Koliko je važno pitanje odnosa medicine i prava i koliko više niti pravnici niti liječnici ne mogu ostati imuni na činjenicu velikog broja pitanja koja proizlaze iz medicine i prožimaju pravno djelovanje, pokazao je i 23. Simpozij intenzivne medicine u Šibeniku, na kojem su se liječnici intenzivisti, osim stručnih pitanja iz područja svoje subspecijalizacije, dotakli pitanja pravnog položaja liječnika u etičkim izazovima intenzivne medicine. Liječnici i pacijenti danas su u Hrvatskoj prepušteni zakonodavstvu koje ne prati podjednako razvitak i uređenje prava i odgovornosti jednih i drugih glede pružanja i primanja zdravstvene skrbi. Područje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj je osjetljivo, ali, nažalost, još uvijek nedosljedno riješeno pitanje. U prilog navedenom dovoljno govori činjenica da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti donesen 2008., do danas doživio petnaest izmjena i dopuna. U međuvremenu donesen je Zakon o zaštiti pacijenata , koji na sveobuhvatan način uređuje prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, ali razvitak tih prava sve češće otvara pitanje položaja liječnika, tj. njihove kaznenopravne i građanskopravne odgovornosti u slučaju nesavjesnog liječenja i liječnike pogreške. Pitanje pravne odgovornosti liječnika, međutim, i dalje je ostalo u istim okvirima kaznenopravnog i građanskopravnog zakonodavstva, što ima za posljedicu isticanje pitanja razmjernosti odgovornosti liječnika u novonastalim okolnostima. Stoga u nastavku dajemo presjek tema Simpozija, koje će u sljedećim brojevima Informatora biti detaljnije obrađene, te nekoliko prijedloga zaključaka koji su se tijekom rasprave iskristalizirali i koji će svoj konačan oblik dobiti nakon sveukupne ocjene rezultata rada Simpozija.