Informator broj 5953 od 26. ožujka 2011.

UVODNIK

Reforma državne uprave i lokalne samouprave

U javnosti se već više godina govori i najavljuje reforma državne uprave. Smatra se da je ona skupa i neučinkovita, sve češći su prigovori građana, gospodarstvenika, kao i stranih ulagatelja, zbog nerazumno dugih rokova izdavanja potrebnih odobrenja i suglasnosti od strane nadležnih tijela državne uprave. Ponekad je to i razlog odustanka stranih ulagatelja od pokretanja proizvodnje, a upravo je dolazak stranog kapitala i te kako poželjan. U kojoj su mjeri utvrđene osnove i program provođenja reforme državne uprave i lokalne samouprave te kada se može očekivati novo željeno stanje, za naše čitatelje govori prof. dr. sc. IVAN KOPRIĆ, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: prof. dr. sc. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

Preventivna kontrola Porezne uprave u poreznom postupku
Autor: Zdravko Vukšić

Stručni članak

Preventivna kontrola podrazumijeva postupke smanjivanja statističke vjerojatnosti nastanka nekog događaja, i to utjecajem na uzrok. S obzirom na to da su uzroci porezne nediscipline veoma raznoliki, otvara se prostor za poduzimanje različitih mjera i aktivnosti preventivne kontrole. Preventivna kontrola može i treba djelovati samostalno, ali bolje rezultate postiže u koordinaciji s poreznim nadzorom. Preventivna kontrola svoje sumnje o određenim odstupanjima glede zakonske regulative provjerava kroz porezni nadzor. Zato možemo govoriti da je porezni nadzor »produžena ruka« preventivne kontrole. Tamo gdje prestaje preventivna kontrola ili je onemogućena, nastavlja porezni nadzor. Učinci postignuti kroz preventivnu kontrolu mogu biti značajni, i to kako na zadovoljstvo poreznih obveznika, tako i poreznog tijela. Što se smatra preventivnom kontrolom Porezne uprave u poreznom postupku, odnosno kako se provodi preventivna kontrola u poreznom nadzoru govorimo više u nastavku.

Kumulacija zahtjeva za naknadu štete i osigurnine iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja
Autor: Loris Belanić

Stručni članak

Isplata osigurnine iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja nema odštetni karakter te se, u pravilu, može kumulirati sa zahtjevom naknade štete prema osobi odgovornoj za nastanak osiguranog slučaja. U sudskoj praksi nailazimo na odluke u kojima se ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja smatra ugovorom o osiguranju od odgovornosti. U tom se slučaju osiguraniku/korisniku osiguranja, koji ujedno ima i položaj oštećene osobe, ne priznaje pravo na kumulaciju naknade štete i osigurnine prema štetniku. To zbog toga što osigurnina iz ugovora o osiguranju od odgovornosti ima karakter naknade štete. U članku pokušavamo odgovoriti na pitanje zašto se, katkad, u sudskoj praski ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja smatra ugovorom o osiguranju od odgovornosti. Ujedno ukazujemo na neke nedosljednosti koje pritom nastaju u sudskoj praksi te pokušavamo naznačiti rješenje problema. Članak ćemo objaviti u dva dijela.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju radi izvršenja Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske
Autor: Mihovil Rismondo

Stručni članak

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 18. travnja 2007., objavljenom u Narodnim novinama, broj 43/07, utvrđene su neustavnima odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su propisani različiti uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu s obzirom na spol. Prema toj Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, sporne bi odredbe prestale važiti 1. siječnja 2019., ako ih zakonodavac u međuvremenu ne izmijeni, odnosno uskladi. Izvršavajući Odluku Ustavnog suda RH, Zakonom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2011., objavljenom u Narodnim novinama, broj 121/10, određeni su stroži uvjeti za stjecanje prava na mirovinu za žene i njihovo postupno izjednačavanje s važećim uvjetima za muškarce. Izmijenjeni su i uvjeti za određivanje starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine u odnosu na starosnu dob osoba koje ostvaruju pravo na te dvije vrste mirovine. S obzirom na važnost ove Novele za uvjete ostvarivanja i određivanja prava iz mirovinskog osiguranja u idućem razdoblju, u članku dajemo prikaz novih uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu i ostalih posljedica Novele za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i njihov opseg

Međunarodna kaznenopravna pomoć između Republike Hrvatske i Republike Srbije

Stručni članak

U ovom broju nastavljamo s objavom kolumne amicus curi@e koju objavljujemo od broja 5800-5801. Naime, u Informatoru, br. 5800-5801, od 7. listopada 2009. objavili smo kolumnu amicus curi@e br. 1, a u br. 5810, od 11. studenoga 2009. amicus curi@e br. 2 te u br. 5819, od 12. prosinca 2009. amicus curi@e br. 3. četvrti broj amicus curi@e od 3. ožujka 2010., bavio se kritičkim osvrtom na ustavnu zabranu na izručenje vlastitog državljanina stranoj državi, utvrđenog u članku 9. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst i 55/01 - ispr.) u svezi sa sadržajem Prijedloga Odluke o pristupanju primjeni Ustava Republike Hrvatske od 16. listopada 2009. U kolumni amicus curi@e br. 5 - Informator br. 5862 od 12. svibnja 2010. bavili smo se aktualnom temom o dopustivosti možebitne uporabe nezakonito pribavljenih podataka iz Registra branitelja u kaznenom postupku, u odnosu na odredbe Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku te članka 29. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske koja utvrđuje da se dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu uporabiti u sudskom postupku. Predmet ove kolumne je analiza međunarodne kaznenopravne pomoći između Republike Hrvatske i Republike Srbije u povodu slučaja puštanja hrvatskog branitelja (T. P.) iz ekstradicijskog pritvora.

Načelo vladavine prava - priznanje prava na obiteljsku mirovinu
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Postupci pred sudbenim, upravnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti moraju biti u skladu s načelima vladavine prava a to znači i obvezu sudbene odnosno upravne vlasti da obrazlagati svoje odluke i pažljivo ispitati navode stranaka u postupku

Bračna stečevina – pojam i sastav
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Iznosi isplaćeni jednom bračnom drugu s naslova naknade za pretrpljenu štetu, ne predstavljaju bračnu stečevinu, već posebnu imovinu tog bračnog druga

Pravo na otpremninu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ostvarivanje prava na otpremninu vezano je uz otkaz ugovora o radu radniku što znači da to pravo radnika ne može nastati prije nego mu je poslodavac otkazao ugovor o radu

Obiteljska invalidnina – stupanje na snagu novog zakona - dan priznavanja prava
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Ukoliko je zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu podnesen za vrijeme važenja ranijeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prema kojem nisu bili ispunjeni uvjeti za priznavanje prava, pravo se priznaje od dana stupanja na snagu Zakona koji regulira prava hrvatskih branitelja, ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava

Zapljena po pristanku dužnika

Vi pitate - mi odgovaramo

Zaposlenik je podigao kredit, nakon čega poslodavcu, uz plan otplate kredita, banka dostavlja i javnobilježnički ovjerovljenu izjavu prema prijašnjem članku 178., a sadašnjem 124. Ovršnog zakona, kojom je dužnik dao suglasnost da mu se zaplijeni plaća. Radi li se tu o prisilnoj zapljeni plaće na koju se odnose i odredbe o izuzimanju ovrhe?

Negativna služnost prozora – stjecanje s povjerenjem u zemljišne knjige

Vi pitate - mi odgovaramo

Vlasnik nekretnine je 1968. dopustio susjedima da sagrade kuću na udaljenosti jedan metar od međe, pod uvjetom da prema dvorištu ne mogu stavljati prozore. O tome nema nikakve pisane dokumentacije već postoje samo izjave svjedoka koji su bili prisutni tom dogovoru. Sada, nakon 40-ak godina, susjedi su na svojoj kući probili prozore tako da sada gledaju izravno u prozore kuće vlasnice - kćerke bivšeg vlasnika. Je li susjed zbog proteka vremena ipak smio postaviti prozore, odnosno obvezuje li svagdašnjeg vlasnika poslužne nekretnine zabrana postavljanja prozora?

Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba

Vi pitate - mi odgovaramo

Tuzemna pravna osoba je u većinskom vlasništvu inozemne pravne osobe. Može li tuzemna osoba sklopiti ugovor s inozemnom osobom kojoj bi povjerila obavljanje raznih usluga te može li joj inozemna pravna osoba za obavljene usluge obračunati svoje troškovi, kao što su, primjerice, plaće, putni troškovi, troškovi službenog automobila, zdravstvene, pravne i druge intelektualne usluge, troškove energije, amortizacije i sl.?

Valjanost ugovora o radu u odsutnosti pisanog oblika

Vi pitate - mi odgovaramo

Radi se o faktičnom zasnivanju radnog odnosa, odnosno obavljanju poslova trgovca uz sve ovlasti poslodavca glede neposrednog naručivanja robe i obavještavanja svih dobavljača o tome. Može li izostanak zaključenja ugovora o radu u pisanom obliku imati za posljedicu izostanak svojstva radnika u radnom odnosu, te prava i obveza koja iz tog odnosa proizlaze, u slučaju počinjenja kaznenog djela pronevjere?

Filteri