1. UVOD
Dana 15. svibnja 2020. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (u nastavku teksta: Ministarstvo) na Središnjem državnom portalu objavilo je, radi savjetovanja s javnošću, Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u nastavku teksta: Nacrt). Iako je riječ tek o Nacrtu prijedloga Zakona, ovaj je Nacrt zanimljiv i zavređuje posebnu pozornost iz najmanje dvaju razloga. Prvo, s obzirom na to da je raspušten Hrvatski sabor, riječ je o Nacrtu koji radi utvrđivanja prijedloga zakona neće razmatrati sadašnja Vlada niti će ga predlagati sljedećem sazivu Sabora. Drugo, sudeći prema velikom dijelu sadržaja Nacrta i s obzirom na okolnosti zbog kojih se treba donijeti, riječ je o specijalnom zakonu koji treba biti donesen bez odlaganja, što se, međutim, nije i neće dogoditi.

Takva situacija nužno inducira pitanje koja je korist od javnog raspravljanja takvog Nacrta. Politički gledajući, pokretanje javne rasprave pokazuje glasačima na predstojećim izborima jasnu volju sadašnje Vlade da se u rješavanje problem obnove uključi aktivno i da određeni dio tereta obnove zgrada s njihovih vlasnika prenese na državu, Grad Zagreb i županije. Stručno, odnosno pravno gledajući, široka paleta rješenja koje nudi predmetni Nacrt predstavlja odličnu podlogu za političku raspravu i stručnu analizu, a koje mogu biti od znatne koristi kada se i sljedeća Vlada upusti u aktivno rješavanje pitanja obnove.

U traženju »krivca« za takvu situaciju svakako treba primijetiti da je neočekivani potres i njegove posljedice zahtijevao trenutačan početak rada na iznalaženju optimalnih rješenja za sanaciju nastale situacije, što je u dobroj mjeri i učinjeno izradom predmetnog Nacrta, ali njegovim donošenjem kao zakona čija provedba zahtijeva enormna sredstva i koji treba provoditi sljedeća Vlada, ne bi bilo politički korektno.

Prije nego što se upustimo u prikaz ocjene stanja i razloge za predlaganje rješenja iz predmetnog Nacrta te prikaz i analizu najvažnijih instituta tog Nacrta, zbog negodovanja dijela javnosti u Zagrebu, uvodno, valja istaknuti da činjenica što zakon prema predmetnom Nacrtu ili drugi zakon o obnovi nije donesen i neće biti hitno donesen ne znači da su osobe pogođene potresom koje ne mogu stanovati u svojim stanovima ostale nezbrinute, da nema propisa prema kojima bi se obnova mogla provoditi i da država ne pomaže građanima u obnovi njihovih zgrada, kako to neki žele prikazati.

Naime, hitno stambeno zbrinjavanje tih osoba uključujući i njihovu prehranu, bez odlaganja i prema reakciji zbrinutih na solidnoj razini, osigurano je u SD-u Cvjetno naselje o trošku državnog proračuna^[1], a u svrhu njihova stanovanja do popravka stanova, odnosno do trajnog stambenog zbrinjavanja, Vlada je 14. svibnja 2020. donijela Odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (Nar. nov., br. 57/20). Vezano uz postojeće propise koji uređuju »mogućnost«, zapravo obvezu popravka oštećenih zgrada pisali smo u Informatoru, br. 6624^[2], a glede pomoći vlasnicima u financiranju radova na hitnim mjerama na zgradama skrećemo pozornost da je Vlada 7. svibnja 2020. donijela Odluku o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice (Nar. nov., br. 55/20), kojom je osigurala 141 milijun kuna^[3] za naknadu opravdanih troškova vlasnicima oštećenih zgrada za: 1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, 2. popravak ili zamjenu dimnjaka, 3. popravak ili zamjenu zabatnog zida, 4. popravak dizala i 5. nabavku kondenzacijskih bojlera. Vezano uz tvrdnje dijela stručne javnosti prema kojima projektiranje obnove bez donošenja zakona ili »smjernica« nije moguće jer da se prema važećim propisima oštećene zgrade mogu obnoviti tako da imaju istu slabu/nedovoljnu otpornost na potres kakvu su imale kada su izgrađene ili tako da se ta svojstva poboljšaju, a da ovlašteni inženjeri ne mogu, odnosno ne žele preuzeti odgovornost u slučaju obnove bez poboljšanja tog svojstva, valja primijetiti da o načinu obnove ne odlučuje projektant, nego vlasnik zgrade, odnosno investitor, vodeći se sredstvima koja može i/ili želi uložiti i drugim motivima (rizikom koji je spreman preuzeti i dr.), pri čemu su oba načina obnove sukladna važećim propisima pa nije jasno za što bi to bio odgovoran projektant koji je sukladno tim propisima izradio glavni projekt ili drugi dokument za obnovu.

Dakle, čekanje donošenja zakona ne može i ne smije biti razlog odnosno opravdanje za zanemarivanje obveza vlasnika da u granicama svojih mogućnosti i važećih propisa poduzmu potrebne mjere za zaštitu i/ili obnovu oštećenih zgrada, odnosno za njihovo uklanjanje ako ocijene da je to za njih najbolje.

2. OCJENA STANJA NASTALOG ZBOG POTRESA I CILJ DONOŠENJA ZAKONA^[4]
Dana 22. ožujka 2020. dogodio se jak potres magnitude 5.5 prema Richteru s epicentrom 7 km sjeverno od središta Zagreba (Markuševec), posljedica kojeg je oštećenje ili uništenje brojnih zgrada na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Najviše su oštećene i djelomično uništene zgrade u donjogradskoj kulturno-povijesnoj cjelini grada Zagreba s pretežno višestambenim zidanim zgradama (Donji grad i Gornji grad-Medveščak) i područje Markuševca s pretežno obiteljskim kućama te Podsljeme, Maksimir, Gornja Dubrava i Sesvete. Od tada do 14. travnja 2020. zabilježeno je oko 1.000 manjih potresa. Većina tih zgrada stambene su namjene, a nemali broj je i poslovnih zgrada i zgrada javne namjene (zdravstvene ustanove, škole, učilišta, fakulteti, instituti, muzeji, kazališta, crkve i dr.). Znatniji broj tih zgrada kulturna su dobra. Nakon djelovanja potresa, osim trenutačnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban hitan i ozbiljan inženjerski pristup obnove kako bi u nastavku ispunjavale svoju svrhu.

S obzirom na takvu situaciju, izrađen je predmetni Nacrt s ciljem olakšanja i ubrzanja obnove i na taj način zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na području pogođenom potresom.

3. ZGRADE KOJE SE OBNAVLJAJU I NAČINI OBNOVE
Nacrtom je uređena obnova postojećih zgrada različitih namjena^[5] koje se obnavljaju na različite načine^[6], s tim da se svaki način obnove može obaviti odjednom ili u fazama. Višestambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade te obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, popravkom konstrukcije, odnosno pojačanjem konstrukcije. One se obnavljaju i cjelovitom obnovom ako su kulturno dobro (osim njihovih posebnih dijelova koji nisu prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti), kao i u slučaju u kojem to zatraži vlasnik, odnosno suvlasnici koji osiguraju podmirenje razlike troškova između tih dviju vrsta obnove. Zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom.

Popravak nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, popravak konstrukcije i pojačanje konstrukcije zgrade na temelju Nacrta obavlja se u slučajevima i u skladu s programom mjera i stručnim smjernicama koje su sastavni dio Nacrta. Ti popravci i pojačanje u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatraju se poslom redovite uprave. Vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade mogu zatražiti projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade koje je iznad preporučene razine iz stručnih smjernica, ako se obvežu podmiriti razliku troškova koji zbog toga nastanu.

U tehničkom smislu oštećene zgrade obnavljaju se u skladu s projektom obnove zgrade za popravak konstrukcije, odnosno projektom obnove zgrade za cjelovitu obnovu, koje u skladu s građevinskim propisima kojima se uređuje pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu, izrađuju ovlaštene osobe odgovarajuće struke i iskustva. Projekt za obnovu kulturnog dobra i zgrade koja se nalazi u povijesno-urbanoj cjelini Grada Zagreba, izrađuje se i u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara. Ti projekti podliježu reviziji mehaničke otpornosti i stabilnosti sukladno građevinskim propisima i moraju imati suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata. To potonje izuzetno je važno i dobro jer o tehničkom rješenju koje se daje projektom ovisi cijena obnove, koja se u znatnoj mjeri financira iz proračuna.

Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja u skladu s građevinskim propisima, a obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Takva zgrada smatra se, u smislu propisa o gradnji, postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

4. UKLANJANJE ZGRADA
Prema Nacrtu, uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, tj. uništene zgrade, ako za to postoji suglasnost vlasnika, odnosno svih suvlasnika zgrade, a ako suglasnosti nema, tada se uklanja na temelju Zakona o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 115/18). Za uklanjanje zgrade koja je kulturno dobro i zgrade koja se nalazi unutar Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade, koji u skladu s građevinskim propisima izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva. Taj projekt mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata.

5. GRADNJA ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA
Zamjenska obiteljska kuća gradi se u slučaju u kojemu je na temelju ovoga Nacrta uklonjena uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je u vrijeme potresa stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište. Vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a umjesto koje će se graditi zamjenska obiteljska kuća, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće prenijeti u korist državnog proračuna. Veličina zamjenske obiteljske kuće ovisi o broju osoba koje su u njoj stanovale i imale prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme potresa.

Zamjenska obiteljska kuća gradi se u skladu s projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće, koji u skladu s građevinskim propisima izrađuju sve struke. Taj projekt mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u skladu s građevinskim propisima i suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata. Nad građenjem zamjenske obiteljske kuće provodi se stručni nadzor građenja u skladu s građevinskim propisima. Za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, a može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. Ta kuća smatra se, u smislu propisa o gradnji, postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

6. NOVČANA POMOĆ
Nacrtom je uređeno pravo vlasnika oštećene, odnosno uništene višestambene, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade te obiteljske kuće na novčanu pomoć:

- za opravdane troškove koje je imao za privremenu zaštitu zgrade i nabavu kondenzacijskog bojlera, a čije je izvore financiranja i iznose odredila Vlada uvodno navedenom Odlukom

- za opravdane troškove u slučaju u kojem vlasnik u skladu s Nacrtom sam obnavlja zgradu, koja se isplaćuje po obnovi i ne može biti veća od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova na obnovi, na koje vlasnik ima pravo prema Nacrtu

- umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema Nacrtu.

7. PROGRAM MJERA
Obnova i druge opisane mjere uređene Nacrtom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti koje donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, uz prethodno mišljenje Grada Zagreba, ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima. Programi mjera objavljuju se u Narodnim novinama. Prijedloge programa mjera izrađuje Ministarstvo u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu i Koordinacijom za obnovu, koje na temelju Nacrta osniva Vlada, a prema potrebi i u suradnji s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

U Nacrtu je propisana i izrada Programa cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, koji izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba i izrada Stručno-analitičke podloge za urbanu obnovu Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba, koju bi trebalo osigurati Ministarstvo, Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, a čiji sadržaj, smisao i pravni domet nisu poznati. O navedenom kao i o potrebi izrade takvog programa i podloge teško je i nagađati jer je iz sadržaja Nacrta jasno vidljivo da obnova prema njemu ne mijenja niti utječe na zatečenu urbanu matricu i druge urbane elemente te da nema utjecaja na kulturna dobra, osim na njihovu mehaničku otpornost i stabilnost u svezi s kojima nema potrebe za donošenje posebnog Programa, a pogotovo ne Stručne podloge, dok se obnova (cjelovita obnova) koja je povezana sa zaštićenim svojstvima kulturnog dobra i Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba mora provoditi u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra koji se utvrđuju u skladu s posebnim zakonom.

8. PROVEDBA OBNOVE I DRUGIH MJERA
Obnova, odnosno uklanjanje zgrada, osim zgrada javne namjene, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, isplata novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, provodi se na temelju rješenja koje donosi Ministarstvo po zahtjevu vlasnika, suvlasnika, odnosno upravitelja zgrade, ovisno o vrsti rješenja. Ta rješenja donose se u skladu s programom mjera, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje utvrdi Ministarstvo. Protiv tih rješenja ne mogu se izjaviti žalbe, ali se mogu pokretati upravni sporovi. Spomenuta rješenja provodi Ministarstvo samo, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke, odnosno izvođača. Iznimno od toga obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće na temelju rješenja Ministarstva može provodi vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade koji to zatraže, a koji imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove obnove.

Isplata pomoći za kupnju kondenzacijskog bojlera provodi se na temelju rješenja koje donosi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u skladu s odlukom Vlade. Protiv ovoga rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Obnova, odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera. Tu odluku provodi vlasnik zgrade javne namjene sam, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke, odnosno izvođača ili pravna osoba, odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje na isti način ako to odluči vlasnik zgrade. To rješenje ukazuje se razumljivim i dobrim u dijelu koji se odnosi na zgrade javne namjene u vlasništvu Grada Zagreba i županija jer je riječ o njihovu vlasništvu, kao i o pravnim subjektima koji imaju potrebna znanja i druge resurse za provedbu obnove i dakako zato što se s tim u svezi ne postavlja pitanje snošenja troškova obnove. Međutim, takvo rješenje nije svrhovito u dijelu koji se odnosi na zgrade javne namjene u vlasništvu države koje bi trebala obnavljati različita tijela državne vlasti i pravne osobe koje za to nemaju službenike, odnosno zaposlenike s potrebnim stručnim znanjima i iskustvom. Također, prema predloženom rješenju o trenutku obnove odlučuje svako tijelo, odnosno osoba pojedinačno, a što onemogućava valjano određivanje prioriteta u obnovi i zajedničko nastupanje prema sudionicima u gradnji i time postizanje povoljnijih uvjeta i niže cijene obnove.

9. ODABIR SUDIONIKA U GRADNJI I NAJVIŠE CIJENE
Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Programom mjera određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti na temelju javnog poziva.

S obzirom na to da je riječ o specijalnom zakonu i zakonu koji se donosi nakon stupanja na snagu važećeg Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16), ostaje nejasno je li spomenutim pravilom o nabavi putem javnog poziva isključena primjena spomenutog Zakona. Bilo kako bilo, imajući na umu interes hitnosti postupanja u obnovi, kao i činjenicu da se ona uglavnom financira proračunskim sredstvima, valjalo bi ovo pitanje nedvojbeno urediti, dakako vodeći računa o tome da se postupci nabave prema tom Zakonu nepotrebno otežu, da se često puta postiže cijena koja je veća, odnosno uvjeti koji su nepovoljniji od uobičajene cijene, odnosno uvjeta na tržištu te da provedba postupaka prema tom Zakonu nije jedini način osiguranja transparentnosti javne nabave i da je od tih postupaka, sukladno EU Direktivi o javnoj nabavi moguće propisati iznimke^[7].

10. STAMBENO ZBRINJAVANJE
Nacrtom je uređeno privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje te privremeni smještaj za vlasnika stana, njegova srodnika^[8] i zaštićenog najmoprimca koji su u oštećenoj, odnosno uništenoj zgradi stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme potresa. To zbrinjavanje izvršava se putem ugovora o najmu odgovarajućeg stana koji na određeno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme sklapa osoba koja na to ima pravo i Grad Zagreb, odnosno županija. Odgovarajuća veličina stana određuje se odlukom o stambenom zbrinjavanju osoba pogođenih potresom, za koju nije propisano tko je donosi. Na području Grada Zagreba najamnina se plaća u iznosu propisanom Odlukom o najmu javno najamnih stanova, a na području županija, koju odrede županije. Stan se može iznajmiti uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba, odnosno županije nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće. Stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj spomenutih osoba provodi se na temelju rješenja koje donosi upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za upravljanje stanovima. Protiv tog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Pravo na privremeno zbrinjavanje u stanu odgovarajuće veličine imaju navedeni vlasnik stana i njegov srodnik koji su stanovali u: zgradi koja se obnavlja na temelju Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, do završetka obnove zgrade, zgradi koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja do izgradnje nove zgrade, obiteljskoj kući umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća do završetka građenja kuće. Također, pravo na privremeno zbrinjavanje u stanu odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu, imaju i navedeni zaštićeni najmoprimci koji su živjeli u zgradi koja se uklanja. Pravo na trajno zbrinjavanje u stanu odgovarajuće veličine imaju navedeni vlasnik stana i njegov srodnik koji su stanovali u zgradi koja se uklanja na temelju ovoga Nacrta. Grad Zagreb i županije dužni su o svom trošku spomenutim vlasnicima i zaštićenim najmoprimcima do davanja u najam stana osigurati privremeni smještaj ako on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba, odnosno županije nije vlasnik druge useljive kuće ili stana.

Ako Grad Zagreb, odnosno županija nema dovoljan broj stanova za davanje u najam Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine dat će im na uporabu za davanje u najam svoje stanove. Ako se, pak, za to pokaže potreba, Ministarstvo će kao investitor u ime i za račun Republike Hrvatske osigurati izgradnju zgrada za privremeni smještaj stradalih osoba na području Grada Zagreba. Na gradnju tih zgrada i gradnju infrastrukturnih građevina potrebnih za građenje i uporabu tih zgrada primjenjuju se odredbe članka 129. Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). Te se zgrade, nakon prestanka potrebe privremenog smještaja, trebaju koristiti za smještaj studenata.

11. FINANCIRANJE PROVEDBE ZAKONA
Prema procjeni stručnog izrađivača Nacrta, napravljenoj na temelju pregledanih zgrada i karakteristične tipologije zgrada i oštećenja, troškovi obnove iznose ukupno 42 mlrd kuna. Provedba Zakona trebala bi se financirati, kako je propisano, sredstvima državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija i jedinica lokalne samouprave i sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, sukladno Zakonu te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja. U slučaju obnove poslovnih zgrada ili dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost primjenjuju se propisi o državnim potporama.

Pitanje osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba i županija trebalo bi se riješiti sporazumom koji s njima sklapa Vlada. Zakon sadržava odredbe koje omogućavaju preraspodjelu sredstava u spomenutim proračunima u svrhu financiranja provedbe Zakona. Uređivanje financiranja provedbe Zakona tako da se pitanje osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba i županija rješava sporazumom, koji po prirodi stvari ne mora nikada biti sklopljen, znači da Nacrtom to pitanje, zapravo, uopće nije riješeno, a što onemogućava provedbu Zakona.

Za potrebe provedbe Zakona udio za decentralizirane funkcije od 6 % iz državnog proračuna koji se prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave doznačuje Gradu Zagrebu, može se utrošiti za obnovu na području Grada Zagreba, dok se sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na Grad Zagreb osiguravaju u cijelosti iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima ministarstava nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo.

Ostaje, međutim, nejasno tko može utrošiti navedena sredstva pa Nacrt u tom dijelu ostaje nedorečen.

12. ZAKLJUČAK
Navedeni nedostaci Nacrta vezani uz: nedorečenost glede primjene propisa o javnoj nabavi, fantomski Program cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba i Stručno-analitičku podlogu za urbanu obnovu Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba, neodređenost izvora financiranja provedbe Zakona i organizaciju partikularne obnove zgrada javne namjene u vlasništvu države od nekompetentnih tijela, odnosno osoba predstavljaju ozbiljne prepreke za provedbu Zakona ili barem za njegovu učinkovitu i ekonomičnu provedbu. Međutim, to nisu najveći nedostaci Nacrta, a uz malo suradnje i razmišljanja mogu se lako otkloniti.

Osnovni i najveći nedostatak, tj. »problem« Nacrta je njegova sveobuhvatnost, kako glede zgrada koje se obnavljaju s obzirom na njihovu namjenu, tako i glede načina na koji se obnavljaju, posebice njihova cjelovita obnova, a što rezultira iznosom od 42 mlrd kuna potrebnih za provedbu Zakona.

To je sasvim izvjesno, onemogućava hitnu ili barem brzu obnovu zgrada do razine koja je nužna za zaštitu života i zdravlja ljudi te sprječavanje daljnjeg propadanja kulturnih dobara i druge imovine, posebice glede zgrada čiji vlasnici nemaju dovoljno sredstava ili znanja da to sami učine.

Zato je u svrhu postizanja željenog, ali i mogućeg cilja potrebno sadržaj Zakona suziti na popravak konstrukcije zgrada i popravak nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, osim zgrada javne namjene, na trošak državnog proračuna i proračuna Grada Zagreba, odnosno županije te na pojačanje konstrukcije zgrada, na trošak tih proračuna, koja su kulturna dobra i zgrada čiji vlasnici to žele dodatno platiti. Provedbu takve obnove poželjno je zbog stručnosti, brzine i manjih troškova povjeriti Ministarstvu. Cjelovitu obnovu, koja po prirodi stvari slijedi nakon obnove konstrukcije, potrebno je prepustiti vlasnicima o njihovu trošku, s tim da im se o njihovu trošku omogući njezina provedba u organizaciji Ministarstva ako to žele. Isplativost, pak, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća u odnosu na moguće stambeno zbrinjavanje kao za vlasnike i druge osobe koje su živjele u višestambenim zgradama, valja dodatno ispitati.

Obnovu zgrada javne namjene zbog njezinih specifičnih zahtjeva bilo bi dobro urediti posebnim Zakonom ili barem za njihovu obnovu propisati donošenje posebnog programa mjera. Pritom bi valjalo voditi računa da pojedine institucije koje se nalaze u zgradama javne namjene, primjerice bolnice, zahtijevaju zgrade iznimne otpornosti na potres i druge izvanredne utjecaje pa je potrebno razraditi pravila za odabir, odnosno gradnju novih odgovarajućih zgrada na primjerenim lokacijama za takve institucije.

Ostala opisana pitanja, poput uklanjanja zgrada, novčane pomoći, osim novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, programa mjera, stručnih smjernica, provedbe obnove i drugih mjera, odabir sudionika u gradnji i najviše cijene i posebice stambenog zbrinjavanja, uređena su na primjeren način i pridonose postizanju cilja pa bi ih valjalo zadržati.                                                                                                                            

[1] Prema riječima Predsjednika Vlade troškovi boravka za petstotinjak osoba u vremenu od 22. ožujka do 22. travnja iznose 2,8 milijuna kuna.
[2] Josip Bienenfeld: Održavanje i obnova zgrada nakon potresa prema postojećim propisima, Informator, br. 6624 od 24. travnja 2020. - https://informator.hr/strucni-clanci/odrzavanje-i-obnova-zgrada-nakon-potresa-prema-postojecim-propisima.
[3] Maksimalno 12.000,00 kuna po posebnom dijelu zgrade, odnosno po obiteljskoj kući ako nema više posebnih dijelova i maksimalno 8.000,00 kuna za nabavu kondenzacijskog bojlera.
[4 Prema ocjeni stanja stručnog izrađivača objavljenoj uz Nacrt.
[5] Obnavljaju se višestambene, stambeno poslovne i poslovne zgrade i obiteljske kuće te zgrade javne namjene.
[6] 1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade (pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr.), 2. popravkom konstrukcije, 3. pojačanjem konstrukcije, 4. cjelovitom obnovom. Ovi pojmovi u Nacrtu su jasno definirani.
[7] Jedna od takvih iznimaka propisana je Zakonom o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije (Nar. nov., br. 77/14).
[8] Iz teksta Nacrta, zbog očitih pogrešaka u pisanju nije moguće točno zaključiti o kojim je srodnicima riječ.