Deklaracija Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini

Deklaracija Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (»Narodne novine«, br. 118/18)

Hrvatski sabor

2331

Pozivajući se na:

članak 10. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske u kojem je navedeno da se

»dijelovima hrvatskoga naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske«;

Strategiju o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske;

Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske;

Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske;

Podsjećajući na Rezoluciju Europskog parlamenta o Izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2016. od 15. veljače 2017., kojom se »poziva da se nastavi niz reformi kako bi BiH postala potpuno učinkovita, uključiva i funkcionalna država temeljena na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana« te »poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja, kako bi se zajamčilo da se svi građani mogu kandidirati, da mogu biti izabrani i da mogu obnašati funkcije na svim političkim razinama pod jednakim uvjetima« (stavak 4.);

Potvrđujući potporu suverenitetu, teritorijalnom integritetu i neovisnosti Bosne i Hercegovine te opredijeljenost Republike Hrvatske da sa susjednom BiH razvija dobrosusjedske odnose utemeljene na međusobnom uvažavanju te otvorenom i konstruktivnom dijalogu;

Ističući važnost suradnje u mnogim područjima, uključujući pitanja prekogranične suradnje, prometnog povezivanja, zaštite okoliša, sigurnosti i gospodarstva; potrebe razvijanja projekata za unaprjeđenje gospodarske suradnje i daljnje infrastrukturne povezanosti Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te dodatnog unapređivanja trgovinske suradnje, kao i suradnje lokalnih jedinica vlasti;

Utvrđujući da u okviru zauzimanja za mir, stabilnost i napredak jugoistoka Europe, Republika Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, punopravna članica EU i NATO, ima interes, odgovornost i obvezu brinuti o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti;

Imajući u vidu da Republika Hrvatska dijeli najdužu kopnenu granicu s BiH te da svaka nestabilnost u BiH može imati ozbiljne negativne implikacije za Republiku Hrvatsku:

Naglašavajući da su tri konstitutivna naroda u BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), ustavna kategorija te da se u federalnoj višenacionalnoj zajednici, što BiH nedvojbeno jest, stabilnost i napredak mogu ostvariti samo dogovorom i korištenjem mehanizama koji jačaju međusobno povjerenje uz strogo poštivanje ustavnog poretka;

Podsjećajući na Sporazum lidera bosanskohercegovačkih političkih stranaka, koje imaju većinski izborni legitimitet tri konstitutivna naroda i građana BiH, postignut 1. listopada 2013. u Bruxellesu u kojem se navodi da »metoda izbora dva člana Predsjedništva iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) treba kroz ustavne amandmane, uvažavajući presudu Suda u Strasbourgu, spriječiti nametanje rezultata izbora bilo kojem od konstitutivnih naroda ili 1397967985Ostalima’«;

Podržavajući načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH;

Upozoravajući da je svako narušavanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda uvod u nestabilnost i mogući poticaj iseljavanju iz BiH, posebice pripadnika hrvatskog naroda;

Podsjećajući da je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put izabran većinom glasovima bošnjačkog naroda, što je posve razvidno iz broja glasova dobivenih u općinama i gradovima s izrazitom bošnjačkom većinom i što je prema sadašnjem izbornom sustavu i dalje moguće, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, te je suprotno duhu Daytonskog mirovnog sporazuma;

Ističući ključnu važnost izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine te provedbe rezultata izbora uz poštivanje ustavnog načela legitimne i proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i svih građana na svim administrativnim i političkim razinama vlasti te provedbe odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetima Ljubić (iz 2016. godine) i Mostar (2010. godine) kako bi se otklonila mogućnost izbora hrvatskih dužnosnika bez hrvatskog izbornog legitimiteta;

Podsjećajući na amandmane Visokog predstavnika na ustave entiteta, iz 2002. godine, kojima je suprotno načelima Daytonskog mirovnog sporazuma omogućena majorizacija hrvatskih ministara u vladama entiteta;

Vodeći se odrednicama i načelima Deklaracije Hrvatskoga sabora o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi (od 2011. godine), u skladu s kojima Republika Hrvatska podržava integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, o čemu je potpisan i Ugovor o europskom partnerstvu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 7. srpnja 2017. u Sarajevu;

Potvrđujući da Republika Hrvatska snažno podržava europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine uz ispunjenje zadanih uvjeta i kriterija;

Podržavajući napore za ubrzavanje europskog puta Bosne i Hercegovine i predaju zahtjeva za članstvo u EU početkom 2016. godine, čemu je i politička i tehnička pomoć Republike Hrvatske dala značajan doprinos;

Pozdravljajući aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO 5. prosinca 2018. u čemu je i politička i tehnička pomoć Republike Hrvatske bila od velikog značaja;

Ističući kako jedino suverene odluke na temelju dogovora triju ravnopravnih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine mogu jamčiti dugoročno održiva politička rješenja, uključujući ostvarivanje nacionalnih interesa Hrvata u BiH;

Pozdravljajući dosadašnji angažman i diplomatske napore nositelja zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske te zastupnika iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu u zagovoru europske budućnosti BiH te jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda;

Naglašavajući važnost bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski sabor pozdravlja posvećenost Vlade Republike Hrvatske jačanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom, posebno zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanu u srpnju 2017. u Sarajevu, na kojoj je postignuta suglasnost o nastavku rada na svim pitanjima od zajedničkog interesa, kako je naglašeno u Zajedničkoj izjavi Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine izdanoj tom prilikom;

Uvažavajući ulogu i značaj Hrvatskog vijeća obrane u obrani Bosne i Hercegovine pozdravljamo rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije, invalida i stradalnika Domovinskog rata;

Na temelju članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora (»Narodne novine« br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) Hrvatski sabor na sjednici 14. prosinca 2018. donosi

DEKLARACIJU

O POLOŽAJU HRVATSKOG NARODA U BOSNI I HERCEGOVINI