Stručni članak

U Informatoru broj 5976 od 14. svibnja 2011. donijeli smo prikaz Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11). U ovom broju o neustavnosti Zakona o sprječavanju sukoba interesa svoje mišljenje i prijedloge u svezi s tim Zakonom iznosi prof. dr. BRANKO SMERDEL, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, autor obrazlaže svoja stajališta polazeći od regulacije sukoba interesa i vladavine prava do nastanka hrvatskog zakonodavstva u tom području pa do povrede ustavnog načela diobe vlasti i prijedloga koje odredbe treba ukinuti, odnosno ukloniti iz pravne sfere.

Stručni članak

Intenzivan razvoj financijskog sektora, posebice krajem 20. stoljeća, kod nas i u svijetu, doveo je do stvaranja financijskih skupina koje pružaju financijske usluge i proizvode u različitim financijskim sektorima tzv. financijskim konglomeratima. U Republici Hrvatskoj dugo vremena nije bilo nadzora institucija1 na razini skupine koje pripadaju financijskom konglomeratu, posebice glede solventnosti i koncentracije rizika na razini konglomerata, transakcija unutar skupine, upravljanja rizicima na razini konglomerata kao i kvalitete, uspješnosti te pouzdanosti menadžmenta unutar konglomerata. Za postizanje određenih i zadovoljavajućih rezultata dodatni nadzor nad institucijama koje pripadaju financijskom konglomeratu obuhvaća sve financijske aktivnosti utvrđene sektorskim propisima i sve subjekte, uključujući društva upravljanja imovinom, kojima je to glavna djelatnost. Naime, tijelima odgovornim za nadzor treba omogućiti da na razini skupine, tj. financijskog konglomerata, ocijene financijsko stanje institucija posebno vezano uz solventnost, koncentraciju rizika i transakcija unutar skupine. Stoga je i donesen Zakon o financijskim konglomeratima, kojim se sve te aktivnosti podrobnije propisuju i definiraju. Time su i u tom dijelu izvršena usklađenja hrvatskog zakonodavstva s europskim standardima i pravnom stečevinom Europske unije2. O svemu tome opširnije u nastavku.

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 55/11) kojim su usklađene odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07 i 38/09) s odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09). Autorica istovremeno u članku donosi i pročišćeni tekst odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji usklađenih s ovom Novelom Zakona.

Stručni članak

Važnost predmeta Maresti protiv Hrvatske ne ogleda se samo u tome da se pojedinci štite od dvostrukoga procesuiranja za isto ponašanje, već i u nužnosti normativnog usklađenja cijelog sustava kaznenog i prekršajnog kažnjavanja, tako da se za određeni oblik kažnjivog ponašanja može odgovarati ili samo pred tijelima prekršajnog ili kaznenog postupka. Na taj bi se način izbjeglo rasipanje resursa državnog proračuna, koja se nepotrebno angažiraju u dva postupka, a ujedno bi se cijeli penalni sustav harmonizirao. Ovim člankom dajemo prikaz utjecaja te presude na praksu hrvatskih kaznenih sudova kroz jedan primjer iz nedavne prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pri čemu se upozorava i na neke druge aspekte toga predmeta.

Stručni članak

U Informatoru broj 5976 od 15. lipnja 2011., na uvodnim stranicama i u rubrici, objavili smo prvi dio ovog članka, u kojem smo pisali o za reviziju relevantnim odredbama Ustava Republike Hrvatske, Noveli ZPP-a iz 2008., koja se odnosi na reviziju, izvanrednom pravnom lijeku (reviziji) po kriterijima Europskog suda za ljudska prava te nekim novinama propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku kojima je noveliran institut revizije. U nastavku pišemo o opsegu ispitivanja pobijane presude, odbačaju izvanredne revizije, odlukama revizijskog suda u povodu revizije, sadržaju obrazloženja odluke revizijskog suda, reviziji u posebnim postupcima, reviziji protiv rješenja te pitanju odnosa izvanredne revizije i dopuštenosti ustavne tužbe.

Stručni članak

Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 20. svibnja 2011., donio Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 61 od 3. lipnja 2011., a stupio je na snagu 11. lipnja 2011. Zakon je usvojen kao rezultat nastojanja smanjenja negativnih razmjera sive ekonomije i njezinih posljedica. Slijedom toga, autor u članku piše o tome što se prema Zakonu smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti te na koji su način propisane iznimke, sudionici, ovlasti za suzbijanje neregistrirane djelatnosti, nadzor nad provođenjem Zakona, upravne mjere i prekršajnopravne sankcije.

SENTENCE

U slučaju potraživanja naknade štete nastale povredom ugovorne obveze šteta nastaje kad nastupe pravne posljedice povrede ugovorne obveze, a ne u vrijeme počinjenja štetne radnje

SENTENCE

Rok za podnošenje tužbe kojom majčin muž osporava očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka teče od dana saznanja za činjenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog očinstva

SENTENCE

Parnični postupak prekinut zbog prestanka postojanja stečajnog dužnika pravne osobe uslijed njegova brisanja iz sudskog registra nastavlja se (i) kad sud na prijedlog protivne strane pozove stečajnog upravitelja na preuzimanje postupka koji tada zastupa stečajnu masu bivšeg stečajnog dužnika

SENTENCE

Kad u ostavinskom postupku dvije osobe tvrde da su bile u izvanbračnoj zajednici s ostaviteljem, a iz sadržaja javnih isprava u spisu (rodni listovi i potvrde o prebivalištu) ni jedna od njih ne ispunjava pretpostavke za status izvanbračne supruge, sud prvog stupnja ne će prekidati postupak radi upućivanja na parnicu, već će donijeti rješenje o nasljeđivanju u odnosu na nesporne zakonske nasljednike (djecu ostavitelja)

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li bračni drug oštećenika ovlašten pokrenuti kazneni postupak protiv osobe koja je oštetila osobni automobil, koji je u vlasništvu njegovog bračnog druga?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li poslodavac dati izvanredni otkaz ugovora o radu radniku samo zbog objave podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako se prema pravilima ZUP-a utvrđuju činjenice o urednoj osobnoj dostavi rješenja koje je nakon pokušane osobne dostave ostavljeno u poštanskom pretincu ili na drugom vidljivom mjestu, a smatra se kao da je dostavljeno naslovljenoj osobi, te kako se s tim u svezi utvrđuju rokovi za žalbu odnosno tužbu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li poduzetnici - obveznici lokalnih poreza podnijeti zahtjev za reprogram poreznog duga?