Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Podzakonski propisi
Detalji dokumenta
Donesen
Objavljen
1.2 DRUŠTVENO-GOSPODARSKO OKRUŽENJE POLOŽAJ I POLITIČKI OKVIR
2.1.2 Količine površinskih voda
2.1.3 Kakvoća površinskih voda
3.1.6 Podaci i informacije u upravljanju vodama
3.2.3 Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode
3.2.4 Korištenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije
3.3 UREĐENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZAŠTITA OD ŠTETNOGA DJELOVANJA VODA
3.3.1 Uređenje vodotoka i drugih voda
3.4.2 Proizvodnja električne energije
3.4.6 Šport, kupanje i rekreacija
3.4.7 Geotermalne i mineralne vode
3.4.8 Ostala gospodarska korištenja voda
3.5.1 Izvori onečišćenja i procjena pritisaka
3.5.2 Sustavi zaštite voda iz točkastih izvora onečišćenja voda
3.5.3 Mjere zaštite voda za raspršene izvore onečišćenja
3.6 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA
4.1.2.1 Vlasništvo i vodnokomunalna djelatnost
4.1.2.2 Ustroj vodnokomunalnoga sektora
4.1.2.3 Neracionalna potrošnja vode
4.1.3 Sigurnost stanovništva i dobara
4.2.1 Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda
4.2.4 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda
4.2.5 Stručni i operativni okvir upravljanja vodama
4.3.2 Financiranje upravljanja vodama
4.3.2.2 Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode
4.3.2.3 Korištenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije
4.3.3 Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda
4.3.3.1 Uređenje vodotoka i drugih voda
4.3.3.4 Melioracijska odvodnja
4.3.4.2 Ostala gospodarska korištenja voda
4.3.5.1 Onečišćenja iz točkastih izvora
4.3.5.2 Onečišćenja iz raspršenih izvora
4.3.5.3 Smanjenje onečišćenja sudjelovanjem u upravljanju prostorom i okolišem
4.3.6 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda
4.3.7 Stručni i operativni okvir upravljanja vodama
4.3.7.3 Sustavno praćenje i nadzor nad provedbom mjera
4.3.7.4 Tehničko-stručna potpora
5.1.1 Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda
5.1.4 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda
5.1.5 Stručni i operativni okvir upravljanja vodama
5.1.6 Međunarodna suradnja i proces približavanja Europskoj uniji
5.2.1 Javna vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda
5.2.2 Zaštita od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda
5.3 Nacionalni strateški projekti
5.3.1 Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području »Jadranski projekt«
5.3.3 Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zaključaka Vlade RH
5.3.4 Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV)
Narodne novine
)
HRVATSKI SABOR
2900
Na temelju članka 20. stavka 2. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2008. donio je
STRATEGIJU
UPRAVLJANJA VODAMA
UVOD
1.1 VODE I UPRAVLJANJE VODAMA
Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Iz činjenice da su svi oblici života i sve ljudske aktivnosti više ili manje vezane uz vodu jasno proizlazi važnost odnosa prema vodi i značenje dokumenata kojima se taj odnos uređuje. Gospodarski razvoj i urbanizacija dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do ugrožavanja vodnih resursa i vodnoga okoliša. Voda tako može postati ograničavaj...
1.2 DRUŠTVENO-GOSPODARSKO OKRUŽENJE POLOŽAJ I POLITIČKI OKVIR
Republika Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, smještena između Podunavlja na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Ukupna površina državnog teritorija iznosi 87.609 km2, od čega je površina kopna 56.538 km2, a ostali 31.071 km2 otpada na obalno more. Pripadajući zaštićeni ekološko-ribolovni pojas2 prostire se na daljnjih 26.070 km2. Državna kopnena granica, dugačka 2.028 km, velikim dijelom prati ili presijeca vodotoke.
1.3 PRIRODNE ZNAČAJKE
Prema reljefnim obilježjima na prostoru Hrvatske izdvajaju se tri različite prirodno-geografske cjeline: (i) niski panonski i peripanonski prostor na sjeveru, (ii) gorsko-planinski prostor u središnjem dijelu, (iii) jadranski prostor na jugu zemlje.
Sjeverna Hrvatska zauzima rubni dio panonskoga bazena. To je pretežito ravničarsko (80 – 135 m n. m.) područje, s nešto izoliranog, razmjerno niskog gorja eruptivnog porijekla s rijetkom pojavom karbonatnih stijena. Dominiraju izdužene doli...
STANJE VODA
2.1 POVRŠINSKE VODE
2.1.1 Opće značajke
Prostorni raspored površinskih (rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemnih voda i njihova veza primarno su određeni morfološkim i hidrogeološkim značajkama područja Hrvatske. Sve vode su dio crnomorskog ili jadranskog sliva, a razvodnica ide kroz gorsko-planinsko područje. U crnomorskom slivu dominiraju veći vodotoci kao što su Sava, Drava i Dunav s velikim brojem manjih podslivova. U jadranskom slivu gustoća i duljina površinskih vodotoka znatno je manja, ali postoje značajn...
2.1.2 Količine površinskih voda
Geografsko-morfološka i klimatska obilježja prostora Hrvatske uvjetovala su i znatne razlike u režimima površinskih voda, tako da na crnomorskom slivu kod rijeke Drave dominira snježno-glacijalni režim, a kod Save je prisutan kišno-snježni režim. Površinske vode jadranskoga sliva uglavnom imaju obilježja kišnog režima.
Količinski režim voda podložan je prirodnim i antropogenim promjenama. Spoznaje o količinama i rasporedu površinskih voda oduvijek su bile nužne za planiranje iskorištav...
2.1.3 Kakvoća površinskih voda
Kakvoća voda rijeka i jezera
Svrha je praćenja kakvoće voda ocjena opće ekološke uloge voda te utvrđivanje uvjeta korištenja za određene namjene. Ocjenjivanje kakvoće temelji se na Uredbi o klasifikaciji voda, gdje se vode, prema graničnim vrijednostima pokazatelja, svrstavaju u pet vrsta. Ispitivanje kakvoće voda provodi se na vodotocima čija se voda iskorištava ili planira iskorištavati za javnu vodoopskrbu, na vodama unutar nacionalnih parkova i parkova prirode, z...
2.2 PODZEMNE VODE
2.2.1 Opće značajke
Na prostoru Hrvatske dominiraju dva tipa vodonosnika, međuzrnski, koji prevladava u panonskom dijelu i krški, sekundarne pukotinsko-kavernozne poroznosti u području Dinarida. Prirodni slivni sustavi formirani su tako da crnomorskom slivu, osim panonskog područja, pripada i dio krškog područja, dok jadranski sliv u cijelosti pripada krškom području Dinarida. Dio značajnijih vodonosnika su prekogranični.
Monitoring razina podzemne vode ne provodi se sustavno. Na području Drave postoji os...
2.2.2 Prostorni razmještaj
Slivovi Drave i Dunava. Dravski je sliv prema specifičnim hidrogeološkim obilježjima podijeljen na tri područja, uzvodno od ušća Mure, od ušća Mure do Slatine i od Slatine do ušća rijeke Drave u Dunav.
Uzvodno od ušća Mure zastupljena su dva osnovna tipa vodonosnika, vodonosnik međuzrnske poroznosti u pridravskoj ravnici i vodonosnici pukotinske poroznosti u gorskim predjelima.
Aluvijalni je vodonosnik izgrađen od dvaju šljunčanih slojeva ukupne debljine na krajnjem zapadu o...
2.2.3 Zalihe podzemnih voda
Zbog složenih hidrogeoloških odnosa, te nedovoljne i neravnomjerne istraženosti vodonosnika određivanje zaliha podzemnih voda temelji se dobrim dijelom na procjenama, a zbog vodnogospodarske važnosti razmatrane su samo obnovljive zalihe podzemnih voda.
Najveće obnovljive zalihe podzemne vode crnomorskog sliva vezane su za kvartarne naslage u dolinama Drave i Save, u kojima su formirani vodonosnici međuzrnske poroznosti, te za vodonosnike pukotinsko-kavernozne poroznosti u južnim dijelo...
2.2.4 Kakvoća podzemnih voda
Podzemne se vode ponajprije iskorištavaju za javnu vodoopskrbu te se njihova kakvoća uglavnom ocjenjuje prema pokazateljima definiranim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Monitoring kakvoće podzemnih voda na području krša (pojedini izvori i zdenci), te na širem području grada Zagreba prati se i ocjenjuje i prema Uredbi o klasifikaciji voda.
Kakvoća podzemne vode prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće
Slivovi Drave i Dunava. Opće stan...
2.3 BILANCA KOPNENIH VODA
Bilanca voda zasnovana je na analizama prosječnih tridesetogodišnjih podataka za crnomorski i jadranski sliv. Iskorišteni su izmjereni podaci oborina, temperatura zraka i protoka u vodotocima tijekom posljednjeg neprekinutog 30-godišnjeg razdoblja (1961. –
1990.) koje se smatra reprezentativnim za donošenje pouzdanih zaključaka. U razdoblju od 1991. do 2000. godine meteorološki i hidrološki nizovi zbog ratnih su razaranja bili prekinuti gotovo na trećini hrvatskoga državnog teritorija....
STANJE UPRAVLJANJA VODAMA
3.1 VODNO GOSPODARSTVO
3.1.1 Povijesni pregled
3.1.2 Zakonski okvir
U Ustavu Republike Hrvatske vode se navode kao opće dobro od posebnog interesa u skupini s morem, zračnim prostorom, rudnim bogatstvom, zemljištem, šumom i drugim dobrima i resursima. Područje voda pravno je uređeno Zakonom o vodama, kojim se »uređuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama, organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnoga gospodarstva; ovlasti i dužnosti tije...
3.1.3 Institucijski okvir
Poslovi upravljanja vodama obuhvaćaju niz aktivnosti, od donošenja zakona do organiziranja neposrednog održavanja i provođenja nadzora nad stanjem vodnog sustava. Ovlašteni i odgovorni nositelji tih aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i druga tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje vodama. <...
3.1.4 Međunarodni okvir
Zbog svoga položaja Hrvatska je napose upućena na suradnju u upravljanju vodama sa svim susjednim državama i širim međunarodnim okruženjem. Međunarodna suradnja regulirana je međunarodnim ugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz područja voda, koji su dio pravnoga okvira za upravljanje vodama u Hrvatskoj.
Prostor Hrvatske pripada dvama velikim slivovima: crnomorskom i jadranskom, u okviru kojih se uspostavlja široka multilateralna koordinacija i suradnja u upravljanju vodam...
3.1.5 Planski dokumenti
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama predviđa donošenje Strategije upravljanja vodama koja je osnovni planski dokument za upravljanje vodama na državnoj razini. Strategiju donosi Sabor Republike Hrvatske. Za svako vodno područje propisana je obveza donošenja planova upravljanja vodnim područjem, koji su osnove za upravljanje vodama na vodnim područjima i usuglašene su sa Strategijom upravljanja vodama, a donosi ih Vlada Republike Hrvatske svakih 6 godina. Plan upravljanja vodama iz...
3.1.6 Podaci i informacije u upravljanju vodama
Zakon o vodama propisuje obvezu vođenja vodne dokumentacije koju čine: vodna knjiga, vodni katastri, očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru i vodopravni akti. Vodnim su katastrima obuhvaćeni podaci o: površinskim i podzemnim vodama, vodnom dobru, te o vodnim građevinama za korištenje voda, zaštitu voda od onečišćenja i zaštitu od štetnoga djelovanja voda. Pretpostavka za učinkovito upravljanje vodama jest raspolaganje podacima i informacijama koje se odnose na vodne resurse i sustave...
3.2 FINANCIRANJE
3.2.1 Zakonski okvir
Prema Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, aktivnosti u vodnom gospodarstvu financiraju se iz izvornih sredstava Hrvatskih voda i fiskalnih sredstava na državnoj i lokalnim razinama. Izvorni prihodi vodnoga gospodarstva, što ih plaćaju korisnici u vodnom sustavu su sljedeći:
– vodni doprinos,
– naknada za korištenje voda,
– naknada za zaštitu voda,
– naknada za vađenje pijeska i šljunka,
– naknada za uređenje voda,
– naknada za melioracijsku odvodnju i
– n...
3.2.2 Cijena vode
Načelo ekonomske cijene vode
Načelo ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama. Da bi se kvalitetnije sagledalo značenje primjene načela »ekonomske cijene vode« i »punoga povrata troškova«, u nastavku se daje analiza sadašnjega stanja, kao osnovice za projekciju željenoga stanja. Tumačenja termina »cijena vode«, u doktrini i praksi, vrlo su različita, od krajnje restriktivnih do krajnje ekstenzivnih. Pod terminom »cijena vode« u smislu ove...
3.2.3 Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode
U vodnom sektoru Republike Hrvatske, kao i u velikoj većini zemalja Europske unije, izvan cijene vode financiraju se: zaštita od štetnoga djelovanja voda, melioracijska odvodnja i melioracijsko navodnjavanje.
Financiranje zaštite od štetnoga djelovanja voda. U načelu postoje tri poznata modela financiranja ovih potreba:
1. iz Državnoga proračuna – prema načelu »opće solidarnosti«,
2. iz namjenskih naknada prema ciljanim kategorijama obveznika – prema načelima »korisnik p...
3.2.4 Korištenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije
Ostvarenje razvojnih ciljeva postavljenih ovom Strategijom znatno se može ubrzati korištenjem bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, i to najprije iz pretpristupnih, a nakon ulaska u Europsku uniju iz kohezijskih i strukturnih fondova.
U razdoblju do kraja 2006. godine Republici Hrvatskoj su u nekoliko navrata odobrena bespovratna sredstva iz programa CARDS i LIFE koja su prvenstveno korištena u svrhu jačanja administrativnih kapaciteta za potrebe izrade planova upravljanja ...
3.3 UREĐENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZAŠTITA OD ŠTETNOGA DJELOVANJA VODA
Uređenje vodotoka i drugih voda obuhvaća: građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radove kojima se omogućuju kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko iskorištavanje. Zaštita od štetnoga djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica, te...
3.3.1 Uređenje vodotoka i drugih voda
Izgrađenost sustava
Postupnim naseljavanjem i intenziviranjem iskorištavanja zemljišta na poplavnim područjima tijekom posljednjih dvjestotinjak godina rasle su potrebe za učinkovitom zaštitom od poplava, te zaštitom od erozije i melioracijskom odvodnjom kao njezinim sastavnim komponentama. Značajni regulacijski, zaštitni i melioracijski radovi na nekim su područjima započeli još u devetnaestom stoljeću, a osobito su bili intenzivni tijekom razdoblja od početka šezde...
3.3.2 Zaštita od poplava
Značajke poplava
Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Zbog prostranih brdsko-planinskih podru...
3.3.3 Zaštita od erozije
Veliki dijelovi hrvatskoga teritorija ugroženi su vodnom i manjim dijelom eolskom erozijom. Intenzivni procesi vodne erozije s mnoštvom razornih bujica osobito su prisutni na jadranskim slivovima s flišnom podlogom (središnja Istra, dijelovi Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara, dijelovi Like, Dalmacije i otoka) dok su u kontinentalnim dijelovima Hrvatske oni manje vidljivi, ali su također vrlo štetni. Kontinentalne bujice, za razliku od mediteranskih, uglavnom imaju dulje tokove s većim ...
3.3.4 Melioracijska odvodnja
Sustavi melioracijske odvodnje grade se radi brze i učinkovite odvodnje viška vode s poljoprivrednih i drugih nizinskih površina, a pretpostavka za njihovu gradnju jest prethodna zaštita melioracijskih područja od poplava vanjskih voda. Nužan su preduvjet za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, te za zaštitu od poplava unutarnjih voda na ravničarskim područjima.
Meliorirane površine na području crnomorskoga sliva nalaze se u širokim nizinama slivova Save, Drave i Dunava, a na područj...
3.4 KORIŠTENJE VODA
Korištenjem voda, prema Zakonu o vodama, smatra se: zahvaćanje, crpljenje i uporaba površinskih i podzemnih voda za različite namjene, pri čemu je opskrba stanovništva vodom za piće javni interes i ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene koje su pretežno gospodarski interesi, podložni utjecajima tržišta (proizvodnja električne energije, navodnjavanje, uzgoj riba, plovidba, zahvaćanje mineralne i geotermalne vode, korištenje voda za šport i rekreaciju i slično). Što se t...
3.4.1 Vodoopskrba
Opskrbljenost i potrošnja vode
Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj, iznosi 80% (2006.)20, što znači da se iz javne vodoopskrbe može opskrbljivati oko 3,62 milijuna stanovnika. Stupanj prosječne opskrbljenosti vodom znatno je povećan u odnosu na 1990. godinu kada je iznosio 63%. Opskrbljenost stanovništva veća je na jadranskim slivovima (91%) u odnosu prema crnomorskom slivu (77%).
3.4.2 Proizvodnja električne energije
Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju višenamjenski karakter sa širim društvenim i vodnogospodarskim značenjem (zaštita od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, šport i rekreacija i drugo).
Prosječna godišnja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh. Rad pojedinih hidroelektrana u jadranskome slivu (HE Orlovac, HE Dubrovnik) izravno je vezan za prekogranične vode koje do...
3.4.3 Navodnjavanje
Poljoprivredna proizvodnja na prostoru Hrvatske u proteklom je razdoblju bila orijentirana na proizvodnju kultura za koje nije dominantno navodnjavanje (ponajprije žitarice i kukuruz), tako da su službeni podaci iz 2004. godine ukazivali da se na cjelokupnom teritoriju Hrvatske navodnjavalo 9.264 ha što je činilo svega oko 0,86% od tada korištenih poljoprivrednih površina. Posljedice ovako malog postotaka navodnjavanih površina bile su velike štete u poljoprivredi u sušnim godinama. Ukupne...
3.4.4 Uzgoj slatkovodnih riba
Toplovodni ribnjaci smješteni su uglavnom uz tokove većih rijeka u nizinskim krajevima Hrvatske. Za uzgoj hladnovodne ribe izuzetno su važne kakvoća i količina vode tako da su smješteni u blizini riječnih izvora ili u gornjim dijelovima vodotoka.
Posljednjih godina na toplovodnim (šaranskim) ribnjacima bilježi se smanjenje broja i površine aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru proizvodne površine. Tako je primjerice u razdoblju 1980. – 1989. godine p...
3.4.5 Unutarnji vodni putovi
Ovisno o značenju i položaju vodni su putovi razvrstani kao međunarodni, međudržavni i državni. Promet na unutarnjim vodnim putovima u razdoblju nakon 1990. godine je zbog ratnih okolnosti stagnirao. U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t.
Vodni putovi na Dunavu, Dravi, Savi, Kupi i Uni razvrstani su kao međunarodni vodni putovi prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih v...
3.4.6 Šport, kupanje i rekreacija
S obzirom na rekreativnu i športsku uporabu rijeke su razvrstane u dvije skupine:
– Na velikim ravničarskim rijekama: Savi, Dravi, Dunavu, Muri, dijelu Kupe i dijelu Une, rekreativne i športske aktivnosti obuhvaćaju vožnju kajakom i kanuom na mirnim vodama, te športski ribolov. Na dijelovima vodotoka gdje je voda I. i II. vrste nalaze se kupališta. Intenzitet iskorištenosti veći je samo u blizini većih gradova.
– Rijeke čija se izvorišta, a i znatan dio toka nalaze u kršu imaju u n...
3.4.7 Geotermalne i mineralne vode
Najznačajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na prostoru Panonskog bazena. Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih bušotina, a malokad iz dubokih bušotina. Za sada se organizirano iskorištava samo manji dio potencijalnih lokacija utvrđenih hidrogeološkim istraživanjima.
Slika 3.20. LOKACIJE ZAHVATA GEOTERMALNIH I MINERALNIH VODA
Može se općenito ko...
3.4.8 Ostala gospodarska korištenja voda
Voda za hlađenje
Godišnja količina zahvaćenih voda iz vodotoka za potrebe hlađenja postrojenja u Hrvatskoj u prosjeku iznosi oko 205 milijuna m3, od čega se oko 10 – 20% izgubi u tehnološkom procesu, a ostatak se zagrijan ispušta natrag u vodotoke. Najveći su korisnici termoelektrane, na slivu rijeke Save to su termoelektrane TE Sisak, TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb, KTE Jertovec. Osim hrvatskih termoelektrana na termalno onečišćenje rijeke Save utječe i NE Krško u Slove...
3.5 ZAŠTITA VODA
Zaštita voda uključuje načelo održivog razvoja i jedinstvo vodnog sustava radi osiguranja odgovarajućeg vodnog režima (količina i kakvoća voda), koji se temelji na odredbama Zakona o vodama, Državnoga plana za zaštitu voda21, propisa iz područja zaštite voda od onečišćenja, te uvažavanju i drugih dokumenata, kao što su: Zakon o zaštiti prirode, Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zakon o zaštiti okoliša, Nacionalna strategija...
3.5.1 Izvori onečišćenja i procjena pritisaka
Stanovništvo i gospodarske aktivnosti dominantni su izvori onečišćenja. Polazište za planiranje mjera zaštite voda jest procjena utjecaja onečišćenja na vode iz točkastih i raspršenih izvora onečišćenja. U točkaste izvore onečišćenja uključena su onečišćenja iz kanalizacijskog sustava i/ili uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a ubrojena su sva naselja i industrijski pogoni, koje je moguće svesti na jednu točku upuštanja onečišćene vode u prijamnik. Raspršene izvore onečišćenja čin...
3.5.2 Sustavi zaštite voda iz točkastih izvora onečišćenja voda
Uspješnost zaštite voda iz točkastih izvora onečišćenja izravno ovisi o izgrađenosti sustava javne odvodnje koji je definiran kao sustavno i organizirano sakupljanje otpadnih voda, pročišćavanje i ispuštanje u prijamnik, te obradba mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja. S druge strane, uspješnost zaštite voda od raspršenih izvora onečišćenja ovisi o učinkovitosti mjera kontrole kretanja i korištenja opasnim tvarima i hranjivima, te mjera zaštite koje se provode na drugim izvorima oneč...
3.5.3 Mjere zaštite voda za raspršene izvore onečišćenja
Sve do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (prosinac 2005. godine) zakonska regulativa vezana za zaštitu od raspršenih izvora onečišćenja nije bila uspostavljena na sličan način i u mjeri kako je to napravljeno za točkaste izvore, jer mehanizmi financiranja odgovarajućih zaštitnih mjera nisu bili predviđeni.
Najvažnija mjera za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja jest vodopravna dozvola za ...
3.6 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA
Polazeći od Zakona o vodama i Državnog plana za zaštitu voda24, na određenim dijelovima slivova pokazuje se potreba za posebnim mjerama zaštite voda, a definiraju se kao posebno zaštićena područja. U zaštićenim je područjima utvrđena potreba za dodatnim, strožim i sveobuhvatnijim mjerama zaštite voda od onih koje se inače provode na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, i to ponajprije radi zaštite ljudskoga zdravlja, putem zaštite voda koje služe za ljudsku uporabu, te za...
3.7 VIŠENAMJENSKI SUSTAVI
CILJEVI I ODREDNICE
4.1 POLAZIŠTA
Upravljanje vodama polazi od postulata opstanka čovjeka i okoliša koji ga okružuje kao i od temeljnih načela Ustava, te zakona Republike Hrvatske. Zdravlje ljudi, očuvani okoliš i sigurnost života i imovine su temeljna ljudska prava, te je upravljanje vodama jedna od osnovnih sastavnica ukupnog razvoja Republike Hrvatske.
Strategija razvitka Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću« određuje načela dugoročnog održivog razvoja, temeljenog na poboljšanju tehnološke osnovice i struktur...
4.1.1 Zdravlje stanovništva
Zaštita ljudskoga zdravlja jedna je od osnovnih zadaća vodnog gospodarstva25. U zaštiti ljudskoga zdravlja u okviru upravljanja vodama, prioritetno se polazi od priključenosti stanovništva na javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje. Temeljni higijenski i zdravstveni standardi (kakvoća pitke vode, kakvoća vode za kupanje) u velikoj mjeri ovise o izgrađenosti i učinkovitosti vodnokomunalnoga sustava. Ističe se problem nedovoljne priključenosti stanovništva na sustav javn...
4.1.2 Vodnokomunalni sektor
Za učinkovito obavljanje usluga javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda od presudnog je značenja uređenost ovih djelatnosti. Analiza postojećega stanja upozorava na činjenicu da komunalnu djelatnost obavlja velik broj isporučitelja komunalnih usluga i da su ona vrlo različita stupnja uspješnosti i uspostavljenih standarda usluga, te da postoji neujednačenost razine usluga na cjelokupnom području Republike Hrvatske. U području javne vodoopskrbe cilj je uspostavljanje usluž...
4.1.2.1 Vlasništvo i vodnokomunalna djelatnost
U komunalnoj vodnoj djelatnosti Hrvatske danas u potpunosti dominira javni sektor (komunalna društva, komunalne ustanove i vlastiti pogoni jedinica lokalne samouprave) osim koncesije za pročišćavanje otpadnih voda po BOT modelu u Zagrebu28. U javnoj vodoopskrbi posluje 98 komunalnih društava (uključujući i 1 ustanovu) i 89 u odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, od kojih mnoga obavljaju i jednu i drugu djelatnost. Djelatnost se obavlja na 127 uslužnih područja koja pokrivaju s...
4.1.2.2 Ustroj vodnokomunalnoga sektora
Ustroj vodnokomunalnog sektora djelomično je propisan Zakonom o komunalnom gospodarstvu.
Vodnokomunalni sustav čine sljedeći subjekti:
– jedinica lokalne samouprave (javna vlast nadležna za komunalne djelatnosti) koja odlučuje o: programu izgradnje komunalne infrastrukture, uvođenju naknade za razvoj, programu održavanju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, potvrdi cijene komunalne usluge koju predlažu komunalni operateri; javnoj odvodnji, priključenju na sustav javne ...
4.1.2.3 Neracionalna potrošnja vode
Štedljivo i racionalno korištenje vodom jedno je od temeljnih načela upravljanja vodama. Neracionalna potrošnja vode rezultat je vrlo visokih gubitaka i podcijenjene (niske) cijene, neplaćanja i nezakonitog priključenja na mrežu. Iz ocjene postojećega stanja razvidno je da su prosječni gubitci vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži vrlo visoki i procjenjuju se na oko 40%. Navedeni gubici rezultat su zastarjelosti i nedovoljnog održavanja sustava javne vodoopskrbe.
Sadašnji sustav obračuna i...
4.1.3 Sigurnost stanovništva i dobara
Provedene analize pokazale su da se usprkos velikim naporima sadašnje stanje preventivne zaštite od poplava ne može ocijeniti kao zadovoljavajuće. Takav zaključak proizlazi iz sljedećih činjenica:
– postojeći zaštitni sustavi nisu dovršeni, te na mnogim mjestima ne pr...
4.1.4 Potrebe gospodarstva
Prema sektorskim projekcijama različitih grana gospodarstva, očekuje se razvoj niza gospodarskih djelatnosti (poljoprivreda, turizam, industrija, promet i slično), koje su vezane uz korištenje voda, zaštitu voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Planirana urbanizacija, izgradnja prometnica, odvodnjavanje zemljišta i drugi razvojni planovi velikih infrastrukturnih sustava postavljaju značajne zadatke vodnom gospodarstvu. Načelno, raspoložive količine vode omogućuju zadovoljenje potreba ...
4.1.5 Okoliš i priroda
– dobro stanje voda,
– dovoljne količine vode odgovarajuće kakvoće za različite oblike korištenja voda,
– zaštitu i unapređenje vodenih ekosustava,
– ublažavanje štetnih posljedica u okolišu uzrokovanih sušama i poplavama.
Neki vodnogospodarski zahvati mogu imati određene nepovoljne utjecaje na okoliš koji se mogu umanjiti pr...
4.1.6 Međunarodni okvir
Radi ostvarenja održivog upravljanja vodama u Hrvatskoj za vodno su gospodarstvo važne međunarodne konve...
4.2 Ciljevi
– osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva;
– osigurati potrebnu kol...
4.2.1 Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda
Na temelju provedenih analiza post...
4.2.2 Korištenje voda
Javna vodoopskrba. Povećanje životnog standarda stanovništva, te razvoj gospodarstva koje koristi vodu iz sustava javne vodoopskrbe zah...
4.2.3 Zaštita voda
– zaštitu površinskih i podzemnih voda kao rezerve vode za piće (postojeće i planirane);
– zaštitu površinskih i podzemnih voda, priobalnih voda (mora), zaštićenih područja – područja posebne zašti...
4.2.4 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda
Vodno gospodarstvo u zaštićenim područjima uvažava pr...
4.2.5 Stručni i operativni okvir upravljanja vodama
Upravljanje vodama ostvaruje se u okviru nadležnosti državnih upravnih i stručnih institucija, kao i suradnjom s drugim tijelima uprave, regionalnom (područnom) upravom i lokalnom samoupravom, te gospodarskim sektorom, znanstvenim i stručnim institucijama.
U svrhu daljnjeg razvoja upravljanja vodama, usklađivanja s međunarodnim obvezama i ostalim...
4.3 Strateške odrednice
Za ostvarenje cjelovitog, jedinstvenog i racionalnog upravljanj...
4.3.1 Upravljanje vodama
A 1. Vodni resurs, ulaganja u razvoj vodnih sustava, kao i upravljanje vodnim sustavima tretirati kao prvorazredno pitanje nacionalnog suvereniteta i interesa, a vodu kao ljudsko pravo, opće dobro i nacionalno bogatstvo39.
A 2. Vodna politika mora biti jedinstvena s institucionalnim ustrojem koji će spriječiti konkurenciju i rivalitet različitih državnih subjekata.
A...
4.3.2 Financiranje upravljanja vodama
4.3.2.1 Ekonomska cijena vode
Cijena vode mora sadržavati sastavnice u visinama koje osiguravaju dostupnost i zaštitu vodnoga resursa, te održivi
razvoj vodne infrastrukture.
Tablica 4.1 Struktura ekonomske cijene vode
|
Sastavnica |
Prihod |
Karakter |
4.3.2.2 Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode Pri definiranju izvora financiranja zaštite od štetnoga djelovanja voda, melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja, hrvatska vodna politika morala bi se pridržavati sljedećih strateških odrednica.
4.3.2.3 Korištenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije Prioritetna i stalna zadaća vodnoga gospodarstva, jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava jest intenzivno pripremati projekte, jačati institucionalne kapacitete, provesti potrebne organizacijske prilagodbe i izrađivati odgovarajuće aplikacije kako bi se apsorpcijski kapaciteti povećali na što višu razinu za kasnije kohezijske i strukturne fondove, odnosno kako bi se iskoristilo što više raspoloživih bespovratnih financijskih sredstava za razvoj vodnokomunalne infrastrukture u drž... 4.3.3 Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda
C 2. Mogućnosti eksploatacije riječnog nanosa. Eksploatacija riječnog nanosa iz vodotoka može se... 4.3.3.2 Zaštita od poplava 4.3.3.3 Zaštita od erozije
4.3.3.4 Melioracijska odvodnja
4.3.4 Korištenje voda
• integralnim pristupom u korištenju voda na vodnim područjima, što uključuje očuvanje ekosustava i biološke raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, te sudjelovanje vodnog gospodarstva u utvrđivanju i provođenju pravil... 4.3.4.1 Javna vodoopskrba Na područjima s visokom opskrbljenošću izgrađeni će se sustavi proširiti prema perifernim dijelovima g... 4.3.4.2 Ostala gospodarska korištenja voda 4.3.5 Zaštita voda
• zaštita zaštićenih područja (voda za piće; voda koja služi za proizvodnju hrane; zaštita ugroženih staništa i vrsta; zaštita »osjetljivih područja« i »ranjivih područja«), • postizanje dobroga stanja svih voda. Mjere zaštite voda bit će usklađene sa svim ostali... 4.3.5.1 Onečišćenja iz točkastih izvora E 1. Stanovništvo – Razvoj sustava javne odvodnje je prioritetna aktivnost. Izgradnja sustava javne odvodnje u turističkim područjima je poseban problem, čije rješavanje treba prilagoditi sezonskom karakteru turizma.
4.3.5.2 Onečišćenja iz raspršenih izvora E 4. Zaštita voda od onečišćenja iz raspršenih izvora obuhvaća provedbu mjera za smanjenje onečišćenja:
4.3.5.3 Smanjenje onečišćenja sudjelovanjem u upravljanju prostorom i okolišem
Postizanje dobrog stanja voda, zaštite zdravlja ljudi, te zaštite vodnih ekosustava i kopnenih... 4.3.6 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda
Vodno gospodarstvo će provedbom zaštitnih ... 4.3.7 Stručni i operativni okvir upravljanja vodama
• utvrđivanje vodnog područja, kao jedinice upravljanja, • proširenje obuhvata i nadležnost jadranskih vodnih područja na priobalne vode (more), • zadržavanje interne podjele vodnih područja na manje upravne cjeline (slivna područja po mogućnosti usklađena s teritorijalno-administrativnim ustrojem) radi lakšeg obavljanja operativnih vodnogospodarskih poslova. Osnovni elementi gosp... 4.3.7.1 Planiranje G 1. Gospodarenje vodama planira se na razini vodnog područja. Svako će vodno područje različite zahtjeve korisnika u slivu usklađivati s načelima i ograničenjima definiranima u integralnome planskom dokumentu za upravljanje vodama (plan upravljanja vodnim područjem). U izradi planova uvažavat će se odgovarajući planski i razvojni dokumenti svih sektora i korisnika uz poštovanje ograničenja koje postavlja vodni resurs u smislu očuvanja zdravlja i sigurnosti stanovništva i dobara i dobroga ... 4.3.7.2 Provedba
• vodopravni akti (uvjeti, suglasnosti, dozvole i koncesije) kojima se regulira iskorištavanje vode i vodnog dobra, • financiranje, odnosno sufinanciranje za poticanje realizacije mjera od interesa za upravljanje vodama. Reguliranje korištenja vodopravnim aktima i dalje ostaje važan administrativni instrument gospodarenja vodama pa je potrebno: • uvesti vodene c... 4.3.7.3 Sustavno praćenje i nadzor nad provedbom mjera
• podaci i informacije vezani za utvrđivanje količinskog stanja i stanja kakvoće voda; • podaci i informacije vezani za korisnike i korištenje voda, ispuštanje otpadnih voda i zaštitu od štet... 4.3.7.4 Tehničko-stručna potpora
• upravna tijela u postupku usklađivanja, prihvaćanja i primjene europskog zakonodavstva, • znanstvene, istraživačke i stručne... 4.3.7.5 Informacijski sustav
Informacijski sustav... PROVEDBA 5.1 Aktivnosti i mjere 5.1.1 Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda Uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnoga djelovanja voda u planiranim investicijskim ciklusima48 ostvarit će se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloženim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadležnosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
|