Vremeplov
×
15.01.2018.
Vremeplov: Međunarodno priznanje Hrvatske – 15. siječnja 1992.
»Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.«, bile su riječi predsjednika Franje Tuđmana na dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Toga dana, kao samostalnu i suverenu državu Hrvatsku priznale su sve tadašnje zemlje članice EZ-a - Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija, a svojim odlukama istog dana u priznanju pridružile su im se i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Proces priznanja Hrvatske započeo je međusobnim priznanjem Slovenije i Hrvatske, 26. lipnja 1991., a do 14. prosinca 1991. Hrvatsku su priznale države koje ni same nisu bile priznate - Litva, Ukrajina i Latvija.
Island je bio prva međunarodno priznata zemlja koja je, 19. prosinca 1991., priznala Hrvatsku. Istog dana Hrvatsku je priznala i SR Njemačka, ali je odluka o priznanju stupila na snagu 15. siječnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavile su Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992. i San Marino 14. siječnja 1992. Do kraja siječnja Hrvatsku su priznale sveukupno 44 zemlje. Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju 1992. U članstvo Ujedinjenih naroda Hrvatska je primljena 22. svibnja 1992.
Zemlje koje su prednjačile u nastojanjima da se Hrvatsku međunarodno prizna bile su Sveta Stolica i SR Njemačka. Sveta Stolica već je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju, a Njemačka je zbog svoje odluke o priznanju 19. prosinca 1991. bila izložena kritikama. Unatoč tome, njemačko priznanje Hrvatske pokrenulo je diplomatske aktivnosti u kojima su najviše pomagali Belgijanci i Danci. Istog dana kada su zemlje EZ-a priznale Hrvatsku, Njemačka je s Hrvatskom već potpisala protokol o uspostavi diplomatskih odnosa. Dok su njemački mediji slavili priznanje kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali europski mediji isticali su da su političari sa zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji.
Datum 15. siječnja doista je uklesan zlatnim slovima u hrvatsku povijest i danas se slavi kao spomendan.