Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
06.06.2016.
Svečanost dodjele priznanja Zaklade dr.sc. Jadranko Crnić za doprinos pravnoj struci i vladavini prava u Republici Hrvatskoj, u 2015.
U Zagrebu je u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 24. svibnja 2016., održana svečanost dodjele priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za doprinos pravnoj struci i vladavini prava u Republici Hrvatskoj u 2015. Priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić, velikog promicatelja načela vladavine prava, pripala su sljedećim uglednicima i institucijama: - Priznanje za pravni članak dodijeljeno je profesoru emeritusu Marcu Gjidari - Priznanje za uređivački rad u području prava mr. sc. Miljenku Giuniu - Priznanje za organizaciju pravnog skupa Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci - Nagrada dr. sc. Jadranko Crnić, za iznimna postignuća u pravnoj struci i osobit doprinos vladavini prava, dodijeljena je dr. sc. Ivi Grbinu. Svečanosti su nazočili brojni uglednici i dužnosnici iz pravosudnih i zakonodavnih, izvršnih tijela Republike Hrvatske, a osobito iz pravnih krugova i svih onih koji se bave i promiču pravnu struku i vladavinu prava. Svečanost su vodili predsjednik Zakladne uprave dr. sc. Zoran Pičuljan i mr. sc. Sanja Nola, sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, tajnica Zaklade.
1. Pozdravni govor dr. sc. Zorana Pičuljana, predsjednika Zakladne uprave
Pri otvaranju svečanosti dodjele Priznanja, nazočne je, u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pozdravio dr. sc. Zoran Pičuljan, predsjednik Zakladne uprave te istaknuo:
»Drage i poštovane kolegice i kolege pravnici, uvaženi gosti, dame i gospodo, zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u ime Zakladne uprave Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić, na ovogodišnjoj, šestoj po redu, dodjeli priznanja pravne struke za 2015. godinu.
Na dolasku u ovo povijesno zdanje HAZU, ispunjeno dobrim duhom naših časnih predaka, zahvaljujem gospođi Jasni Omejec, predsjednici Ustavnog suda Republike Hrvatske, gospođi Dubravki Jurlini Alibegović, ministrici uprave, gospodinu Draženu Bošnjakoviću, zastupniku i predsjedniku Odbora za zakonodavstvo te izaslaniku predsjednika Hrvatskog sabora i drugim visokim gostima, predstavnicima zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti, koji su svojim dolaskom uveličali današnju svečanost.
Počašćeni smo što ponovno imamo priliku ugostiti dvije generacije hrvatskih pravnika, generacijski udaljene, no posvećenošću istinskim pravnim i pravničkim vrijednostima vrlo bliske – stoga, s osobitom radošću pozdravljam dosadašnje laureate Zaklade gospodina Mladena Žuvelu, profesora Petra Novoselca, profesora Mirjana Damašku, mr. sc. Hrvoja Momčinovića, ovogodišnjeg laureata dr. sc. Ivu Grbina, s jedne strane, te najbolje studente pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, ne s druge, već s iste strane. Naši laureati, kao da su poslušali glas, gotovo vapaj pjesnika Antuna Branka Šimića o ljudskoj ulozi u zemaljskom životu - koračajući uspravno, u svom pravnom stvaranju, iako samozatajni po svojoj prirodi, uspjeli su ne proći maleni ispod zvijezda. I mladim kolegicama i kolegama želimo da na takav, jedino ispravan način, dosegnu naše uzore.
Smjerokaz izrečenog vodi nas uvijek i ponovno k »visokom jablanu suvremenog hrvatskog prava« , doktoru Jadranku Crniću - onome koji je, kako je to na prvoj svečanosti 26. travnja 2011., s prijateljskom ljubavlju i dubokim uvažavanjem izrekao uvaženi prvi laureat Zaklade, gospodin Mladen Žuvela: »Koračao je stazama života i naše struke kao neprijeporna veličina, dosežući samo zvjezdane vrhunce pravne prakse, znanosti i struke, sačuvavši čovjekoljublje i domoljublje«.
I upravo se o tome radi, upravo je to ne skrivena, već javna zadaća Zaklade. Priznanjem truda za nesebično davanje, cijenjenjem visokih pravnih i ljudskih dosega pokazujemo da marimo, da nam je stalo, da prepoznajemo, da se ljudski i profesionalno zahvaljujemo onima koji zahvale ne traže, ali ih zaslužuju. Time odajemo počast plemenitom pozivu kojim se bavimo, ističemo njegove ljudske i nacionalne vrijednosti, i ne umanjujemo, već uzvisujemo, produhovljujemo sebe.
Zaklada je tijekom ovih godina nastojala ukazati na nepotrebnost, pa i arhaičnost podjela u pravnoj struci - podjela na teoretičare i praktičare, suce i profesore, pravnike domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Priroda današnjeg pravnog trenutka je otvorenost, stalna razmjena argumenata i mišljenja, naprosto uvažavanje i suradnja kao obveza suvremenih pravnika.
To dokazujemo i izborom ovogodišnjih dobitnika priznanja. Ne pristajemo na podjele, osim na one po izvrsnosti darovanog hrvatskoj pravnoj struci - i stoga nam je osobito zadovoljstvo da je izvandomovinska Hrvatska opet s nama, i ovaj put (kao što je to bila i kod nagrađivanja profesora Damaške) u osobi neprijepornog pravnog erudita, danas nagrađenog za pravni članak o glasovanju i biračkom pravu iseljenika, profesora Marka Gjidare.
Priznanja odajemo i za dugogodišnje pravno tkanje, koje smo često skloni uzimati zdravo za gotovo, a u koje je utkan trud, sposobnost institucija i ljudi. Tako priznanje dobiva Pravni fakultet u Rijeci, za izvanredan pravni skup, te mr. sc. Miljenko Giunio, za seriozno uređivanje časopisa.
Konačno, najvrednija Jadrankova nagrada pripada skromnom i odmjerenom, ali po pravnim uradcima iznimno lucidnom i plodonosnom dr. sc. Ivi Grbinu.
I na kraju, dopustite još dvije, ne ujevićevski ganutljive, no čini mi se potrebne opaske. Niklas Luhman, u svom djelu Pravo društva, piše o pravu društva na pravo. Na dobro, pravedno, kvalitetno, životno pravo. Pravo za čije su stvaranje od njegove apstrakcije do konkretnosti osobito odgovorni i sami pravnici.
Tako dobar pravni propis mogu napisati samo vrsni pravni znalci, samo takvi pravnici donose presude koji se citiraju i poštuju. Stoga pravna struka, i onda kada samostalno ne odlučuje, ne može izbjeći odgovornost za izbor, poticanje i promicanje najboljih. Izvrsnost je razdjelnica koju uređeno društvo dijeli od prosječnosti.
Druga opaska povezana je sa samom prirodom pravnog poziva. To je poziv koji je, kao rijetko koji, pozvan i odgovoran za javno zauzimanje za ljudske i nacionalne vrijednosti. I tu pravo, kao zvanje, prelazi u obvezu pravnika, koje se uvijek i uporno valja prihvaćati, na čast pravničkoj profesiji i svima kojima je ona po svoj biti pozvana biti od pomoći.«
2. Dodjela Priznanja profesoru emeritusu Marcu Gjidari za pravni članak od osobitog značaja za pravnu struku u 2015.
Odvjetnik Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, pri dodjeli priznanja prof. emeritustu Marcu Gjidari , u obrazloženju je istaknuo sljedeće:
»Osobita mi je čast prvo ovogodišnje priznanje dati u ruke doktoru Marcu Gjidari, istaknutom francuskom i hrvatskom znanstveniku i umirovljenom profesoru emeritusu Sveučilišta Paris II, jednog od najprestižnijih pravnih učilišta Francuske i Europe.
Znanstveni opus profesora Gjidare je impresivan. Autor je brojnih knjiga te niza fundamentalnih studija u najrazličitijim podgranama upravnog prava. Pedagoškim, znanstvenim i stručnim radom čvrsto je povezan s iznimno uvaženim institucijama francuskog i europskog kontinentalnog pravnog kruga - bio je dekan Instituta za pravo i ekonomiju u Melunu, djeluje u Institutu za znanost o javnoj upravi pri Državnom savjetu Francuske Republike, suradnik je Nacionalne škole za javnu upravu (ENA-e)
No, ne zaboravlja ni domovinu svojih roditelja, koju i sam smatra neraskidivim dijelom svog nacionalnog, kulturnog i profesionalnog identiteta. Neumorno djeluje u Hrvatskoj.
Zaslužan je za osnivanje europskog udruženja Robert Schuman u Zagrebu i Splitu, pokretač je interdisciplinarnog Europskog studija u suradnji Sveučilišta Paris II i Sveučilišta u Zagrebu, nezamjenjivi je kreator i dobri duh Hrvatsko-francuskih upravnopravnih dana koji se održavaju već 10 godina u organizaciji francuske strane i Pravnog fakulteta u Splitu, čiji je počasni doktor.
No, cijelim svojim bićem, cijeli svoj život djeluje i za Hrvatsku, njezin narod, kulturu i samostalnost. Pri Sorboni osniva hrvatsko društvo Ruđer Bošković, knjižnice A. G. Matoš, fundacije Fran Krsto Frankopan, te inicira osnivanje francusko-hrvatske trgovačke komore. Utemeljitelj je i predsjednik Predstavničkog savjeta institucija i zajednica Hrvata u Francuskoj. U vrijeme najžešće agresije na Republiku Hrvatsku, osobito je glasan u promicanju istine u francuskim i europskim medijima.
Ovogodišnju nagradu, na prijedlog glavnog urednika Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu, dobiva za članak koji proizlazi iz njegova životnog uvjerenja - ideje o neraskidivoj povezanosti hrvatskog nacionalnog bića. Tako članak »Općenito o pravu glasanja i biračkom pravu iseljenika«, analizira povijesni aspekt razvoja prava glasa i biračkog prava. Ukazuje na praksu Suda Europske unije, Europskog suda za zaštitu ljudskih prava, te preporuke i mišljenje Europske komisije o pravima glasovanja građana koji žive u inozemstvu. Konačno, ukazuje na značajne manjkavosti hrvatskoga zakonodavstva u tom području, koje je, prema njegovu mišljenju, restriktivno i ne slijedi europske preporuke i rješenja starih europskih demokracija.
Članak je polemičan, inspirativan, upozoravajući, osoban, no nesumnjivo znanstveno utemeljen. Svakako ga vrijedi pročitati, i preporučiti kreatorima hrvatskog zakonodavstva u ovom, za nas, iznimno važnom području.
Profesor Gjidara doputovao je iz Francuske da bi primio naše priznanje.«
Profesor Marc Gjidara je u svojoj zahvali na ovom velikom priznanju rekao da nema puno načina da se izrazi zahvalnost, osim ljubavi prema domovini koju osjeća čovjek otvorena duha, onaj koji dolazi iz inozemstva, koji nije nikad odbacio svoj identitet i nasljedstvo ljubavi za domovinu, za koju želi da bude dobro uređena država, s dobro uređenom upravnom i pravosuđem. Tako je želio da se njegova strast za bavljenjem pravom osjeti i u ovom trenutku dodjele ovog Priznanja za članak u kojem je istaknuto da, važeći zakon, tužno svjedoči o sprječavanju glasovanja hrvatskih građana koji žive u inozemstvu.
3. Priznanje za uređivački rad u području prava dodijeljeno mr. sc. Miljenku Giuniu
U obrazloženju dodjele Priznanja mr. sc. Miljenku Giuniu, dr. sc. Pičuljan je istaknuo:
»Uređivanje pravnih knjiga i časopisa, zahtjevan je posao, no vrlo je često, čak i u stručnoj javnosti, nedovoljno poznat i priznat. Stoga je jedna od zadaća Zaklade usmjerena na skretanje pozornosti prvenstveno stručne javnosti, na ovu, za razvoj pravne struke, vrlo važnu aktivnost.
Ovogodišnje priznanje Zaklade izravno je povezano s časopisom »Pravo u gospodarstvu«, publikaciji koja neprekidno izlazi od 1962. godine i tako, nakon Zbornika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (također dobitnika priznanja Zaklade), predstavlja najstariji pravnički časopis u državi. Izdaje ga Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu.
I upravo je Savez predlagatelj ovogodišnjeg dobitnika priznanja Zaklade mr. sc. Miljenka Giunia, glavnog urednika časopisa.
Časopis je izraz osjećaja potrebe struke za svojim glasilom, a glavni urednik njegov je »spiritus movens«. Uvaženi kolega Giunio reći će da je on samo prvi među jednakima u uređivačkom timu, a članovi uredništva, baš kao i čitatelji, priznat će upravo njemu prvenstvene i najveće zasluge za kvalitetu, aktualnost i stalnost časopisa
Miljenko Giunio, časopis uređuje od sada već davne 1992. godine. Prema riječima predlagatelja, zaslužan je za njegovo stalno izlaženje, vođenje brige o izboru aktualnih, zanimljivih i korisnih rukopisa, pa čak i za njihovo lektoriranje. Sveobuhvatan uređivački pristup, nadopunjen je dodatnim darom čitateljima - visokokvalitetnim i uvijek lijepim pravnim rječnikom pisanim u uvodnim komentarima.
Vrsno pravno pero, iskričav polemičar, koji svojim zapažanjima i o najosjetljivijim pravnim temama, pogađa, sukladno tradiciji koju donosi iz Dalmacije, svog zavičaja, »u sridu«, jednom riječju nesumnjivi pravni znalac, niski svojih pravnih aktivnosti i uradaka tako dodaje i ovu uređivačku - koju rese suptilnost, promišljenost i nepogrešiv nos za aktualne, ponekad intrigantne i ne uvijek do kraja istražene pravne teme.
I stoga mu, za izniman uređivački doprinos, danas Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić odaje posebno i zasluženo priznanje.«
Zahvaljujući na ovom uglednom Priznanju za uređivanje časopisa »Pravo u gospodarstvu«, mr. sc. Miljenko Giunio ispričao je nekoliko zanimljivih sudskih slučajeva kojima se ovaj časopis osobito bavio te ukazao na njihovu aktualnost i danas.
4. Priznanje za pravni skup od osobite važnosti za pravnu struku Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci
U svom je nadahnutom govoru, akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU, rekao sljedeće:
»Zakladna uprava svega je jednom koristila svoje statutarne ovlasti izravne dodjele priznanja pravne struke. S velikim zadovoljstvom, i uvjereni smo punim profesionalnim utemeljenjem, činimo to i danas.
Tako priznanje za uspješnu organizaciju pravnog skupa ove godine dobiva Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, i to za savjetovanje »Vlasništvo - obveze – postupak«, koje se od 2012., u čast svoga utemeljitelja, održava pod nazivom »Savjetovanje pravnika Petar Simonetti (vlasništvo - obveze - postupak)«.
Savjetovanje, koje je međunarodnog karaktera, redovito se (osim 1995.) održava od 1994. godine. Interdisciplinarno je - na njemu se obrađuju teme iz građanskog i građanskog procesnog prava, trgovačkog prava i prava društava, upravnog i financijskog prava. Glavna misao vodilja savjetovanja je spajanje pravne znanosti i prakse, sukladno mudrim riječima njegova osnivača - »znanost bez prakse je neplodna, a praksa bez znanosti je površna, konfuzna i nedosljedna«.
U 22 godine savjetovanja održano je više od 400 izlaganja.
Dosadašnji rezultati iznimno su vrijedni - na savjetovanjima je izlagalo više od 400 izlagača, a svake godine ga prati impresivan Zbornik (koji i dalje slijedi naslijeđenu perfekciju i pedantnost profesora Simonettija), vođen oštrom uredničkom i recenzentskom rukom.
Odajući priznanje Pravnom fakultetu u Rijeci, nastavnoj i znanstvenoj kući prava, koja uživa nepodijeljeno uvažavanje studenata i pravničke javnosti, istodobno odajemo priznanje i pokojnom profesoru Petru Simonettiju, sucu, pedagogu i znanstveniku - »velikom gospodinu pravniku«.
Baštinu je teško stvoriti, a ništa ju je manje teže održavati. Sa željom da ovo savjetovanje, kojem to bez sumnje uspijeva i koje svake godine odiše duhom pravničkog zajedništva, nastavi istim, Simonettijevim putem, pozivamo prof. dr. sc. Eduarda Kunšteka, dekana Pravnog fakulteta u Rijeci, da preuzme priznanje Zaklade za skup od osobite važnosti za pravnu struku u Republici Hrvatskoj.«
Prof. dr. sc. Eduard Kunštek zahvalio je na ovom Priznanju i evocirao svoja sjećanja na dane provedene s prof. Simonettijem.
5. Nagrada dr. sc. Jadranko Crnić za iznimna postignuća u pravnoj struci i osobit doprinos vladavini prava, dodijeljena dr. sc. Ivi Grbinu
Dražen Jakovina, sudac ovlašten za obavljanje poslovne sudske uprave na Županijskom sudu u Zagrebu, predsjednik Građanskog odjela tog Suda i predsjednik Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, istaknuo je sljedeće:
»Dr. Ivo Grbin je samozatajni znanstvenik i pravni erudit, nesebičan u prenošenju znanja drugima, a osobito je njegov najznačajniji rad Komentar ZPP-a generacijama educirao pravnike i svi smo se osjećali sigurno čitajući i držeći u ruci to velebno djelo. Cijeli život proveo je u pravosuđu od vježbenika u pravosuđu, kao sudac u Općinskom sudu, Okružnom sudu te Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, u kojem je bio i predsjednik Građanskog odjela. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih djela i predavač u zemlji i inozemstvu na brojnim savjetovanjima, jedan je od osnivača Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu te dugogodišnji ispitivač za pravosudne ispite. Brojne su njegove zasluge o kojima nije potrebno ni govoriti.«
Dr. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u m., zahvaljujući na ovoj velikoj Nagradi Zaklade dr. sc. Jadranka Crnića, rekao je da je iznenađen i ganut što su ga primijetili i dodijelili mu ovu Nagradu. Čitav svoj život radio je u pravosuđu, poučavajući ga sa svojim kolegama i suradnicima, primjenjujući pravo, živeći u miru s bližnjima i u pravnom okruženju. Dr. Ivo Grbin cijeli je život pisao i za naš list Informator, i član je nakladničkog savjeta Novog informatora te mu čestitamo.
Druženje sudionika ove svečanosti nastavilo se nastupom u Preporodnoj dvorani HAZU gospodina Edija Šegote i splitske klape Kontra u dvoranama HAZU.
1.01. USTAVNI I POLITIČKI SUSTAV