Stručni članak

Složene socijalne i otežane gospodarske prilike u svakoj državi, pa tako i u Republici Hrvatskoj, znatno utječu na tijek i trajanje ovršnog postupka, kao i na broj ovršnih predmeta u radu. Stoga, autorice MIRELA MIJOČ, predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu i SANDRA MARKOVIĆ, viša ustavnosudska savjetnica, u ovom članku pišu o zakonodavnom okviru sudske provedbe ovršnih postupaka na pokretninama kroz praksu redovitih sudova i Ustavnog suda Republike Hrvatske. Autorice istodobno ukazuju i na ovrhu na pokretninama prema novom Ovršnom zakonu (Nar. nov., br. 112, od 11. listopada 2012.), u odnosu na prijašnja zakonska rješenja. Napominjemo da smo u Informatoru objavili uvodni članak pod naslovom »Novi Ovršni zakon« (Nar. nov., br. 112/12), autora dr. sc. Vanje Bilića, pomoćnika ministra pravosuđa Republike Hrvatske, u kojem je autor ukazao na bitne odredbe novog Ovršnog zakona.

Stručni članak

Porezna uprava upravna je organizacija u sastavu Ministarstva financija čija je temeljna zadaća primjena poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa za obvezna osiguranja. Djelokrug, ustrojstvo i način rada Porezne uprave, obveze i odgovornosti te ovlasti službenika, posebne obveze i sredstva za rad Porezne uprave, propisani su Zakonom o Poreznoj upravi (Nar. nov., br. 25/12). Prema članku 3. toga Zakona, Porezna uprava prikuplja i obrađuje podatke o porezima i doprinosima za obvezna osiguranja, predlaže promjene porezne politike, poreznih i drugih propisa, priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona i drugih propisa radi unapređenja poreznog sustava i učinkovitijeg ubiranja poreza i doprinosa za obvezna osiguranja. Osim toga, Porezna uprava daje stručna mišljenja i objašnjenja u pojedinačnim predmetima o primjeni propisa iz djelokruga Porezne uprave, osigurava međunarodnu pravnu pomoć, proučava porezne sustave drugih država, surađuje s međunarodnim organizacijama i strukovnim udruženjima. Porezna uprava obavlja administrativnu suradnju i međunarodnu razmjenu informacija između država članica Europske unije za područje poreza. U članku nešto opširnije pišemo o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi.

Stručni članak

Stručni članak

Proces liberalizacije deviznog poslovanja počeo je prije nekoliko godina radi usklađivanja slobode kretanja kapitala u Republici Hrvatskoj s onim slobodama koje u svojim propisima imaju druge zemlje članice Europske unije. Taj proces je završen, i danas smo sasvim usklađeni s tim propisima. Međutim, ulazak u europsku monetarnu uniju, tj. prihvaćanje eura kao nacionalne valute, još ne možemo očekivati u sljedećih nekoliko godina jer za to valja ispuniti druge uvjete koje Republika Hrvatska za sada ne ispunjava. Načelno opredjeljenje jest da se ide u tom smjeru, ali je za to kratak rok. Stoga će i nakon ulaska u Europsku uniju vrijediti isti propisi, što se tiče deviznog poslovanja rezidenata, koji su na snazi i danas. U nastavku ćemo podrobnije navesti bitne odrednice deviznog poslovanja i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Stručni članak

Predmet razmatranja u ovome članku je mogućnost primjene članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća (»Sl. list FNRJ«, broj 35/48 - u nastavku teksta: ZID Zakon o nacionalizaciji) na nekretnine koje su do 1990. bile u vlasništvu stranaca na teritoriju Republike Hrvatske.

Stručni članak

U Informatoru, br. 6070 od 9. svibnja 2012., na stranici 8.-10. objavljen je rad autora dr. sc. Ante Vukovića pod naslovom »Zašto Zakon o sportu treba mijenjati« u kojem su problematizirana dva instituta iz Zakona o sportu: 1.) jednokratne nagrade za vrhunska sportska postignuća i 2.) trajne novčane naknade temeljem vrhunskih sportskih postignuća. U radu su iznesena mišljenja te predložena rješenja sukladno europskim i svjetskim standardima. U ovom članku isti autor ukazuje na postojeća naša i međunarodna rješenja u svezi s državnim odlikovanjima u sportu i predlaže de lege ferenda određena rješenja. Nadalje, piše o odnosu Hrvatskog olimpijskog odbora i Ministarstva obrane te daje prikaz recentne Odluke Vlade kojom ona prenosi svoje tražbine temeljem osnove poreza i drugih davanja na određene gradove u postupku preoblikovanja nekih sportskih udruga.

Stručni članak

U ovom članku autor piše o glavnim obilježjima ustrojavanja upravnog sudstva u Republici Hrvatskoj. Naime, u prvoj godini primjene novog Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.) otpočeli su rad upravni sudovi i Visoki upravni sud (prijašnji Upravni sud Republike Hrvatske) na temelju odredaba ovog Zakona i Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 34/10, 116/10, 27/11, 57/11 i 130/11) i Zakon o područjima i sjedištima sudova (Nar. nov., br. 144/10 i 84/11). Stoga, autor nastoji ukazati osobito na temeljne funkcije upravnih sudova u okviru općih funkcija sudbene vlasti.

Stručni članak

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (u nastavku teksta: Zakon)1 uređuju se način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Ugostiteljska djelatnost, u smislu tog Zakona, pripremanje je hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa posluživanjem ili bez posluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering). Zakonom je propisano da ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti (u nastavku teksta: ugostitelj). Osim ugostitelja, ugostiteljsku djelatnost pod uvjetima propisanim Zakonom, mogu obavljati sukladno odredbi članka 3. stavak 2. Zakona, i određene ustanove i udruge. S obzirom na to da su ugostitelji bili u obvezi svoje poslovanje uskladiti s Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupine »Restorani«, »Barovi«, »Catering objekti« i »Objekti jednostavnih usluga« do 16. kolovoza 2012., autorica pojašnjava odredbe toga Pravilnika, s naglaskom na inspekcijski nadzor upravne i prekršajne mjere.

SENTENCE

Svaka alkoholiziranost ne predstavlja razlog za izvanredni otkaz, nego samo ona koja bi predstavljala osobito tešku povredu obvez iz radnog odnosa i zbog koje nastavak radnog odnosa radnika kod poslodavca ne bi bio moguć

SENTENCE

Pobojna je pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućuje osiguranje ili namirenje, u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka

SENTENCE

Član nadzornog odbora ne može biti osoba koja kao opunomoćenik društva sudjeluje u vođenju poslova društva, ali osoba koja na temelju posebne punomoći obavlja određene radnje, koje nemaju značenje vođenja poslova društva, može biti član nadzornog odbora

SENTENCE

Prije donošenja rješenja glede ozljede na radu, prvostupanjsko tijelo dužno je provesti dokaze u odnosu na okolnost nastanka te ozljede, da bi se utvrdilo postojanje uzročno-posljedične veze između bolesti i ozljede na radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koju se udaljenost od autoceste smiju postavljati reklame, odnosno tzv. jumbo plakati?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako u riješenju o određivanju privremene mjere nije naveden iznos imovinske koristi za koju je privremena mjera određena, je li to rješenje zakonski osnovano?

Vi pitate - mi odgovaramo

Koga odrediti za mentora osobi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, ako u tom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nema nijednog službenika koji ima isti stupanj obrazovanja iste struke kao osoba na stručnom osposobljavanju? Naime, osoba je završila dodiplomski stručni studij ekonomije, a stručno se osposobljava za poslove radnog mjesta višeg referenta za zaštitu na radu i vatrogastvo. U upravnom tijelu nema službenika VŠS ekonomske struke, odnosno službenika koji imaju preddiplomski stručni studij ekonomije.

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li porezni obveznik odbiti porez na dodanu vrijednost kad nabavlja teretno vozilo?