Kad smo 1991. uveli program studija suvremene ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu po uzoru na najbolje ekonomske fakultete u svijetu, trebalo je tom programu dati potporu u suvremenim udžbenicima, posebno uvoda u ekonomiju. Odlučili smo se na prijevod tada najpopularnijeg takvog udžbenika u svijetu: Ekonomija P. A. Samuelsona i W. Nordhausa. Sjajni poduzetnički duh dr. Đ. Njavre omogućio je da njegovo nakladničko poduzeće MATE dobije ne samo copyright za prijevod, nego i špalte novog, četrnaestog izdanja. Prijevod u kojem je sudjelovalo 17 prevoditelja, pojavio se u Hrvatskoj prije nego u SAD-u, 1992. Otada je napisano nekoliko udžbenika uvoda u ekonomiju u Hrvatskoj, ali je objavljeno i nekoliko novih prijevoda. Na kraju moje karijere, tijekom koje sam napisao nekoliko udžbenika koji su doživjeli više izdanja i na kojima su se odgojile generacije ekonomista, odlučio sam napisati udžbenik ekonomije u kojem bi na jednostavan način sumirao ono što smatram da je suvremenom intelektualcu (ne samo ekonomistu potrebno da bi bolje razumio ekonomske probleme s kojima se svaki dan susreće. Želja mi je bila napisati jednostavan i što potpuniji udžbenik ekonomije za svakoga, ali opet respektirati barem elementarne zahtjeve suvremene ekonomske analize.

Knjiga je podijeljena na tri dijela: Mikroekonomiju, Makroekonomiju i Međunarodnu ekonomiju. To je u skladu sa standardnim sadržajem koje uvodni udžbenik ekonomije treba sadržavati, ali i s mojim udžbenicima na kojima se ona temelji i iz kojih su pojedini dijelovi izravno preuzeti: Mikroekonomska analiza (V. izd. 2000.), Makroekonomija (XV. izd. 2007.) i Međunarodna ekonomija (VII. izd. 2007.).

Koncepcija je bila u uvodnom dijelu dati pojmove ekonomije, ekonomske analize, ekonomske politike i način izgradnje ekonomskih modela, kao temeljnog alata moderne ekonomske analize i korištenja ekonomskih modela u analitičkoj pripremi mjera ekonomske politike. Nakon toga, dati osnove mikroekonomske analize, koja je temelj za svaku ekonomsku analizu, zatim obraditi makroekonomsku analizu, i to tako da se najprije da pregled funkcioniranja narodne privrede s pomoću društvenih računa, da bi se vidjelo mjesto svakog agregata i svake vrste ekonomske politike u sustavu narodne privrede i da se preciznije definiraju svi makroekonomski agregati. Na temelju toga valja napraviti polazni makroekonomski model kojim se određuje ravnotežna razina cijena i zaposlenosti u narodnoj privredi i adaptirati ga pretpostavkama pojedinih ekonomskih škola, prije svega keynesijanske i monetarističke. Time bi bila stvorena pretpostavka za analizu ekonomske politike. Dugoročne aspekte makroekonomske analize i politike obraditi u posebnom poglavlju »Privredni razvoj«. Analitičku aparaturu mikroekonomije i makroekonomije valja zatim primijeniti u dijelu koji je posvećen međunarodnoj ekonomiji. Takva logika razmišljanja odredila je i sadržaj knjige: Prvi dio, koji je posvećen mikroekonomiji sastoji se od jedanaest poglavlja. U drugom poglavlju obrađeni su na vrlo jednostavan način osnovni pojmovi iz teorije potražnje: zakon opadajućeg graničnog zadovoljstva, maksimiziranje zadovoljstva potrošača iz danog dohotka, potrošačev probitak, ekonomika blagostanja, preraspodjela itd. Nakon toga, u trećem poglavlju, potražnja se rigoroznije analizira s pomoću suvremenih metoda ekonomske analize: krivulja indiferencije, budžetske jednadžbe potrošača, da bi se odredila optimalna kombinacija potrošnje koja maksimizira zadovoljstvo potrošača i izvela funkcija potražnje. S četvrtim poglavljem počinje analiza proizvodnje i ponude. U četvrtom je poglavlju, opet na vrlo jednostavan način, obrađen cijeli niz pojmova koji su potrebni u analizi proizvodnje: poduzeće, poduzetnik, odvajanje vlasništva od upravljanja, načela dobrog upravljanja, odnos principala i agenta, ciljevi poslovanja poduzeća i iskazivanje rezultata poslovanja u bilanci. U petom su poglavlju na rigorozniji način obrađeni pojmovi iz teorije proizvodnje: proizvodna funkcija, zakon opadajućih prinosa, tri stadija proizvodnje, maksimiziranje proizvodnje iz ograničenih sredstava i dr. Šesto je poglavlje posvećeno suvremenoj analizi troškova. Iz funkcije proizvodnje izvedene su funkcije troškova i analizirani odnosi među njima u kratkom i u dugom roku. Na temelju funkcija troškova izvedena je funkcija ponude. Kad smo izveli funkcije potražnje i ponude, bili smo spremni za analizu tržišnog određivanja cijena. To je učinjeno u sedmom poglavlju. Budući da su i ponuda i potražnja funkcije cijene, one reagiraju na promjene cijene. Međutim, njihova osjetljivost na iste promjene cijene može biti različita. Zato je u tom poglavlju detaljno obrađen i pojam elastičnosti i njegova primjena u poslovnoj politici poduzeća. U osmom su poglavlju dane osnove mikroekonomske teorije i politike cijena. Ta se teorija i politika zatim primjenjuje na različite tržišne strukture. U devetom poglavlju analizira se politika cijena u uvjetima perfektne konkurencije, kao jednog ekstrema kad postoji beskonačno mnogo prodavača od kojih nijedan nije dovoljno velik da bi promjenom svoje ponude mogao bitnije utjecati na cijenu, kad postoji potpuna sloboda ulaska u proizvodnju, perfektna informiranost potrošača i homogenost proizvoda. U desetom je poglavlju obrađena politika cijena u drugom ekstremu-monopolu, kad postoji samo jedan proizvođač proizvoda i kad on može bitno utjecati na cijenu. Jedanaesto je poglavlje posvećeno politici cijena u tržišnoj strukturi, koja se nalazi između ta dva ekstrema. U dio o mikroekonomiji uvršetno je i poglavlje o ekonomiji javnog sektora, u kojem se analizira redistribucijska i alokacijska funkcija države. Tu je dan pregled teorije poreza, funkcije poreza, porezne osnovice, poreznih stopa, mjere nejednakosti raspodjele, teorija javnog izbora i proces donošenja budžeta u Hrvatskoj.

Drugi dio – Makroekonomija počinje s trinaestim poglavljem. U tom je poglavlju pokazano kako funkcionira narodna privreda, objašnjeni su pojmovi najvažnijih makroekonomskih agregata, njihovo mjesto i uloga u privredi. Također, pokazano je mjesto i uloga pojedinih vrsta ekonomske politike u politici stabilizacije. Nakon što je objašnjena struktura funkcioniranja narodne privrede, u četrnaestom poglavlju izgrađen je temeljni makroekonomski model, koji služi za makroekonomsku analizu i politiku. U petnaestom poglavlju objašnjena je keynesijanska makroekonomija: funkcija potrošnje, štednje, multiplikator i ostali temeljni pojmovi Keynesove makroekonomije. U sljedećem, šesnaestom poglavlju nastavljen je pregled keynesijanske makroekonomije analizom multiplikativnih efekata ostalih komponenti finalne potrošnje: budžetske potrošnje, funkcija investicija i multiplikator vanjske trgovine. Nakon toga, izvedena je i krivulja ravnoteže na robnom tržištu – IS krivulja. U sedamnaestom poglavlju počinje monetarna makroekonomija. Najprije je obrađena uloga financijskog sektora u narodnoj privredi i računi financijskih transakcija, zatim su obrađene funkcije novca i povijesni razvoj novca. Time su stvoreni preduvjeti za analizu potražnje za novcem klasične i Keynesove, pa je izvedena funkcija potražnje za novcema. Sljedeće, osamnaesto poglavlje posvećeno je analizi ponude novca, da bi se na temelju potražnje i ponude novca mogla obavljati monetarna analiza. Najprije se analizira proces stvaranja kredita u jednoj banci, pa u bankarskom sustavu, da bi se nakon toga obradio proces stvaranja novca u modernom bankarskom sustavu i uloga centralne banke u tom sustavu. Dani su i podatci o monetarnim agregatima u Hrvatskoj u razdoblju 2000–2007. Na kraju toga poglavlja izvedena je i krivulja ravnoteže na novčanom tržištu – LM krivulja. Time je pripremljen put za analizu ekonomske politike u devetnaestom poglavlju. U devetnaestom poglavlju obrađeni su ciljevi ekonomske politike – konačni i posredni – vrste, instrumenti i mjere ekonomske politike i detaljno obrađena ekonomska politika stabilizacije. U dvadesetom poglavlju obrađen je jedan važan fenomen suvremenih privreda, na koji su mnogi u Hrvatskoj već zaboravili – inflacija. Detaljno su analizirane vrste inflacije, uzroci i posljedice inflacije i borba protiv pojedinih vrsta inflacije. U dvadeset prvom poglavlju dani su dugoročni aspekti ekonomske analize i politike-privredni razvoj: teorija privrednog razvoja i pojedini aspekti politike privrednog razvoja. Nakon toga slijedi dvadeset drugo poglavlje, u kojem su analizirani modeli rasta, kao vrlo značajnog oruđa za ekonomsku analizu i politiku privrednog razvoja, ali samo jednostavni Harrod-Domarov i neoklasični model rasta.

Treći dio posvećen je međunarodnoj ekonomiji. U dvadeset trećem poglavlju dan je pregled osnova teorije vanjske trgovine i vanjskotrgovinske politike. Dvadeset četvrto poglavlje posvećeno je analizi bilance plaćanja. Sve je ilustrirano podatcima o bilanci plaćanja Hrvatske u razdoblju 2000–2007. Sljedeće, dvadeset peto poglavlje posvećeno je međunarodnim financijama. U njemu se detaljno analiziraju teorije određivanja deviznog tečaja, monetarni standardi, devizni režimi, i devizna tržišta. Posljednje poglavlje obrađuje međunarodne financijske institucije. Posebna je pozornost posvećena MMF-u i europskim monetarnim institucijama.

Knjiga Ekonomija – uvod u analizu i politiku pisana je vrlo jednostavno, kako bi bila što jednostavnija za razumijevanje studentima prve godine ekonomskih, ali i drugih fakulteta i da posluži ljudima u praksi, kao referentni udžbenik u kojemu će na jednostavan način naći objašnjenja glavnih ekonomskih pojmova i bolje shvatili probleme s kojima se svaki dan susreću. Međutim, pojednostavnjenje izlaganja nije išlo na račun analitičke kvalitete. Knjiga je zadržala metodologiju, ali vrlo pojednostavnjenu, suvremene ekonomske analize, što uključuje, prije svega, elementarnu matematiku. Matematika, od koje mnogi zaziru, ovdje je svedena uglavnom na linearne funkcije i grafove. Ljudi koji su završili bilo koju srednju školu znaju puno više matematike nego što ovaj udžbenik zahtijeva, zato se nitko ne treba plašiti kad vidi grafove ili jednostavne jednadžbe u ovoj knjizi.

Mnogi su mi kolege davali vrlo korisne primjedbe na udžbenike Makroekonomija, Mikroekonomska analiza i Međunarodna ekonomija, na kojima se ovaj udžbenik temelji, pa im i ovom prigodom zahvaljujem. Posebno želim zahvaliti pokojnom prof. dr. Anti Puljiću, koji je bio recenzent više izdanja knjige Mikroekonomska analiza i koji je pročitao i prvi dio ove knjige. I rukopis ovog udžbenika, Ekonomija – uvod u analizu i politiku, pročitali su mnogi kolege i dali mi mnogo primjedbi i sugestija.

Posebno zahvaljujem: dr. Amini Ahec Šonje, dr. Anti Babiću, dr. Mirjani Dragičević, dr. Vojmiru Franičeviću, dr. Božidaru Jelčiću, dr. Anti Puljiću i dr. Sandri Švaljek. Recenzentima ovog udžbenika: prof. dr. Mirjani Dragičević, prof. dr. Vojmiru Franičeviću i prof. dr. Sandri Švaljek, posebno zahvaljujem na primjedbama i sugestijama koje su mi dali kao recenzenti. Zagreb, 25. prosinca 2008. dr. Mate Babić