List Informator
UVODNIK
EU uhidbeni nalog u provjeri ispita zrelosti
U kontekstu dviju različitih odluka županijskih sudova o udovoljenju zahtjevu za predaju hrvatskih državljana Njemačkoj, u povodu europskoga uhidbenog naloga, autor se u članku osvrće na klimu koja je stvorena u javnosti istupima imenovanih ili neimenovanih predstavnika zainteresiranih struktura. Zatim izlaže i komentira razloge iz obrazloženja sudske odluke. Radi se o relativno složenim pitanjima, uz minimalnu hrvatsku praksu, a zahtijevaju suptilno tumačenje hrvatskih propisa koji su implementirali europske norme. Pritom, komparativno, nije zanemariva ni praksa drugih država članica Europske unije. O toj temi autor zaključuje da je ovo svojevrstan test naše zrelosti.
Autor: mr. sc. Miljenko A.Giunio, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu, Zagreb
Sadržaj
Stručni članak
U kontekstu dviju različitih odluka županijskih sudova o udovoljenju zahtjevu za predaju hrvatskih državljana Njemačkoj, u povodu europskoga uhidbenog naloga, autor se u članku osvrće na klimu koja je stvorena u javnosti istupima imenovanih ili neimenovanih predstavnika zainteresiranih struktura. Zatim izlaže i komentira razloge iz obrazloženja sudske odluke. Radi se o relativno složenim pitanjima, uz minimalnu hrvatsku praksu, a zahtijevaju suptilno tumačenje hrvatskih propisa koji su implementirali europske norme. Pritom, komparativno, nije zanemariva ni praksa drugih država članica Europske unije. O toj temi autor zaključuje da je ovo svojevrstan test naše zrelosti
Stručni članak
Pozitivnopravna pravila građanskog ovršnog prava predviđaju da se ovrhovoditelji (vjerovnici) namiruju ovršnim postupcima (tzv. specijalna egzekucija). Uz načelnu zabranu samopomoći i postojanja institucionalnog monopola prisile, neprijeporno je vjerovnikovo pravo da prisilnim putem ostvari svoju tražbinu, ako mu je ovršenik (dužnik) dragovoljno ne ispuni. Ipak, vladavina prava i pravna sigurnost, kao i ekonomski zahtjevi funkcioniranja tržišta traže, i kao jedno od ključnih pitanja postavljaju problem očuvanja integriteta ovršenika (dužnika). Jedno je od mogućih rješenja i uvođenje instituta potrošačkog stečaja, koji još nije uređen u hrvatskom pozitivnom pravu, ali taj institut poznaju i uređuju brojni poredbenopravni sustavi koji pripadaju i anglosaksonskom i kontinentalnom pravnom krugu. Ovaj rad ukazuje na smjernice temeljene na Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) i praksi Europskog suda za ljudska prava (ponajprije članka 1. Protokola broj 1. (Pravo na mirno uživanje imovine), članka 5. (Pravo na slobodu i sigurnost), članka 6. (Pravo na pravično suđenje), članka 8. (Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života) te članka 14. (Zabrane diskriminacije) kojih se zakonodavac mora, treba i može pridržavati prilikom recepcije instituta potrošačkog stečaja. Članak objavljujemo u dva dijela.
Stručni članak
Za izvještajno razdoblje siječanj-prosinac 2013., proračuni i korisnici proračuna sastavljaju i predaju financijske izvještaje u rokovima koji se nisu mijenjali. To su: 17. veljače 2014. za sve proračunske korisnike, 28. veljače 2014. za sve proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i sve izvanproračunske korisnike. Konsolidirani financijski izvještaji za 2013. predaju se do 31. ožujka 2014.. U članku dajemo upute za sastavljanje financijskih izvještaja za 2013. Osim financijskih izvještaja, svi proračunski korisnici obvezatni su sastaviti godišnji izvještaj o unutarnjoj financijskoj kontroli. Isto tako čelnici JLP(R)S-a te proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S obvezni su sastaviti Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2013. i Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila, o čemu donosimo kratki osvrt.
Stručni članak
Dana 6. prosinca 2013. godine, na 10. sjednici Hrvatskog sabora, donesena su tri zakona iz upravnog područja graditeljstva: Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o građevinskoj inspekciji. Ti su zakoni međusobno povezani, jer normiraju prostorno uređenje, gradnju te inspekcijske poslove. Tema ovog članka su nove ovlasti i obveze komunalnih redara u jedinicama lokalne samouprave, koje proizlaze iz odredaba Zakona o građevinskoj inspekciji (u nastavku tekstu: Zakon). Zakon je objavljen u Nar. nov., br. 153/13, a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Stoga o bitnim ovlastima i dužnostima komunalnog redara piše autorica u ovom članku.
Stručni članak
U prvom dijelu ovoga članka1 pisali smo o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 148/13), objavljenom 15. prosinca 2013., kad je i stupio na snagu. Taj je Zakon aktualizirao pitanja u svezi s priznavanjem rashoda s naslova otpisa imovine koja se klasificira kao potraživanje obveznika poreza na dobit. Vrijednosno usklađenje potraživanja podrazumijeva procjenu naplativosti evidentiranih potraživanja u poslovnim knjigama poreznoga obveznika. Glede vrijednosnog usklađivanja potraživanja, porezni propisi odstupaju od računovodstvenih, te za priznavanje rashoda, odnosno gubitaka pri usklađenju vrijednosti potraživanja, propisuje određene uvjete. U prvom dijelu članka bilo je više riječi, o zakonskom okviru vrijednosnog usklađenja potraživanja i otpisa potraživanja, samom otpisu potraživanja kao postupka te razrada uvjeta pod kojima se porezno priznaje vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja. U ovom drugom dijelu članka, autorica piše o obuhvatu dospjelih potraživanja u svezi s otpisom dospjelih potraživanja koja nisu priznata kao prihodi, potom o otpisu potraživanja kreditnih institucija, o otpisu zajmova ostalih poduzetnika te o iskazivanju otpisa potraživanja koja nisu porezno priznati rashod (porezna prijava) na Obrascu PD.
Stručni članak
Povodom donošenja Uredbe o izmjenama i dopuni Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 159/13), koja ima zakonsku snagu i kojom je Vlada Republike Hrvatske jednostrano javnim službenicima i za 2014. uskratila isplatu božićnice i regresa koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima ili drugim sporazumima čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske, autor u ovom članku raspravlja koliko je opravdano i dopušteno uskraćivati ugovorno stečena prava jednostranom odlukom odnosno mehanizmom donošenja propisa zakonske snage.
SENTENCE
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću, dakle na temelju zakona, ne može imati prednost prema onom vlasništvu koje je stečeno na temelju povjerenja u zemljišne knjige
SENTENCE
Obrtnik odgovara za obveze nastale obavljanjem obrta cjelokupnom svojom imovinom, a ne samo imovinom koja je unesena u obrt
SENTENCE
Javnopravno tijelo može ispravljati pogreške koje su tehničke prirode i nedostatke koji su nastali prilikom pisane redakcije rješenja, ali ne može mijenjati sadržaj rješenja kroz institut ispravljanja pogrešaka
SENTENCE
Sve osobe koje nisu podnijele prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti određenog zakona i drugog propisa, iako im je povrijeđeno pravo ukinutom odredbom zakona i drugog propisa, nisu ovlaštene na podnošenje zahtjeva za izmjenu pravomoćne presude koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako će se nakon stupanja novog Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13), isplaćivati mirovine i ostala primanja iz mirovinskog osiguranja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li tuženik u parničnom postupku iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze i nakon što je dao pisani odgovor na tužbu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li grad legitimiran pokrenuti upravni spor kada je gradsko upravno tijelo u upravnom postupku koji je prethodio tom sporu, imalo položaj prvostupanjskoga javnopravnog tijela?
Vi pitate - mi odgovaramo
Trgovačko društvo je istekom poslovne godine zaključilo poslovne knjige. U kojem se roku čuvaju poslovne knjige i kad on počinje teći?