Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Vremeplov
×
25.12.2017.
Vremeplov: Božićni Ustav – 22. prosinca 1990.
Odlukom Sabora RH o proglašanju Ustava Republike Hrvatske, 22. prosinca 1990. donesen je prvi demokratski Ustav Republike Hrvatske, kojim je Republika Hrvatska utemeljena kao jedinstvena, demokratska i nedjeljiva država, čiji je suverenitet neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv. Donesen prije Božića, Ustav RH naziva se još i Božićnim Ustavom.
Okolnosti u kojima je započela izrada Ustava nisu bile jednostavne. Poremećeni odnosi u federaciji i nesuglasice između republičke i savezne vlasti zahtijevale su mudrost, ali i čvrstinu. S obzirom na to da je Hrvatska tada još uvijek bila federalna jedinica SFRJ, na saborskoj sjednici 28. lipnja 1990. pokrenut je postupak donošenja amandmana na tada važeći republički Ustav iz 1974., koji je rezultirao usvajanjem prijedloga odluke o proglašenju Amandmana od LXIV. do LXXV. na Ustav SRH, 25. srpnja 1990. Amandmani su »de iure i de facto označavali kopernikanski, demokratski-revolucionarni udar na same temelje socijalističke Hrvatske i 'socijalističkog' Ustava«.[1] Istog dana, na sjednici svih vijeća (Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća), predsjednik SRH, dr. Franjo Tuđman, izložio je političko-pravna načela i metodologijska polazišta za izradu Ustava Republike Hrvatske.
Političko-pravna načela za izradu Ustava bila su da su temeljno ishodište i cilj Ustava čovjekova - ljudska (građanska, politička, socijalna i kulturna) i narodna prava, da vrhovna vlast (suverenost) u Hrvatskoj izvire iz naroda i pripada narodu, da zakonodavna vlast pripada Saboru, da Ustav jamči parlamentarnu demokraciju i vladavinu zakona (pravnu državu), da pravo na slobodno političko, poduzetničko i društveno udruživanje pripada svim građanima, da se jamči pravo vlasništva, tržišnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva te pravo na sindikalno organiziranje, da je Hrvatska socijalna država i da jamči socijalna prava, da se jamče narodna prava i slobode te da se osigurava suverenost Republike Hrvatske u uređivanju odnosa s drugim narodima i državama.[2]
Ustav je donesen jednoglasnom odlukom zastupnika svih triju vijeća Sabora, na zajedničkoj sjednici, 21. prosinca 1990., a proglašen je 22. prosinca.
Na 27. obljetnicu Božićnog Ustava podsjetimo se riječi dr. Jadranka Crnića[3]:
»U središtu je Ustava čovjek i njegova prava. I one odredbe koje to izrijekom govore, u svojoj potki, u svojoj svrsi, imaju temeljni smisao ostvarivanja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Mnoge bi stare demokracije mogle pozavidjeti slovu našeg Ustava. Usrdno se nadamo da činimo sve kako bismo uskoro, parafrazirajući Bibliju: 'u početku bijaše riječ i riječ djelom postade' mogli kazati: 'U početku bijaše Ustav i Ustav djelom postade!'«.
[1] Vladimir Šeks, „Ustav Republike Hrvatske iz 1990. kao temelj i izvor upsostave samostalne, neovisne i demokratske hrvatske države“, Okrugli stol »Dvadeseta obljetnica Ustava RH«, HAZU, 16. prosinca 2010., str. 30.
[2] Duška Šarin, Nastanak hrvatskog Ustava, Narodne novine, 1997., str. 12-13.
[3] Ustav RH, 15. izdanje, Novi informator, Zagreb, 2006., str. 140-142.
