Preobrazba kaznenog materijalnog prava prema rješenjima zakonodavstva Europske unije traje permanentno nakon donošenja Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 125/11) što dokazuje i opsežna novela iz 2012. provedena Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 21. prosinca 2012., (Nar. nov., br. 144/12) koja je uslijedila kao posljedica preobrazbe i usklađenja hrvatskog kaznenog prava sa stajalištima odnosno najsuvremenijim zakonskim rješenjima zemalja članica Europske unije.

U postupku daljnjeg oblikovanja suvremenog hrvatskog kaznenog zakonodavstva 22. svibnja 2015. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 56/15) i to zbog uočenih problema u praksi, potrebe dodatnog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije i međunarodnim dokumentima te zbog potrebe da se Kazneni zakon nomotehnički i jezično doradi. Ispravkom zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 61/15) ispravljena je pogreška u članku 53. stavku 2. i 3. te u članku 54. stavku 6. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 56/15).

Kako je kazneno zakonodavstvo živa materija koja nikada ne stagnira već se mijenja sukladno razvoju društva, tako su izmjene i dopune učinjene Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 101/17) od 12. listopada 2017., a inicirane su potrebom usklađenja nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije na području zlouporabe tržišta kapitala. Radi daljnjeg usklađivanja nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, Kazneni zakona izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 118/18) od 27. prosinca 2018. na području suzbijanja terorizma.

Razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 126/19) od 24. prosinca 2019. bili su osnaživanje kaznenopravne zaštite od nasilja u obitelji, pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja u odnosu na pojedina kaznena djela iz kataloga Kaznenog zakona, izmjena koncepta kaznenog djela silovanja, širenje značenja izraza službene osobe, inkriminiranje nepridržavanja samostalne mjere opreza određene sudskom odlukom te brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja s obzirom da oštećenik može ostvariti naknadu štete u građanskopravnom postupku.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 84/21) od 23. srpnja 2021. propisana su nova kaznena djela nedozvoljenog posjedovanja bezgotovinskog instrumenta plaćanja i izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenta plaćanja. Propisan je progon počinitelja kaznenog djela spolnog uznemiravanja po službenoj dužnosti kao i nezastarijevanje kaznenog progona i izvršenja kazne zatvora za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Također je proširen katalog kaznenih djela novom inkriminacijom zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja te je kaznenopravna zaštita zajamčena djeci proširena i na druge kategorije ranjivih osoba, uz proširenje značenja izraza bliske osobe. Uvedeno je obvezno izricanja sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva, uz zadržavanje uvjeta opasnosti, te obveza izricanja sigurnosne mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti pod uvjetom recidiva.

Stoga se ovim redakcijskim proširenim tekstom Kaznenog zakona nastoji olakšati pravnicima ispunjenje zadaće koja se od njih očekuje, a to je ostvarenje načela vladavine prava u Republici Hrvatskoj.