List Informator
UVODNIK
Ograničenje prava na žalbu u upravnom sporu
U ovom tekstu autorica, mr. sc. NEVENKA ŠERNHORST, piše o primjeni članka 66. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, kojim se, prema mišljenju autorice, ograničava pravo na žalbu u upravnom sporu. Razmatra, stoga, procesnopravnu funkciju žalbe protiv presude donesene u upravnom sporu, pretpostavke za izjavljivanje žalbe, te ograničenja na koja žalitelj nailazi u ostvarivanju ustavnog prava ne samo na žalbu, već i na upravnosudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela s javnim ovlastima i iznosi svoje stajalište. U članku, također, analizira utječe li ograničenost prava na žalbu u upravnom sporu na samu djelotvornost pravnog sredstva u smislu članka 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uvažavajući kriterije i standarde Europskog suda za ljudska prava (Europski sud) iz odluka toga Suda o povredama konvencijskih prava.
Autor: mr. sc. Nevenka Šernhorst, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Sadržaj
Stručni članak
U ovom tekstu autorica, mr. sc. NEVENKA ŠERNHORST, piše o primjeni članka 66. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, kojim se, prema mišljenju autorice, ograničava pravo na žalbu u upravnom sporu. Razmatra, stoga, procesnopravnu funkciju žalbe protiv presude donesene u upravnom sporu, pretpostavke za izjavljivanje žalbe, te ograničenja na koja žalitelj nailazi u ostvarivanju ustavnog prava ne samo na žalbu, već i na upravnosudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela s javnim ovlastima i iznosi svoje stajalište. U članku, također, analizira utječe li ograničenost prava na žalbu u upravnom sporu na samu djelotvornost pravnog sredstva u smislu članka 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uvažavajući kriterije i standarde Europskog suda za ljudska prava (Europski sud) iz odluka toga Suda o povredama konvencijskih prava.
Stručni članak
U prošlom broju Informatora objavili smo prvi dio ovog članka, koji obrađuje Zakon o cestama (Nar. nov., br. 84/11 i 22/13 - u nastavku teksta: Zakon) te, između ostalog, uređuje pravni status novoizgrađenih javnih i nerazvrstanih cesta, daje rješenja za evidentiranje u katastru i zemljišnim knjigama i onih cesta koje u naravi postoje dugi niz godina, na kojima se odvija promet i koje imaju sve značajke javnih ili nerazvrstanih cesta, odnosno koje služe kao javno dobro u općoj uporabi. Taj Zakon, njegovi provedbeni propisi i objašnjenja Državne geodetske uprave, daju odgovor na mnogobrojne probleme koji će se pojaviti u praksi, ali i određeno jamstvo da će se doista evidentirati pravo stanje nekretnine jer tome prethodi izrada geodetskog elaborata koji sadržava sve potrebne podatke iz kojih je vidljivo stvarno stanje na nekretnini.
Stručni članak
Među temama koje bude interes javnosti zbog primjene novih zakona koji su stupili na snagu s 1. siječnjem ove godine, i tema o zastari u poreznom postupku ponovno je aktualizirana jer su izmjenama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 136/12), koji je stupio na snagu 15. prosinca 2012., izmijenjene i dopunjene i odredbe o zastari koje se primjenjuju od 1. siječnja ove godine. Sâm institut porezne zastare ne može se shvaćati kao »nagrada« nesavjesnom i neodgovornom poreznom obvezniku već kao razlog za poticanje vjerovnika, a to je u ovom slučaju država koja je dužna otkrivati nezakonitosti u postupanju poreznih obveznika, ali je istodobno dužna i primjenom instituta porezne zastare pridonijeti ostvarenju pravne sigurnosti poreznih obveznika. Propisivanjem rokova i početka tijeka zastare, država kao zakonodavac, ali u poreznom postupku kao vjerovnik, ograničava svoja prava kroz određeno vrijeme. U nekoliko članaka koji slijede dat ćemo cjelovit prikaz primjene odredaba o zastari u poreznom postupku i postupcima koji se provode na temelju posebnih zakona, odgovoriti na neka pitanja koja su se do sada najčešće u praksi pojavljivala kao sporna, a to su: u kojim se pravnim odnosima primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona o zastari, a u kojima odredbe Zakona o obveznim odnosima, koje su posebnosti porezne zastare u odnosu na zastaru u ugovornim odnosima, postoji li više oblika porezne zastare, kad počinje teći zastara i kad nastupa apsolutna zastara, kako porezni obveznik ostvaruje pravo na primjenu instituta zastare, a kako porezno tijelo?
Stručni članak
U ovom članku autor piše o Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11) i Uredbi o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 10/12). Naime, kako članak 177. Zakona o javnoj nabavi propisuje nadležnost Uprave za sustav javne nabave u Ministarstvu gospodarstva za nadzor nad provedbom tog Zakona i provedbnim propisima, autor piše o sadržaju i postupku provedbe tog nadzora. S tim u svezi donosimo i ogledne primjere akata u tom postupku, kao jedan od mogućih načina izrade te vrste akata.
Stručni članak
Novela Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 14/13) iz 2013., kao i sve dosadašnje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, ima svrhu ubrzanja parničnog postupka, smanjenje njegovih troškova i pružanje djelotvorne zaštite strankama u postupku. To se pokušava učiniti odgovarajućim intervencijama u postupak pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom, o čemu autor iznosi mišljenje u ovom članku, te daje prijedloge kako te postupke još više ubrzati i učiniti djelotvornijima.
Stručni članak
Gotovina u opticaju, odnosno gotovina izvan banaka, podrazumijeva izdane novčanice i kovani novac u nacionalnoj valuti izvan bankarskoga sustava koje u posjedu imaju sudionici platnoga prometa, kako fizičke, tako i pravne osobe. Stalan rast gotovine izvan kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj značajan je pokazatelj s obzirom na to da trendovi u platnim sustavima Europske unije, pa i šire u Europi, a onda i u svijetu, vode prema društvu bez gotovine, odnosno njezinu udjelu u platnim transakcijama u zanemarivim iznosima i količinama. Ta zadaća smanjenja gotovine u opticaju u platnom sustavu, postaje tim značajnijom, mogli bismo reći i neposrednom zadaćom usklađivanja s platnim sustavima unutar Europske unije, a posebice sa zemljama članicama eurozone, s obzirom na to da Republika Hrvatska od 1. srpnja 2013., postaje i de facto punopravnom članicom Europske unije. O svemu tome više u nastavku.
SENTENCE
Uopćeni navodi kandidata da je za njega glasovalo manje birača nego što njegov stožer ima članova ne dovode u sumnju zakonitost rada biračkih odbora i ne opravdavaju zahtjev za ponovnim prebrojavanjem glasova
SENTENCE
Prije početka primjene odredbe članka 29. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima, 1. siječnja 2008., stranke nisu mogle ugovoriti stopu zateznih kamata jer je ta stopa bila propisana prisilnim propisom te je ništetna odredba ugovora o stopi zateznih kamata koja je protivna zakonom utvrđenoj stopi
SENTENCE
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije odbacit će zahtjev korisnika, koji je u sporu s operatorom javnih komunikacijskih usluga, ako korisnik nije poštovao zakonsku proceduru o prethodnom podnošenju tužbe povjerenstvu za pritužbe potrošača pri operatoru javnih komunikacijskih usluga
SENTENCE
Za utvrđenje je li utuženi iznos pozajmljen tuženiku ili pravnoj osobi čiji je on direktor, nije odlučno što je novac faktički uručen tuženiku ako je iz drugih dokaza (dokumenti) vidljivo da je utuženi iznos pozajmljen toj pravnoj osobi
Vi pitate - mi odgovaramo
Mogu li kao vjerovnik društva, podnijeti zahtjev za naknadu štete od člana uprave koji je postupio suprotno članku 252. stavak 3. točka 6. Zakona o trgovačkim društvima (obavljeno plaćanje nakon što je nastupila prezaduženost društva) i moram li dokazati krivnju člana uprave?
Vi pitate - mi odgovaramo
U kojem je roku Financijska agencija dužna javno prikazati na svojim internetskim stranicama zaprimljene točne i potpune godišnje financijske izvještaje poduzetnika?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li dopuštena revizija koju podnese osoba zaposlena u sindikatu kao opunomoćenik radnika u radnom sporu, a da, pritom, nema položen pravosudni ispit?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kod poslodavca nije osnovano radničko vijeće te je sindikalni povjerenik preuzeo prava i obveze radničkog vijeća. Poslodavac je donio pravilnik o radu i pritom se savjetovao sa sindikalnim povjerenikom. No, pojedine odredbe pravilnika nezakonite su te bi se od nadležnog suda zatražilo da ih oglasi ništetnima. Tko je ovlašten pokrenuti postupak utvrđenja ništetnosti - sindikalni povjerenik ili sindikat?