Početna > Izdvojeni članci

Izdvojeni članci

×
×

Tražene pojmove odvajati tipkom ENTER

Primjer: ovrha na nekretnini (ENTER) odgoda (ENTER)

Upisom pojedinog pojma ili niza pojmova pretražujete sve sadržaje u svim padežnim varijantama.

Napredna pretraga

U naprednoj pretrazi koristite Booleove operatore (AND, OR, NOT).

Odaberite vremenski raspon dokumenata koje želite pronaći ili tražite po područjima.

Napredna pretraga
    Pojmovi
    Razdoblje:
  • ×
  • ×

11.07.2009.

Fragmentirane države u Europi

Asimetrične federalne sporazume u europskim državama nalazimo pod nazivima »kantonizacija«, »djelomična federalizacija«, »asimetrična decentralizacija«. U Velikoj Britaniji će uspostava asimetrično-autonomnih regija biti opisivana kao devolucija i »home rule« (engl.). Ustavna doktrina određuje postojanje asimetričnog federalizma u slučaju kad jedna regija u državi uživa poseban oblik autonomije, a često i različit ustavni položaj od ostalih dijelova. Asimetrični federalizam nalazimo u federacijama i dijelom u decentraliziranim unitarnim državama. Asimetrija može biti uvedena ustavom ili međunarodnim sporazumom, ali i zakonodavstvom države.

04.07.2009.

Ekonomska i socijalna razvijenost regije Sjeverozapadna Hrvatska

Regionalna politika Republike Hrvatske tijekom razdoblja kandidature za punopravno članstvo u Europskoj uniji (EU) dobila je sasvim posebno značenje. Bit regionalne politike EU je kohezija ili politika jednakog, ravnomjernog razvoja regija, a nadograđuje se na nacionalne regionalne politike. Time je otvorena stara gospodarska tema ravnomjernog razvoja, posebice važna za Republiku Hrvatsku. Za ravnomjerniji razvoj regija u uvjetima uspostavljanja standarda koji vrijede za kohezijsku politiku Europske unije potrebno je, ne samo kapacitirati se za usklađivanje i primjenu novih standarda nego preispitati i utvrditi standarde politike regionalnog razvoja domicilnog djelovanja.

14.01.2009.

Državni proračun Republike Hrvatske

Hrvatski je sabor na svojoj sjednici od 15. prosinca 2008. godine donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu (Nar. nov., br. 149/08). Proračunom za 2009. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 124,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu oko 127,0 milijardi kuna. Valja napomenuti da je proračun za 2009. godinu donesen u iznimno teškim makroekonomskim uvjetima, koji se prije svega odnose na financijsku krizu nastalu zbog sloma tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita u SAD-u i velikih gubitaka nekih od najvećih svjetskih financijskih institucija. Kriza se proširila kako na Europu tako i na Hrvatsku, pa su se posljedice spomenutih globalnih previranja ponajprije očitovale u negativnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala. Zahvaljujući pravodobnim mjerama Vlade Republike Hrvatske, u proteklom razdoblju, stabilnom hrvatskom bankovnom sustavu, kao i poduzimanju odgovarajućih mjera, koje uključuju odluku Vlade o povećanju iznosa osiguranih štednih uloga na 400.000,00 kuna, stvaranje Stabilizacijskog fonda od strane nebankovnih financijskih institucija, te mjere Hrvatske narodne banke usmjerene na osiguranje likvidnosti, Hrvatsku je kriza zatekla vrlo dobro pripremljenu. Usprkos smanjenju proračunske potrošnje u 2009. godini, Državnim proračunom za 2009. godinu, uz jasne strateške prioritete i dobro osmišljene programe, osigurava se kontinuitet u provođenju strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske usmjerenih na izgradnju Republike Hrvatske kao zemlje gospodarskog razvoja i napretka, ujednačenog regionalnog razvoja, konkurentne snage, znanja, socijalne pravednosti i zemlje Europske unije.

10.01.2009.

Specifične mjere pojedinih europskih država u rješavanju financijske krize

Financijska tržišta diljem svijeta prolaze kroz strukturalne promjene, nikad viđene do sada. Sve je započelo kao kriza likvidnosti financijskog tržišta, koja je prerasla u globalnu krizu nepovjerenja u sposobnost brojnih financijskih institucija pri ispunjavanju svojih obveza i zadržavanju solventnosti. Naposlijetku je ipak postalo razvidno da unilateralne mjere, donesene na nacionalnoj razini, nisu dostatne za rješavanje globalne krize pa su pojedine države donijele mjere na nacionalnoj razini s obzirom na svoje specifičnosti. U nastavku, autorica na sažet način daje pregled tih mjera po najznačajnijim državama u okviru Europske unije (u nastavku teksta: EU).

Arhiva

Arhiva

2024
Ožujak Veljača Siječanj
2023
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2022
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2021
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2020
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2019
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2018
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2017
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2016
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2015
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2014
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2013
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2012
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2011
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2010
Ožujak
2009
Srpanj Siječanj