Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. - 2020.

SAŽETAK

Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. donosi se u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva. Poduzetništvo i gospodarstvo, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, će dugoročno napredovati samo ako veliki broj hrvatskih građana prepozna poduzetništvo kao atraktivnu opciju.

Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet će realizaciji vizije maloga gospodarstva ko...

1.0 UVOD

1.1 Gospodarsko okruženje u Hrvatskoj

Nakon razdoblja stabilna gospodarskog rasta hrvatsko gospodarstvo počelo je usporavati 2008., prije ulaska u razdoblje opadanja od 2009. do 2012., s prognozom slabog rasta od +0,3% za 2013. godinu.[3] Ukupna zaposlenost doživjela je vrhunac od 1635 milijuna zaposlenih u 2008., nakon čega gospodarstvo postojano gubi radna mjesta pa se do siječnja 2013. zaposlenost smanjila n...

1.2 Institucionalna potpora malom gospodarstvu u Hrvatskoj

Na razini VRH-a, MINPO je odgovoran za malo gospodarstvo u smislu osiguravanja odgovarajućega zakonodavnog okvira te oblikovanja politika radi pružanja potpore ovom sektoru. U nadležnosti MINPO-a je HAMAG INVEST, agencija odgovorna za provedbu politika te investicije u malo gospodarstvo.

Uz MINPO te HAMAG INVEST, mnogo je drugih resornih ministarstava te tijela poduzetničkih potpornih institucija čije aktivnosti utječu na poslovanje subjekata maloga gospodarstva, a među njima su pri...

1.3 Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Programi VRH-a za poticanje maloga gospodarstva provode od 2001. (prvi program VRH-a pod nazivom »Program razvoja malog gospodarstva« odobren je 14. lipnja 2001. godine).

U tom razdoblju potporu razvoju maloga gospodarstva pružalo je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (2001. – 2003.), a zatim Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (2004. – 2012.). Prvi program za razvoj maloga gospodarstva (2001. – 2004.) sadržavao je tri glavna instrumenta: i. dodjelu nepov...

1.4 Usklađenost Strategije s ključnim strateškim nacionalnim i europskim dokumentima

Strategija se izrađuje na inicijativu MINPO-a. Strategija je dokument kojim se nastavlja niz nedavno izrađenih važnih dokumenata: objavljivanje prvoga godišnjeg »Izvješća opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj«; »Procjena utjecaja pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj«; neovisno istraživanje poduzeća o nepovratnim sredstvima koja je Vlada dodijelila od 2008. do 2011. te uspostavljanje pokazatelja za praćenje svih tih instrumenat...

2.0 ANALIZA SEKTORA MALOGA GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ

2.1 Veličina i sastav sektora maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Bez obzira na to mjeri li se broj poduzeća, ukupna zaposlenost u tim poduzećima ili njihova dodana vrijednost, Hrvatska s obzirom na ukupnu veličinu sektora maloga gospodarstva ne pokazuje znatne razlike u odnosu na EU. U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekt maloga gospodarstva.[7] Od ukupnog broja, 92,2% su mikropoduzeća (do devet zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzeća ...

2.2. Dinamika sektora maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Zbog nepovezanosti registarskih baza[16] nije moguće izračunati stopu nataliteta za sektor maloga gospodarstva u Hrvatskoj u cijelosti. Međutim, analiza navedena u Izvješću opservatorija za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012. pokazuje rast od 23% u broju malih i srednje velikih poduzeća registriranih kao društva s ograničenom odgovornošću u osmogodišnjem ra...

2.3 Analiza sektora prema podsektorima i djelatnostima

Sektor uslužnih djelatnosti obuhvaća najveći broj poduzeća u Hrvatskoj: 52% svih poduzeća bavi se pružanjem usluga (prema klasifikacijskim oznakama NACE-a, od G do N). Najviše su koncentracije u trgovini na veliko i na malo te popravku motornih vozila i motocikala (24,4% svih poduzeća), uslugama pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane (10,7%) te stručnim, znanstvenim i tehničkim uslugama (10,4%).

U nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji

Izdaci za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj zaostaju u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Ukupni bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u (GERD) u prosjeku iznose 2,03%[27] u EU. Međutim, taj je postotak u Hrvatskoj 0,75%, što je stavlja na 30. mjesto na ljestvici od 37 ocjenjivanih zemalja.

Javni sektor dominira prema...

2.7. Malo gospodarstvo i inovacije u Hrvatskoj

Inovacije su važne za određivanje konkurentnosti industrije. To je posebice važno za međunarodno tržište, što je prepoznao Svjetski gospodarski forum, koji inovacije smatra jednim od 12 stupova za uspostavljanje konkurentnoga gospodarstva.[28]

Najnovije izvješće o globalnoj konkurentnosti Hrvatsku stavlja na 81. mjesto od 144 zemlje uključene u...

2.8 Radna snaga maloga gospodarstva u Hrvatskoj

U sektoru maloga gospodarstva zaposleno je 646.754[34] ljudi. Od 2008. taj je broj pao za više od 70.000. Istodobno je nezaposlenost s 12,3% 2008. narasla na 21,1%[35] u 2012., što je 80% više od prosječne stope nezaposlenosti u EU-...

3.0 OKRUŽENJE U KOJEM SE NALAZI MALO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

U ovom poglavlju analizira se okruženje u kojem posluju poduzetnici, vlasnici i uprave u malim poduzećima te čimbenici koji utječu na ulazak na tržište i izlazak s tržišta te način na koji vanjski čimbenici djeluju na uspješnost poduzeća.

3.1 Pravni oblici poduzeća

Prema hrvatskim propisima pravni oblici poduzeća usporedivi su s onima diljem Europe. Zakon o trgovačkim društvima[40] definira dva osnovna tipa društava: društvo osoba i društvo kapitala. U kategoriju društava osoba pripadaju: javno trgovačko društvo (jtd.), komanditno društvo (kd.) i gospodarsko interesno udruženje (GIU). Kad se osnivaju društva na osnovi kapitala (udj...

3.2 Registriranje gospodarskih subjekata u Hrvatskoj

Najčešći organizacijski oblici poslovanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj su obrti, trgovačka društva i zadruge.

U skladu s odredbama Zakona o obrtu[46], obrt se upisuje u Središnji obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje nadležni županijski ured (ured državne uprave u županiji – Upravni odjel za gospodarstvo) na čijem će području biti sjedište obrta, o...

3.3 Poduzetništvo u Hrvatskoj

Navedene karakteristike iskazuju se u izvješću GEM[52] i izvješću SBA Fact Sheet.[53]

Najnovije izvješće SBA Fact Sheet 2012. Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na poduzetništvo, kao što je vidljivo u prikazu 3.

Prikaz 3. Uda...

3.4 Ograničenja za razvoj maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Zbog niza ostalih administrativnih ograničenja koja se nameću poduzetnicima malo je poduzetničkih namjera koje dovode do otvaranja novih poduzeća. Neki od tih zahtjeva ne odnose se isključivo na poduzetnike koji razmišljaju o otvaranju poduzeća, nego i na postojeće male gospodarstvenike pod određenim uvjetima, primjerice građevinske dozvole ili dogovaranje nabave električne energije.

Deseto izvješće Svjetske banke »Doing Business 2013« objavljeno u listopadu 2012. bilježi uspješnost...

3.5 Financijska sredstva za malo gospodarstvo

U izvješću SBA Fact Sheet, izvješću Svjetske banke »Doing Business« i izvješću GCR proučava se pristup financijama. U izvješću SBA Fact Sheet za Hrvatsku iz 2012. analiziraju se četiri kriterija u odnosu na pristup financijama te je prema tri od četiri kriterija Hrvatska iznad prosjeka EU (27)[61].

Izvješće Svjetske banke »Doing Business« bavi se pitanjem financij...

3.6 Odnosi između malih i velikih poduzeća i poslovno povezivanje

Prema izvješću GCR-a iz 2011., Hrvatska je na 94. mjestu od 144 zemlje s obzirom na razvoj klastera u zemlji, a na 110. mjestu prema širini vrijednosnih lanaca koji dobavljače povezuju s masovnim proizvođačima.

U Hrvatskoj više od 500 poduzeća sudjeluje u klasterima, u sklopu kojih je zaposleno više od 25.000 zaposlenika. Većina je tih klastera iz sektora proizvodnje, ali dobro su zastupljeni i turizam te poljoprivreda.