Stručni članak

U ovom članku o ostvarenju temeljnog načela vladavine prava iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske u građanskopravnim odnosima piše dr. sc. NIKOLA GAVELLA, professor emeritus Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U članku se osobito ističe problem nedostatka prilagodbe sudovanja suvremenim potrebama i iskorištavanju suvremenih mogućnosti. Naime, kako navodi autor, okolnosti života, rada i privređivanja u društvu mijenjaju se brže nego institucionalni i postupovni elementi sudovanja. Stoga, autor u članku predlaže, u svrhu mobilnosti sudova i osobnog pristupanja sudu, uspostavu službe hitne sudske pomoći.

Stručni članak

Novi Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba (Nar. nov., br. 55/13) uređuje uvjete, način i postupak naplate dospjelog nenaplaćenog, odnosno neplaćenog poreznog duga fizičkih osoba, čiju knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava. Na taj se način stvaraju uvjeti prevladavanja prisutne nelikvidnosti, potom smanjenja poreznog opterećenja, kao i mogućnost gospodarskog restrukturiranja. U prvom dijelu ovog članka5 autorica se više bavila subjektima, odnosno poreznim obveznicima na koje se Zakon odnosi, potom što se smatra poreznim dugom i za koja se javna davanja ne može reprogramirati naplata, a u drugom dijelu piše o propisanom roku za podnošenje zahtjeva za reprogram duga kao i otpisu poreznog duga s osnove kamata uz istodobni reprogram glavnice poreznog duga, potom o otpisu duga s osnove kamata jednokratnom uplatom glavnice duga, zatim način utvrđivanja visine poreznog duga kao i odlučivanje o zahtjevu za reprogram duga te zahtjevu za odgodu ovrhe s naslova poreznog duga.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 6180 od 29. svibnja 2013., objavili smo prvi dio ovog članka u kojem smo pisali o nadležnosti suda za određivanje privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi, prijedlogu za osiguranje, tražbini koja se osigurava, vrstama privremenih mjera i predmetu osiguranja. U nastavku pišemo o rješenju o osiguranju, pretpostavkama za određivanje privremene mjere, sadržaju rješenja, vrstama privremenih mjera, vremenu trajanja privremene mjere, pravnim lijekovima protiv rješenja o osiguranju, ukidanju privremene mjere i pravu na naknadu štete.

Stručni članak

Na 91. sjednici Vlade RH, održanoj 24. svibnja 2013., usvojen je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, te je upućen u daljnju zakonodavnu proceduru. Rezultat je to šestomjesečnih pregovora Ministarstva rada i mirovinskog sustava sa sindikalnim središnjicama i Hrvatskom udrugom poslodavaca. Naime, radi se o prvoj fazi izmjena Zakona o radu, koje su donesene dogovorom izme|u poslodavaca i sindikata. Najavljena druga faza izmjena Zakona o radu trebala bi se dogoditi tijekom ove godine i stupiti na snagu s 1. siječnjem 2014., a te bi promjene obuhvaćale šira interesna pitanja, te neke inicijative same države kao što je najavljena promjena sustava otpremnina. U članku dajemo prikaz novina koje se pripremaju u Zakonu o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12 – u nastavku teksta: ZOR), s tim da se u njemu neće podrobnije pisati o novim odredbama koje se odnose na europsko radničko vijeće, jer one stupaju na snagu kasnije od ostalih odredaba, odnosno ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, pa ćemo o toj temi pisati naknadno.

Stručni članak

U članku prikazujemo postupak provedbe prisilne naplate na temelju zadužnice. Pritom ukazujemo i na najčešće pogreške i nedostatke koji za posljedicu imaju da se ne može postupiti po zadužnici. U tim slučajevima zadužnicu Financijska agencija, kao nepodobnu osnovu za plaćanje, vraća podnositelju.

Stručni članak

Odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 - 19/13) određeni su poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati. Jedan od tih poslova je i obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Zakonom o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 33/12) uređena je djelatnost, načela i financiranje socijalne skrbi. Tim je Zakonom, također, propisano da osnivač domova socijalne skrbi može biti Republika Hrvatska te jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb. Republika Hrvatska, za financiranje domova kojima je osnivač, dužna je u svom proračunu osigurati sredstva. Već je dredbama članka 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 59/01) bilo uređeno da se sredstva za pokriće rashoda za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe prenose s državne razine na razinu županija i Grada Zagreba. Decentralizirane funkcije su rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo 2001. godine preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Stručni članak

Predmet ovog članka je Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske U-VII-2796/2013 od 20. svibnja 2013. kojim je Ustavni sud odlučivao u povodu zahtjeva za provođenje nadzora nad ustavnošću i zakonitošću lokalnih izbora. Naime, Zakon o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12) u članku 53. točka 7. propisuje da gradsko izborno povjerenstvo i općinsko izborno povjerenstvo nadzire pravilnost izborne promidžbe za općinske, odnosno gradske izbore u skladu s tim Zakonom. U članku, stoga, analiziramo sadržaj Rješenja kojim je Ustavni sud utvrdio da Ustavni sud nije drugostupanjsko tijelo u postupcima nadzora nad pravilnošću izborne promidžbe koje provodi nadležno izborno povjerenstvo.

SENTENCE

Upravnim aktima, kojima se nalaže preuzimanje nekog dioničkog društva, ne odlučuje se o pravima ili obvezama malih dioničara dioničkih društava koja se preuzimaju, te s obzirom da je ustavna tužba podnesena protiv odluke tijela s javnim ovlastima, kojom nije odlučivano o pravima ili obvezama podnositelja kao(malog) dioničara, podnositelj nije ovlašten za njezino podnošenje

SENTENCE

U parnici za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini upisanoj kao "Općenarodna imovina" pasivno je legitimirana Republika Hrvatska

SENTENCE

Sud se zbog postojanja ugovora o arbitraži, ne može po službenoj dužnosti oglasiti apsolutno nenadležnim, ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu, već to može učiniti samo u povodu pravovremenog prigovora tuženika, koji je stavljen najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, na glavnoj raspravi do završetka tuženikova odgovora na tužbu

SENTENCE

Ako je do promjene vlasnika na ovršenikovoj nekretnini došlo prije zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi, ovrha se ne može pro¬vesti na toj nekretnini, već će sud obustaviti ovrhu

Vi pitate - mi odgovaramo

Odlukom glavne skupštine dioničkog društva o izboru članova nadzornog odbora izabrano je više članova negoli je to određeno statutom društva. Je li takva odluka ništetna i ako jest, odnosi li se na sve izabrane članove?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li obveznik fiskalizacije koji najvećim dijelom svoje račune naplaćuje na transakcijski račun, a manji dio računa u gotovini, izdavati račune kao mali obveznik fiskalizacije, i to iz uvezane Knjige računa koja je prethodno ovjerena u Poreznoj upravi, a da pritom ne čini porezni prekršaj?

Vi pitate - mi odgovaramo

Stranka je podnijela zahtjev za isplatu mirovine. Može li za vrijeme trajanja upravnog postupka taj zahtjev proširiti zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na neisplaćenu mirovinu? Kakva je situacija u slučaju da je u istoj stvari proveden ponovni postupak, nakon poništenja prijašnjeg rješenja?

Vi pitate - mi odgovaramo

Utječe li otvaranje predstečajne nagodbe na ostvarivanje potraživanja radnika s osnove neisplaćene plaće, nastale do otvaranja predstečajne nagodbe. Hoće li se u tom slučaju prekinuti ovršni postupci, odnosno hoće li Financijska agencija prekinuti provoditi ovrhu radi naplate tih tražbina?