Stručni članak

Predstavlja li rješenje o izricanju sudskih penala iz članka 217. Ovršnog zakona ujedno i rješenje o ovrsi u smislu odredbe članka 37. Ovršnog zakona, te treba li ga ili ne treba glede žalbenih razloga i načina odlučivanja o žalbi, tretirati kao rješenje o ovrsi doneseno na temelju ovršne isprave, pitanja su na koja, zbog neodređenosti zakonskih odredaba, u sudskoj praksi nije dan sasvim jednoznačan odgovor. Autor iznosi argumente i za afirmativan i za negativan odgovor, a de lege ferenda predlaže i način razrješenja te dvojbe unutar očekivane novele Ovršnog zakona.

Stručni članak

Porezne prijevare stare su gotovo koliko i porezi i porezne obveze u svim sustavima i državama u Europi i svijetu. Koliko ima poreznih obveznika koji uredno podmiruju svoje porezne obveze, toliko ima i onih koji to nastoje izbjeći na bilo koji način, koristeći se tehnikama izbjegavanja, zaobilaženja i na kraju i prijevarama kojima ne izvršavaju podmirenje poreznih obveza. To danas postaje još značajnije i izraženije, tim više što se u Europi pretežno koristi obračun i naplata poreza elektroničkim putem, pogotovo kad se radi o najizdašnijem javnom davanju, a to je porez na dodanu vrijednost. Profesor Richard Ainsworth, predsjedajući izvršnog odbora neprofitne organizacije RTvat,1 zastupa tri glavne opcije s pomoću kojih tvrdi da su u stanju riješiti problem nestalog trgovca PDV prijevare2, te zaključuje da je pravovremena naplata poreza na dodanu vrijednost jedino rješenje kojim se može spriječiti ta vrsta prijevare i ograničiti nekoliko drugih oblika prijevare. Vrlo je zanimljivo u nastavku vidjeti kojim se tehnikama i metodama taj problem rješava, odnosno namjerava riješiti u Europskoj uniji, s obzirom na to da elektroničko plaćanje postaje dominantno u svim financijskim i poslovnim transakcijama, bilo da se radi o fizičkim, odnosno pravnim osobama.

Stručni članak

U ostvarenju mjera poticanja uređenja pročelja zgrada u jedinicama lokalne samouprave na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09), u ovom broju lista bavimo se nadasve aktualnom temom uređenja naselja, odnosno odr`avanja i uređenja pročelja zgrada u jedinici lokalne samouprave. Istovremeno donosimo i aktualnu upravnosudsku praksu i jedan orijentacijski primjer iz prakse Odluke o Projektu uređenja pročelja zgrada, kao jedan od načina u reguliranju ove materije.

Stručni članak

Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 50/12) donesen je na sjednici Hrvatskog sabora 20. travnja 2012. Budući da je taj Zakon donesen po hitnom postupku, autor Josip Bienenfeld, dipl. iur., iz Zagreba, ukazuje na razloge donošenja i pravne posljedice te učinke tog Zakona, koji će proizvesti brisanjem zakonske odredbe članka 268a. stavak 2. Zakona kojom je bila propisana oboriva predmnjeva prema kojoj se građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe o aktu za uporabu građevine, odnosno potvrde nadležnog upravnog tijela da se ne izdaje akt za uporabu, smatra građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju građevine i bez akta za njezinu uporabu, a tko tvrdi suprotno, to treba i dokazati. Ta odredba, uz još neke izazvala je brojne dvojbe u praksi, o čemu autor piše u ovom tekstu.

Stručni članak

U članku iznosimo određene novine u postupcima denacionalizacije, odnosno povrata i naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište. Posebno razmatramo mogućnost kojom se prijašnjem vlasniku daje u vlasništvo drugo odgovarajuće poljoprivredno zemljište, u vlasništvu Republike Hrvatske, ako je tako navedeno u programima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Također, autor naglašava prema kojem propisu treba odrediti naknadu za poljoprivredno zemljište, a zaključno ističe nekoliko napomena o određivanju ovlaštenika naknade u slučaju da je prijašnji vlasnik bila kućna zadruga.

Stručni članak

I u ovom broju donosimo neka mišljenja Porezne uprave, Središnjeg ureda za koja sadržavaju neke specifičnosti vezane uz utvrđivanje poreza na dobit.

SENTENCE

O zahtjevima za priznavanje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja i prava na naknadu štete bivših političkih zatvorenika, rješava se u upravnom postupku pri Administrativnoj komisiji Vlade Republike Hrvatske

SENTENCE

Predaja pismena može se izvršiti i na posljednju poznatu poštansku adresu, pod uvjetom da je pismeno bilo uredno otpremljeno preporučenom pošiljkom uz povratnicu, koja predstavlja dokaz o predaji pismena adresatu

SENTENCE

U postupku radi utvrđenja osporene tražbine, parnični sud mora ispitati tužiteljevu procesnu legitimaciju, pravovremenost podnošenja tužbe i podobnost tužbenog zahtjeva za raspravljanje

SENTENCE

Ako su se ranije ispunile zakonske pretpostavke iz članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 34/91), kojim je Republika Hrvatska postala vlasnik određenoga poljoprivrednog zemljišta, onda naknadna promjena zone građevinskog područja nema utjecaja na promjenu prava vlasništva tog zemljišta

Vi pitate - mi odgovaramo

Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva stupio je na snagu 19. travnja 2012. Državnim službenicima do 10. svibnja 2012. nisu uručena rješenja o rasporedu prema novom Pravilniku, ali im je kod obračuna plaće za travanj 2012. primijenjen novi koeficijent, počevši od 20. travnja 2012., na osnovi tablice dostavljene računovodstvu. Je li to ispravno, odnosno može ili se plaća isplaćivati na temelju rješenja koja nisu uručena službenicima?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li nezaposleni roditelj pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete i koliko ta naknada iznosi?

Vi pitate - mi odgovaramo

Po čemu se razlikuje kazneno djelo pronevjere od kaznenog djela neovlaštene uporabe?

Vi pitate - mi odgovaramo

Domaći poduzetnik uvezao je dobro na doradu i oplemenjivanje koju će poslije izvesti u inozemstvo. Da bi tako dorađeno i oplemenjeno dobro bilo oslobođeno oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, je li dovoljno da domaći poduzetnik ima samo izvoznu carinsku deklaraciju za to dobro ili mu je potrebna uvozna carinska deklaracija?