Požunski mir potpisan je između Francuske i Austrije, 26. prosinca 1805., u Bratislavi (staro hrvatsko ime za Bratislavu je Požun), kao posljedica poraza Austrije u bitkama kod Ulma i Austerlitza. Osim odredaba o „miru i prijateljstvu“ te austrijskom povlačenju iz Treće koalicije (Saveza između Svetog Rimskog Carstva, Rusije, Britanije i drugih protiv Napoleona u ratu od 1803.-1806.), Austrija je Francuskoj u roku šest tjedana morala izručiti posjede koje je stekla Mirom u Campo Formiju 1797., tj. Veneciju, Istru, Dalmaciju i Boku Kotorsku (Mletačku Albaniju). Oni su pripojeni Francuskom i Talijanskom Kraljevstvu, kojim je Napoleon zavladao s početka godine. Austrijski posjedi u Njemačkoj predani su francuskim saveznicima, bavarskom kralju, wurttemberškom kralju i badenskom elektoru. Najveći ustupci odnosili su se na teritorijalne promjene u Tirolu i Voralbergu te na slobodni carski grad Augsburg, koji su pripali Bavarskoj. Tek kao manji ustupak, Austriji je predan Salzburški Elektorat i posjedi Tuetonskog reda. Francusko Carstvo dobilo je Piemont, Parmu i Piacenzu, što je potpuno isključilo austrijski utjecaj na Italiju. Posebnim člankom uz ugovor, Austrija se obvezala platiti odštetu u iznosu od 40 milijuna franaka. Mirovni ugovor bio je integralni dio Napoleonove politike stvaranja prstena francuskih savezničkih država iznad rijeke Rajne, Alpa i Pirineja, a oduzimanjem pokrajina na jugu (hrvatsko primorje), Napoleon je postavio temelje za širenje Carstva prema jugu i istoku Europe te za prodor u Grčku i Otomansko Carstvo. Francuzi su Dalmaciju okupirali 20. veljače 1806., davši proglas: 

„Stanovnici Dalmacije, vaše sudbine su utvrđene: ujedinjeni ste s državama CARA FRANCUZA I KRALJA ITALIJE. Najveći vladar vas adoptira za svoju djecu…, kao garanciju za vašu sreću imate sreću 40 milijuna stanovnika, koje je Napoleonov genij doveo do najvišeg stupnja blagostanja i slave…, oblik vladavine u Dalmaciji, tok svih stvari, ostat će provizorno isti kao i do sada.“^[1]

Francuska vladavina nad hrvatskim područjima trajala je do 1814., kada su Habsburgovci, nakon francuskog poraza kod Leipziga, 1813., preuzeli vlast nad ilirskim pokrajinama, a 1814. i Zadar te Dubrovnik i Boku Kotorsku. 

[1] Preuzeto iz: Bralić, Ante i Eschebach, Tea: "Austrijska opsada Zadra 1809. godine." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 50, 2008., str. 213-234. https://hrcak.srce.hr/31839. Pristupljeno 18. 12. 2018.