Informator broj 6162 od 27. ožujka 2013.

UVODNIK

Prava državnih dužnosnika u svezi s radnim odnosom

O pravu državnih dužnosnika u svezi s radnim odnosom, u ovom broju piše mr. sc. DRAGAN ZLATOVIĆ, viši predavač Veleučilišta u Šibeniku. Autor piše o tim pravima na temelju više propisa koji reguliraju to području, a osobito se osvrće na odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05 - Uredba o dopouni, 141/06, 17/07, 34/07 - Odluka USRH, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11 i 22/13), Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12), Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11, 12/12 i 126/12 - Odluka USRH), Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku dužnosti (Nar. nov., br. 105/04 i 22/13) i drugim relevantnim propisima koji su bitni za uređenje te materije.
Autor: mr. sc. Dragan Zlatović, mag. iur., viši predavač Veleučilišta u Šibeniku

Sadržaj

Prava državnih dužnosnika u svezi s radnim odnosom
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

O pravu državnih dužnosnika u svezi s radnim odnosom, u ovom broju piše mr. sc. DRAGAN ZLATOVIĆ, viši predavač Veleučilišta u Šibeniku. Autor piše o tim pravima na temelju više propisa koji reguliraju to području, a osobito se osvrće na odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05 - Uredba o dopouni, 141/06, 17/07, 34/07 - Odluka USRH, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11 i 22/13), Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12), Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11, 12/12 i 126/12 - Odluka USRH), Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku dužnosti (Nar. nov., br. 105/04 i 22/13) i drugim relevantnim propisima koji su bitni za uređenje te materije.

Neke dvojbe vezane uz posljednje izmjene i dopune OPZ-a
Autor: Berislav Matković

Stručni članak

Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12 i 136/12 - u nastavku teksta: OPZ), kao zakon koji regulira odnose između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima u protekloj godini pretrpio je značajnije promjene. Kolikogod se promjene činile nužnima uvijek treba imati na umu činjenicu da se radi o temeljnom poreznom zakonu koji čini osnovu poreznog sustava, pa i u njegovim promjenama treba biti jako oprezan. Pri donošenju takvih zakona treba izbjegavati donošenje po žurnom postupku, bez šire rasprave, odnosno punog zakonodavnog postupka kroz više čitanja, jer to za posljedicu ima donošenje vrlo upitnih zakonskih rješenja sa stajališta ustavnosti i zakonitosti, što, na žalost, ne pridonosi pravnoj sigurnosti i vladavini prava. Autor u članku piše o nekim pravnim dvojbama vezanim uz posljednje izmjene i dopune OPZ-a.

Sažeti prikaz prostornog uređenja i regionalnog planiranja u Bavarskoj
Autor: Vladimir Krtalić

Stručni članak

Bavarskim Zakonom o planiranju Pokrajine ure|eno je prostorno ure|enje i regionalno planiranje. Zakon se, gotovo u neizmijenjenom obliku, primjenjuje više od 40 godina. Rezultat provedbe toga Zakona je današnja Bavarska - jedna od najrazvijenijih pokrajina u SR Njema~koj. Zakonom je, izme|u ostalog, ure|eno: najviše tijelo za planiranje Pokrajine, donošenje Programa razvoja Pokrajine, ustrojavanje prostornoplanskih regija, osnivanje udruga za regionalno planiranje, donošenje regionalnih planova, instrumenti osiguranja planiranja Pokrajine te pokretanje, provedba i okon~anje provedbe postupka prostornog ure|enja. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ure|enja najavilo je donošenje novih pravnih akata: Zakona o prostornom ure|enju, Zakona o gradnji i Zakona o inspekciji. Mo‘da bi se niz pitanja, koja do sada nisu bila ure|ena Zakonom o prostornom ure|enju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), a koja se odnose na prostorno ure|enje dr‘ave i regionalno planiranje, moglo urediti prema uzoru na bavarska iskustva.

Biometrijske metode provjere klijenta u transakcijama platnog prometa
Autor: Tonči Jakovčević

Stručni članak

Kad se uspostavljao sustav bankarskog poslovanja, svakako je jedna od prvih tema bila identifikacija klijenata kao temeljna aktivnost prilikom realizacije bankarskih poslova. Važnost identifikacije klijenata potvrdila je i bankarska povijest jer je bankarski sustav i njegovo funkcioniranje postao sinonim identifikacije. Naime, bankarski sustav prepoznat je po tome što se svaki proces u sustavu vezuje uz zaštitu tajnosti podataka, osiguranje identiteta klijenta te osiguranje integriteta transakcija i neporecivost. S obzirom na to da je povećan broj transakcija elektroničkim putem (on line transakcije), da se koristi sve više novih uređaja (mobiteli i »pametni« telefoni), transakcije u platnom prometu praktički su se spustile »na ulicu«, što onda dovodi u pitanje sigurnost podataka i u krajnjoj liniji indentitet klijenta i njegovu odgovornost u provedbi transakcije u platnom prometu. Time su pod velikim znakom pitanja sve današnje metode utvrđivanja i provjere indentiteta klijenta kao nalogodavca transakcije u platnom prometu. Rješenje tog problema i izlaz iz zone prijevare i nesigurnosti je u primjeni biometrijskih metoda provjere indentiteta klijenta. Kako Republika Hrvatska vrlo uskoro postaje punopravna članica Europske unije, biometrijske metode provjere indentiteta klijenata postat će uobičajena praksa u bankarskom poslovanju na ovim prostorima, o čemu pišemo u ovom članku.

Ususret Zakonu o potrošačkom stečaju
Autor: Dejan Bodul

Stručni članak

Potreba donošenja propisa koji bi regulirao stečaj potrošača, postoji odavno. U zadnje vrijeme ta je potreba naglašenija zbog cjelokupne pogoršane makro i mikroekonomske situacije koja se negativno odrazila i na potrošače. Upravo su zato za Republiku Hrvatsku važna pravna rješenja i iskustva drugih zemalja koja su regulirala postupak potrošačkog stečaja. Autor prikazuje odabrana poredbena pravna rješenja dajući njihovu kratku analizu i slijedom praktičnih i pravnoteorijskih iskustava, neke preporuke.

Neka zapažanja o postupku za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti prema novom Zakonu o upravnim sporovima
Autor: Mihovil Rismondo

Stručni članak

Novi Zakon o upravnim sporovima1 donio je određene novosti u postupku za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti, koji se provodi, kao upravni postupak, u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, sa sudskom zaštitom prava u upravnom sporu, pred upravnim sudovima, odnosno Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. U ovom članku osvrnut ćemo se na one najvažnije odredbe: provedbu javne rasprave, uz sudjelovanje stranaka; rješavanje upravnog spora u sporu pune jurisdikcije; i dvostupanjsko rješavanje u upravnom sporu. Naime, već nakon prve godine primjene novoga ZUS-a u ovome dijelu mirovinskog osiguranja pokazuje se potreba da se ukaže na neke osobitosti postupka za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti i potrebu preispitivanja dosadašnje prakse u svrhu poboljšanja postupanja upravnih sudova, a time i osiguranja ustavnosti i zakonitosti u upravim sporovima koji se vode prema novome zakonskom uređenju. Soga u ovom članku pišemo o postupku za utvrđivanje invalidnosti u sklopu mirovinskog osiguranja, a u sljedećem broju lista pisat ćemo o sudskom postupku prema novom ZUS-u.

Povreda prava na pravično suđenje – dokazi u disciplinskom postupku
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Izvođenje dokaza u disciplinskom postupku čitanjem službenih zabilješki o obavljenim obavijesnim razgovorima sa svjedocima (tijekom policijskih izvida) ne uzrokuje samo po sebi povredu prava na pravično suđenje, pod uvjetom da je policijskom službeniku protiv kojeg se postupak vodio bilo omogućeno upoznati se sa sadržajem službenih zabilješki i iznijeti svoje primjedbe

Otkaz ugovora o radu – prestanak potrebe za radom
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Autonomno je pravo tuženika kao poslodavca organizirati proces rada onako kako on to ocjenjuje najpovoljnijim za njega, a što podrazumijeva i smanjenje broja izvršitelja pojedinih poslova, ako to potrebe ekonomičnosti poslovanja nalažu

Stečajni postupak – žalba protiv rješenja
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Okolnost da je nekome od sudionika u postupku (ili osobama koje je zakon iz različitih razloga odredio) dostavljeno rješenje o otvaranju stečajnog postupka nema utjecaja na zakonom utvrđeno (ili isključeno) pravo žalbe

Imovina izuzeta iz nacionalizacije
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Republika Hrvatska ne stječe pravo vlasništva na nekretnini ako je zahtjev za povrat imovine odbijen iz razloga što je nekretnina bila izuzeta iz nacionalizacije i ostavljena u vlasništvu

Obavljanje komunalne usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada

Vi pitate - mi odgovaramo

Naš d.o.o. za komunalne djelatnosti u vlasništvu je četiri jedinice lokalne samouprave. Je li, i na koji način, moguće da jedna jedinica lokalne samouprave (suvlasnik, nije većinski vlasnik) obavljanje komunalne usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada povjeri našem komunalnom d.o.o.-u (kojeg je osnovala) odlukom ili ugovorom o povjeravanju komunalnih poslova.

Ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje

Vi pitate - mi odgovaramo

Hrvatska sam državljanka koja je živjela u inozemstvu zadnje 24 godine. Namjeravam se vratiti u Republiku Hrvatsku i zanima me kako mogu ostvariti zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj i kolika je cijena zdravstvenog osiguranja? Također me zanima kako moj suprug, koji nije hrvatski državljanin, može ostvariti zdravstveno osiguranje?

Zapošljavanje za vrijeme privremenog financiranja JLP(R)S-a

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li moguće u razdoblju privremenog financiranja zapošljavati osobe na određeno vrijeme isključivo kao zamjenu zaposlenika koji su na bolovanju ili porodnom dopustu, te može li se u razdoblju privremenog financiranja popuniti radno mjesto djelatnika koji odlazi u mirovinu?

Ustanove – pravna priroda suglasnosti osnivača na statut

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li suglasnost osnivača na donošenje statuta ustanove upravni akt? Ako osnivač odbija dati suglasnost, može li ta suglasnost biti nadomještena odlukom donesenom u upravnom postupku?

Filteri