13.06.2012.

Vladajući položaj i ograničavajuća djelovanja poduzetnika s aspekta Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 79/09) uređuje određene aspekte s naslova vladajućeg položaja i ograničavajućih djelovanja poduzetnika na mjerodavnom tržištu, s obzirom na njihovu usklađenost s pravilima tržišnog natjecanja. Odredbama tog Zakona propisana su određena djelovanja poduzetnika koji se nalaze u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu, a kojima se narušavaju odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Standardi procjene takvih djelovanja usklađeni su s pravilima EU, konkretno odredbom članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU), te podrednim propisima za primjenu ovoga članka Ugovora. Stoga u ovom prvom nastavku članka pored ostalog autorica, dr. sc. MIRNA PAVLETIĆ ŽUPIĆ1 piše o pravnim okvirima zaštite tržišnog natjecanja od zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika u hrvatskom zakonodavstvu. U jednom od sljedećih brojeva lista nastavit ćemo s obradom ove teme.

1. Uvod
Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja pruža se pravna zaštita u postupcima povodom sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja s naslova zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika na mjerodavnom tržištu2. Konkretno, Zakonom se uređuju pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće, te ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom Zakona3.

Zakon se primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja od strane poduzetnika, na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju učinak na Republiku Hrvatsku4.

Zakonske odredbe ZZTN-a, u dijelu koji uređuje zaštitu od zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika, modelirane su sukladno odredbi članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (The Treaty on Functioning of the European Union - u nastavku teksta: TFEU).

2. Pravila o zaštiti od zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika, sadržana u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (TFEU)
Temeljna načela uređenja zaštite od zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika koji djeluju na mjerodavnom tržištu, odnosno zajedničkom tržištu EU, na kojima bi takvo djelovanje moglo imati implikaciju, a za koje tržište se pruža zaštita u smislu slobodnog tržišnog natjecanja, sadržana je u odredbi članka 102. TFEU-a.

Konkretno, odredbom članka 102. TFEU-a
utvrđuje se da je svaka zloporaba dominantnog položaja od strane jednog ili više poduzetnika na zajedničkom tržištu ili u njegovom značajnom dijelu, zabranjena, jer nije u skladu sa zajedničkim tržištem budući da bi mogla utjecati na trgovinu između država članica Europske unije.5 

Takva se zloporaba može osobito očitovati kao:
(a) izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, ili ostalih nepravednih trgovinskih uvjeta;
(b) ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvitka na štetu potrošača;
(c) primjenjivanje različitih uvjeta na jednaka poslovanja s ostalim trgovačkim strankama, čime ih se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju;
(d) uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom ostalih stranaka na dodatne obveze koje, prema svojoj prirodi ili prema trgovačkoj praksi, nemaju nikakve veze s predmetom tih ugovora.6

Odredbama navedenoga Ugovora o funkcioniraju Europske unije (TFEU), dopušteno je određeno odstupanje od ovog pravila u slučaju poduzetnika koji obavljaju javne službe od posebnog gospodarskog interesa, ali takva se postupanja rigorozno nadziru. 

Konkretno, u slučaju javnih poduzeća i poduzeća kojima države članice daju posebna ili ekskluzivna prava, države članice ne smiju donositi niti ostaviti na snazi mjere koje su u suprotnosti s pravilima sadržanima u Ugovoru (TFEU), osobito s pravilima kojima se uređuje zaštita tržišnog natjecanja, sukladno odredbama članaka 101. i 102. TFEU-a.7

Nadalje, poduzeća kojima je povjereno vođenje službi od općeg gospodarskog interesa, ili službi koje su prema svojoj prirodi monopoli koji stvaraju prihod, podliježu pravilima sadržanima u Ugovoru (TFEU), osobito pravilima o tržišnom natjecanju, u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne sprječava obavljanje, de iure ili de facto, posebnih zadaća koje su im dodijeljene. Razvoj trgovine ne smije biti ometan u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Europske zajednice, te će Europska komisija osigurati primjenu navedenih odredaba TFEU-a i, prema potrebi, uputiti odgovarajuće direktive ili odluke državama članicama.8

2.1. Dopunska pravila i drugi dokumenti EU
Osim ovih osnovnih odredaba iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dopunska pravila sadržana u pravnoj stečevini EU – EU acquis communautaire, kojima se pruža zaštita od zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika na mjerodavnom tržištu, sadržana su u brojnim drugim dokumentima EU, od kojih su neki navedeni u daljnjem tekstu:
a) Obavijest Komisije o utvrđivanju mjerodavnog tržišta u svrhu prava tržišnog natjecanja, SL C 372, 9.12.1997., str. 5-13;
b) Uredba Komisije (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila tržišnog natjecanja temeljem članka 81. i 82. Ugovora, SL L, 4. 1. 2003., str. 1-25; 
c) - 2006 – Smjernice o kriterijima za izricanje kazni temeljem članka 23., stavak 2. točka a) Uredbe, broj 1/2003, SL C 210, 1. 9. 2006., str. 2-5;

te brojnim ostalim pravnim izvorima za primjenu i tumačenje navedenih odredaba iz EU acquisa u svrhu zaštite od zloporabe vladajućeg položaja, te izvorima iz sudske prakse Europskog suda i odlukama Europske komisije u tom pravnom području.9

3. Pravni okviri zaštite tržišnog natjecanja od zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika, sadržani u hrvatskom zakonodavstvu
3.1. Odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju10 kojima se uvode pravila EU acquisa u hrvatski pravni sustav
Pravni okviri zaštite tržišnog natjecanja od zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika, sadržani u hrvatskom zakonodavstvu, koji obuhvaćaju podrobno uređenje ove materije, kao i osnova za njezino uvođenje u hrvatski zakonodavni sustav, sadržani su u odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (u nastavku teksta: SSP).

Člankom 70. stavak 2. SSP-a određuje se da će se svako ponašanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskim zajednicama, posebice članka 81., 82. i 86. Ugovora o osnivanju Europskih zajednica11 i instrumenata za tumačenje koje su usvojile njezine institucije.

Pravilna primjena kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju na teritoriju EU u primjeni propisa o konkurenciji, osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju propisa, utvrđuje se na još jednom mjestu i to u samom tekstu ZZTN-a, s obzirom na to da je člankom 74. ZZTN-a propisano da se u primjeni ZZTN-a, a osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju propisa, u skladu s člankom 70. SSP-a, primjenjuju na odgovarajući način kriteriji koji proizlaze i iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskim zajednicama.

Netom navedene odredbe SSP-a i ZZTN-a, dodatno se razrađuju i dopunskim pravilima, sadržanima u sljedećim podzakonskim aktima za provedbu ZZTN-a, i to:
Dopunske odredbe kojima je svrha penalizirati povrede odredaba ZZTN-a  (2009.), nalaze se u daljnje dvije uredbe, od kojih prva propisuje kriterije za izricanje kazne, a druga propisuje kriterije za ublažavanje, tzv. leniency status, i to.
Zaključno valja navesti i odredbe uredbe kojima se utvrđuju dužne upravne pristojbe prilikom vođenja postupaka zaštite tržišnog natjecanja pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, kao nadležnim tijelom za provedbu Zakona, a to je: 

3.2. Zloporabe vladajućeg položaja
ZZTN svojim odredbama, sadržanima u članku 12. - 14., te ostalima namijenjenima provedbi navedenih članaka, pruža zaštitu od postupanja poduzetnika koji se nalaze u vladajućem položaju, te je zloporabe, na neki od načina zapriječenih Zakonom. Za provedbu Zakona nadležna je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja12

Zakon, tako, određuje da je zabranjena svaka zloporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a osobito:
1. izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta;
2. ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača;
3. primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju;
4. uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze koje, prema svojoj prirodi ili običajima u trgovini, nisu u izravnoj vezi s predmetom tih ugovora.13

3.3. Poduzetnici - subjekti primjene Zakona
Poduzetnicima, u smislu Zakona, smatraju se trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno pružanju usluga, državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kad izravno ili neizravno djeluju na tržištu, kao i sve druge pravne ili fizičke osobe (udruge, sportske organizacije, ustanove, vlasnici autorskih i sličnih prava i ostali) koje djeluju na tržištu.

Pravni oblik, način financiranja i namjera ili činjenica ostvarivanja dobiti, sjedište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, kao i činjenica obavlja li se djelatnost na tržištu izravno ili neizravno, trajno, povremeno ili jednokratno, nije od utjecaja na određivanje pojma poduzetnika, sukladno odredbama ZZTN-a.

Zakon se primjenjuje i na poduzetnike kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, poduzetnike koji su prema svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihod ili kojima je, na temelju
dodijeljenih posebnih ili isključivih prava, povjereno obavljanje određene djelatnosti, i to samo u slučajevima ako primjena odredaba ZZTN-a ne bi sprječavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima i mjerama utvrđene i zbog kojih su te osobe osnovane14.

3.4. Poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika
Poduzetnikom pod kontrolom drugog poduzetnika smatra se poduzetnik u kojem drugi poduzetnik izravno ili neizravno:
1. ima više od polovine udjela ili dionica ili
2. može ostvarivati više od polovine glasačkih prava ili
3. ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, ili nadzornog odbora ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova ili
4. na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika, te se sukladno Zakonu navedeni poduzetnici smatraju jednim gospodarskim subjektom15

4. Mjerodavno tržište
U smislu Zakona, mjerodavno tržište određeno je kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno tržište, u proizvodnom smislu, obuhvaća sve robe i/ili usluge za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjive s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe. Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi robe i/ili usluga.16

Podrobnije odredbe koje služe za identifikaciju mjerodavnog tržišta utvrđene su Uredbom o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta.17 18

5. Vladajući položaj
Pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako
1. nema značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili
2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na:
– tržišni udjel i položaj te vrijeme kroz koje ga ostvaruje,i/ili
– financijsku snagu, i/ili
– prednosti u pristupu izvorima nabave ili tržištu, i/ili
– povezanost s drugim poduzetnicima, i/ili
– pravne ili činjenične zapreke pristupa drugih poduzetnika tržištu, i/ili
– sposobnost nametanja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i/ili
– sposobnost isključivanja konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.

U smislu ZZTN-a poduzetnik čiji tržišni udjel na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40% može biti u vladajućem položaju.

Nadalje, dva ili više pravno neovisna poduzetnika mogu biti u zajedničkom vladajućem položaju ako u odnosu na svoje konkurente i/ili dobavljače i/ili potrošače, na određenom tržištu nastupaju ili djeluju zajednički19.

6. Rješenje o utvrđivanju zloporabe vladajućeg položaja
Agencija na temelju odredaba ZZTN-a rješenjem o zloporabi vladajućeg položaja:
1. utvrđuje postojanje vladajućeg položaja i postupanje poduzetnika kojim se taj položaj zlorabi, odnosno narušava tržišno natjecanje te trajanje takvoga postupanja;
2. zabranjuje svako daljnje zloporabno postupanje poduzetnika;
3. određuje mjere, uvjete i rokove za otklanjanje štetnih učinaka takvoga postupanja;
4. izriče upravno-kaznenu mjeru propisanu Zakonom.

Nadalje, Agencija može kao mjere za otklanjanje učinaka zloporabnog ponašanja odrediti i mjere praćenja poslovanja i/ili strukturne mjere. Strukturna mjera može se odrediti samo u slučaju ako ne postoji jednako učinkovita mjera praćenja poslovanja, ili ako je ta mjera veće opterećenje za poduzetnika od strukturne mjere20.

7. Postupak utvrđivanja povreda odredaba ZZTN-a i ostale postupovne odredbe
7.1. Primjena postupovnih pravila sadržanih u ZOUP-u i ZZTN-u
U postupcima s osnove zaštite tržišnog natjecanja, koji se vode pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja primjenjuju se odredbe ZZTN-a21 i Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09).

Položaj stranke u postupku imaju poduzetnici protiv kojih Agencija vodi postupak koji je u njezinoj nadležnosti22. Podnositelj inicijative za pokretanje postupka nema položaj stranke u postupku23. Međutim, osoba koja smatra da se u postupku koji je u nadležnosti Agencije, odlučuje o njezinim pravima ili pravnim interesima, a nema položaj stranke u postupku, može podnijeti pisani zahtjev Agenciji za priznavanje istih postupovnih prava koje ima podnositelj inicijative za pokretanje postupka u smislu Zakona, ako dokaže postojanje tog interesa24.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, o netom opisanom zahtjevu za priznavanjem statusa stranke u postupku, odlučuje zaključkom u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, te protiv takvog zaključka nije dopuštena žalba, ali je tužbom dopušteno pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske25.

7.2. Postupak utvrđivanja povreda odredaba ZZTN-a i inicijativa za pokretanje postupka
Inicijativu za pokretanje postupka zaštite tržišnog natjecanja, koji je u nadležnosti Agencije, u obliku pisanog zahtjeva, prijedloga, obavijesti, prigovora ili drugog podneska, može podnijeti svaka pravna ili fizička osoba, strukovna ili gospodarska interesna udruga, odnosno komora poduzetnika, udruga potrošača, Vlada Republike Hrvatske, središnja tijela državne uprave te tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave26.

Inicijativa za pokretanje postupka zaštite tržišnog natjecanja treba sadržavati:
1. naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime i prezime i prebivalište fizičke osobe podnositelja inicijative,
2. podatke s pomoću kojih se može nedvojbeno i jasno odrediti protiv koga se inicijativa podnosi,
3. opis činjeničnog stanja, prakse ili okolnosti koje su razlog za podnošenje inicijative,
4. isprave, dokumente i druge dokaze kojima podnositelj inicijative raspolaže, a kojima se potkrepljuju navodi sadržani u inicijativi za pokretanje postupka.

Nadalje, ako inicijativa za pokretanje postupka zaštite tržišnog natjecanja sadržava podatke koje podnositelj smatra poslovnom tajnom, obvezatan je to naznačiti te navesti pravnu osnovu, te će mu se u postupku koji se vodi pred Agencijom pružiti zaštita poslovne tajne.

Nadalje, podnositelj inicijative za pokretanje postupka može pisanim putem zatražiti od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja dostavu Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku27 i to u skraćenom obliku, i može zatražiti saslušanje u postupku u svojstvu svjedoka, te će tada Agencija udovoljiti zahtjevu podnositelja.

Bitno je napomenuti da podnositelj inicijative može tražiti od Agencije zaštitu identiteta. Ako ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, Agencija će udovoljiti takvom zahtjevu. Međutim, u tom slučaju, podnositelj inicijative nema pravo na dostavu skraćenog oblika obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku zaštite tržišnog natjecanja.28

Postupak utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokreće po službenoj dužnosti, te se postupak smatra pokrenutim danom donošenja zaključka o pokretanju postupka
29

Međutim, ako ocijeni da se inicijativa za pokretanje postupka zaštite tržišnog natjecanja odnosi na postupanje koje ima neznatan učinak na tržišno natjecanje na određenom mjerodavnom tržištu, Agencija će donijeti zaključak kojim utvrđuje da ne postoji javni interes za pokretanje postupka i dostaviti ga podnositelju inicijative. U takvom slučaju, ako Agencija na temelju inicijative za pokretanje postupka, tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu, utvrdi da nema uvjeta za pokretanje postupka, u smislu odredaba ZZTN-a, dužna je nakon utvrđenja stanja na mjerodavnom tržištu, a najkasnije u roku 10 mjeseci od dana zaprimanja inicijative za pokretanje postupka, o tome donijeti zaključak i dostaviti ga podnositelju inicijative za pokretanje postupka30.

Protiv takvog zaključka o odbijanju inicijative za pokretanje postupka u smislu Zakona, nije dopuštena žalba, ali je dopušteno tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom
Republike Hrvatske. Na ovom mjestu bitno je naglasiti da je Agencija u zaključku dužna, na nedvojben način navesti razloge zbog kojih nema javnog interesa za pokretanje postupka, odnosno nema uvjeta za pokretanje postupka, s time da ne postoji obveza Agencije da ocjenjuje i obrazlaže svaki prijedlog podnositelja inicijative pojedinačno31.

Zaključak o pokretanju postupka zaštite tržišnog natjecanja, na temelju Zakona osobito sadržava32:
1. oznaku predmeta na koji se zaključak odnosi,
2. odredbe ovoga Zakona, na temelju kojih se pokreće postupak,
3. opis činjeničnog stanja, prakse ili okolnosti koje su razlog za pokretanje postupka,
4. zahtjev za dostavom podataka i dokumentacije kojima se iznesene tvrdnje potkrjepljuju.

Konačno, bitno je napomenuti da protiv zaključka o pokretanju postupka, u smislu ZZTN-a, nije dopuštena žalba niti je tužbom dopušteno pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske33

Primjerak zaključka o pokretanju postupka Agencija dostavlja stranci protiv koje je postupak pokrenut, osim podataka koji se smatraju poslovnom tajnom.34

Po prijmu zaključka, stranka protiv koje je pokrenut postupak dostavlja očitovanje u roku koji odredi Agencija, a taj se rok određuje za svaki slučaj pojedinačno, te ne može biti kraći od 8 niti dulji od 30 dana35.

U zadanom roku, stranka protiv koje je pokrenut postupak dužna je dostaviti Agenciji traženo očitovanje, te ostale podatke i dokumentaciju koji se odnose na predmet postupka, ali iznimno, stranka protiv koje je pokrenut postupak može iz opravdanih razloga tražiti produljenje roka za dostavu očitovanja, te Agencija može odobriti produljenje roka za najdulje 30 dana36.

Konačno, ako stranka protiv koje je postupak pokrenut ne postupi po zahtjevu i u rokovima koje odredi Agencija, ili ako izjavi da nije u mogućnosti postupiti po zahtjevu, Agencija će činjenice i okolnosti relevantne za postupak utvrditi po službenoj dužnosti, na temelju vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije, te će bez odgađanja stranci protiv koje je pokrenut postupak dostaviti Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku, a potom zakazati usmenu raspravu, odnosno ako je postupak pokrenut temeljem inicijative za pokretanje postupka, tada se podnositelja inicijative obavještava dopisom37.

7.3. Prikupljanje podataka prilikom vođenja postupka
Prilikom provedbe postupaka zaštite tržišnog natjecanja, Agencija će pristupiti prikupljanju podataka mjerodavnih za utvrđivanje činjeničnog stanja stvari, te je sukladno iznesenome, ovlaštena pisanim zahtjevom38: 1. zahtijevati od stranke u postupku, kao i od drugih pravih ili fizičkih osoba, strukovnih ili gospodarskih interesnih udruga, odnosno komora poduzetnika, udruga potrošača, tijela državne uprave te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sve potrebne obavijesti, u obliku pisanih očitovanja ili usmenih izjava te dostavu na uvid potrebnih podataka i dokumentacije; 2. zahtijevati od stranke u postupku da joj omogući neposredan uvid u sve poslovne prostorije, svu nepokretnu i pokretnu imovinu, poslovne knjige, baze podataka i drugu dokumentaciju; 3. zahtijevati od stranke u postupku obavljanje drugih radnji koje smatra potrebnima radi utvrđenja svih relevantnih činjenica.

Konkretno zahtjev za dostavom podataka mora sadržavati pravni temelj, predmet i svrhu zahtjeva, rok za njegovo provođenje, kao i upozorenje da će stranci u postupku i drugim pravnim i fizičkim osobama koje su uključene u postupak, biti izrečene upravno-kaznene mjere u slučaju nepostupanja po traženju Agencije u svrhu prikupljanja podataka. Naime, ako stranka u postupku i druge pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u postupku, ne postupe po zahtjevu za dostavom podataka, Agencija će rješenjem utvrditi povredu Zakona i izreći upravno-kaznenu mjeru za tu povredu sukladno Zakonu, te protiv toga rješenja nije dopuštena žalba, ali je dopušteno tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

U slučajevima, kad podaci i dokumentacija prikupljena u svrhu vođenja postupka, sadržavaju poslovnu tajnu, stranka u postupku i druge pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u postupku, obvezatne su je Agenciji označiti, uz valjano obrazloženje što se smatra poslovnom tajnom, da bi im se u postupku mogla pružiti zaštita poslovne tajne.39

7.4. Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku
Kako bi strankama u postupku koji se vodi pred Agencijom u smislu ZZTN-a, osigurala mogućnost izjašnjavanja o svim relevantnim činjenicama i okolnostima, Agencija će im prije zakazivanja usmene rasprave dostaviti pisanu Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku40.

Stranke u postupku imaju pravo dostaviti svoje primjedbe na navedenu Obavijest ovoga članka, u pisanom obliku, u roku mjesec dana od dana primitka Obavijesti, te osim, stranke u postupku mogu pisanim putem predložiti saslušanje dodatnih svjedoka i izvođenje dodatnih dokaza41.

Nadalje, primjerak Obavijesti u skraćenom obliku, koji ne sadržava poslovne tajne, Agencija će na zahtjev dostaviti podnositelju inicijative za pokretanje postupka, s uputom da je ovlašten u roku mjesec dana od dana primitka Obavijesti, u pisanom obliku dostaviti svoje primjedbe Agenciji
42. Jednako tako, primjerak Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku u skraćenom obliku, koja ne sadrži poslovne tajne, Agencija će na zahtjev dostaviti i osobi koja smatra da se u postupku za koji je nadležna Agencija odlučuje o njezinim pravima ili pravnim interesima, s uputom da je ovlaštena u roku mjesec dana od dana primitka Obavijesti, u pisanom obliku dostaviti svoje primjedbe Agenciji.

Međutim, ako nakon donošenja Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku, provede dodatne analize te na taj ili neki drugi način utvrdi nove činjenice ili dokaze kojima se značajno mijenja već utvrđeno činjenično stanje, Agencija može donijeti odluku koja se razlikuje od stajališta utvrđenog u prvobitnoj verziji Obavijesti. U tom slučaju Agencija će, prije donošenja konačne odluke strankama u postupku, dostaviti novu Obavijest u kojoj će navesti sve novo utvrđene činjenice, okolnosti i zaključke, te stranke imaju pravo i na tu Obavijest dostaviti pisane primjedbe i prijedloge u roku koji odredi Agencija. Bitno je napomenuti da Agencija ne može temeljiti svoju odluku na činjenicama i okolnostima o kojima stranci u postupku nije dana mogućnost obrane43.

7.5. Preuzimanje obveza od strane poduzetnika44
Nakon pokretanja postupka u svrhu zaštite tržišnog natjecanja pred Agencijom, a najkasnije prije dostave Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku, stranka u postupku može Agenciji predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta, te rokove u kojima će to učiniti da bi se otklonili negativni učinci njezinog postupanja ili propuštanja postupanja na tržišno natjecanje45. Ako ocijeni da su predložene mjere, uvjeti i rokovi, koje je stranka predložila, dostatni za otklanjanje negativnih učinaka i ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja, Agencija će rješenjem prihvatiti predložene mjere, uvjete i rokove koji time postaju obvezatnim za predlagatelja46.

Tim rješenjem Agencija određuje rokove u kojima poduzetnik treba izvršiti mjere i uvjete na koje se obvezao, te istodobno obvezuje poduzetnika na dostavu dokaza kojima potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u zadanom roku, te utvrđuje da nema uvjeta za daljnje vođenje postupka protiv tog poduzetnika47.

Bitno je napomenuti da Agencija može prihvatiti preuzimanje izvršenja određenih mjera i uvjeta u svrhu uspostave poštenog tržišnog natjecanja u slučaju kratkog trajanja povrede, suradnje poduzetnika u postupku i predlaganja mjera i uvjeta u prvih šest mjeseci vođenja postupka, a osobito ako je riječ o postupku koji se vodi protiv više stranaka, te u drugim slučajevima, kad ocijeni da je prihvaćanje preuzimanja mjera i uvjeta svrhovito radi bržeg uspostavljanja tržišnog natjecanja na određenom tržištu, a bez dugotrajnog vođenja postupka48.

Bitno je napomenuti da će namjeru prihvaćanja preuzimanja izvršenja mjera i uvjeta za uspostavu poštenog tržišnog natjecanja, Agencije objaviti na svojoj internet stranici u obliku skraćenog opisa predmeta i sadržaja mjera i uvjeta, uz poziv svim zainteresiranim stranama za dostavljanje pisanih primjedaba, stajališta i mišljenja, u roku 20 dana od dana objave poziva49.

Ipak, zavisno od naprijed opisanoga, Agencija može ponovno pokrenuti postupak protiv poduzetnika u slučaju:
1. ako je rješenje Agencije doneseno na temelju netočnih ili neistinitih podataka, dostavljenih od stranaka, i/ili
2. ako su se značajno promijenile okolnosti na kojima se temeljilo rješenje Agencije. Konačno, ako u nadzoru nad provedbom mjera i uvjeta utvrđenih u svrhu uspostave poštenog tržišnog natjecanja, Agencija utvrdi da se poduzetnik ne pridržava utvrđenih mjera, uvjeta i rokova na koje je dobrovoljno pristao i koje su mu, stoga, određene, takvo postupanje smatrat će se povredom Zakona, te će se to utvrditi posebnim rješenjem kojim će se izreći i upravno-kaznena mjera, sukladno odredbama Zakona50.

7.6. Usmena rasprava
U postupcima utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja koje vodi Agencija na temelju Zakona, u pravilu se održava usmena rasprava s koje je isključena javnost radi zaštite poslovne tajne51. Na usmenu raspravu, u svojstvu svjedoka, Agencija može pozvati i podnositelja inicijative za pokretanjem postupka zaštite tržišnog natjecanja, a obvezatna ga je pozvati ako je pisanim zahtjevom to zatražio od Agencije52.

Nadalje, ako bilo koja od pozvanih stranaka, odnosno njihovih opunomoćenika ne dođe na prvu usmenu raspravu, zakazanu u postupku, Agencija može odgoditi usmenu raspravu i zakazati novu, te ako bilo koja od stranaka u postupku, odnosno njihovih opunomoćenika ne dođe na sljedeću usmenu raspravu, Agencija ne će zakazivati novu usmenu raspravu, već će provesti raspravu s prisutnim strankama i u postupku odlučiti na temelju vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije53.

7.7. Privremene mjere
Agencija može pokrenuti postupak protiv određenog poduzetnika i donijeti rješenje o privremenoj mjeri u hitnim slučajevima, kad postoji opasnost od značajne i nepopravljive štete za tržišno natjecanje, osobito u slučajevima pojedinih radnji narušavanja tržišnog natjecanja, u smislu ovoga Zakona54. Rješenjem o privremenoj mjeri, Agencija nalaže poduzetniku obustavu postupanja, ispunjenje posebnih uvjeta ili druge mjere potrebne za uklanjanje štetnog učinka narušavanja tržišnog natjecanja, trajanje mjera koje, u pravilu, ne smije biti dulje od šest mjeseci, kao i obavijest o upravno-kaznenoj mjeri koja može biti izrečena sukladno Zakonu u slučaju nepostupanja po rješenju o privremenoj mjeri.

Iznimno od netom iznesenoga, trajanje mjere Agencija može produljivati ako utvrdi da je to prijeko potrebno, te protiv rješenja o privremenoj mjeri nije dopuštena žalba, ali je dopušteno tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske55

7.8. Rokovi za donošenje rješenja
Rješenje o utvrđenju zloporabe vladajućeg položaja, Agencija donosi u roku 4 mjeseca od dana kad utvrdi sve relevantne činjenice za donošenje odluke, odnosno najkasnije u roku 4 mjeseca od dana zaključenja glavne rasprave u postupku izricanja upravno-kaznene mjere56.

Rješenje o preuzimanju obveza od strane poduzetnika u svrhu uspostave poštenog tržišnog natjecanja (reinstatement of fair competition) i rješenje kojim utvrđuje da se poduzetnik ne pridržava utvrđenih mjera, uvjeta i rokova koji su mu u provedbi određeni, Agencija donosi u roku 3 mjeseca od dana kad utvrde sve činjenice relevantne za donošenje rješenja57.

8. Sudska zaštita i naknada za štetu
Odredbom članka 67. ZZTN-a utvrđena je sudska zaštita pred Upravnim sudom Republike Hrvatske na sva rješenja Agencije kojima se utvrđuje povreda odredaba ZZTN-a i/ili izriču upravno-kaznene mjere. Konačno, odredbom članka 69. stavak 2. utvrđena je nadležnost trgovačkih sudova radi postupaka utvrđivanja naknade štete zbog povreda odredaba ZZTN-a.


1 Mišljenja i stajališta autorice, izražena u članku, ne moraju nužno odgovarati službenim stajalištima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. 
2 Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 79/09 – u nastavku teksta: Zakon, ili ZZTN), usvojen je 24. lipnja 2009., a stupio je na snagu 1. listopada 2010., te je zamijenio prethodni Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 122/03). Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (2009.) razlikuje se od prethodnog Zakona iz 2003. godine, po većem stupnju usklađenosti s pravnom stečevinom EU (EU acquis communautaire). 
3 Čl. 1. ZZTN-a. 
4 Čl. 2. ZZTN-a. 
5 Sukladno odredbama SSP-a, preuzete su obveze i za teritorij Republike Hrvatske, o čemu će biti podrobnije izloženo u daljnjim dijelovima ovoga članka. 
6 Čl. 102. TFEU-a. 
7 Čl. 106. st. 1. TFEU-a (bivši čl. 86. UEZ-a, prije posljednje renumeracije). 
8 Čl. 106. st. 2. i 3. TFEU-a. 
9 Pravni izvori prava konkurencije u kontekstu EU acquis communautaire, dostupni na službenim stranicama Europske komisije; www.eu-europa 
10 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (Nar. nov. – MU, br. 14/01.; SSP). 
11 Ibidem kao netom navedeno; stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj zajednici i Ugovora o uspostavi Europske zajednice, odnosno učestaliji naziv: Ugovor o funkcioniranju EU - TFEU ili Lisabonski ugovor; citirani članci iz SSP-a renumeracijom postaju članci 101.,102. i 106. TFEU-a. 
12 Čl. 6. ZZTN-a. 
13 Čl. 13. ZZTN-a. 
14 Čl. 3. ZZTN-a. 
15 Čl. 4.  ZZTN-a. 
16 Čl. 7. ZZTN-a. 
17 Uredba o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (Nar. nov., br. 9/11). 
18 Čl. 7. ZZTN-a. 
19 Čl. 12. ZZTN-a. 
20 Čl. 14. u svezi s čl. 12. i 13. ZZTN-a. 
21 Čl. 35. st. 1. ZZTN-a. 
22 Čl. 36. st. 1. ZZTN-a. 
23 Čl. 36. st. 2. ZZTN-a. 
24 Čl. 36. st. 3. ZZTN-a. 
25 Čl. 36. st. 4. ZZTN-a. 
26  Čl. 37. ZZTN-a. 
27  Čl. 48. ZZTN-a. 
28  Čl. 37. st. 4. i 5. ZZTN-a. 
29  Čl. 38. st. 1. i 3. ZZTN-a. 
30  Čl. 32. i 38. st. 4. i 5. ZZTN-a. 
31 Čl. 38. st. 6. i 7. ZZTN-a. 
32 Čl. 39. u svezi s čl. 41. ZZTN-a. 
33 Čl. 39. st.2. ZZTN-a. 
34 Čl. 39. 40. st. 1. i 53. ZZTN-a. 
35 Čl. 40. st. 2. ZZTN-a. 
36 Čl. 40. st. 3. i 4. ZZTN-a. 
37 Čl. 37., 39., 40., st. 5. i 6. i čl. 48. ZZTN-a. 
38 Čl. 41. ZZTN-a. 
39  Čl. 41. st. 4. ZZTN-a. 
40 Statement of Objections;  čl. 36. st. 1. i čl. 48. st. 1. ZZTN-a. 
41 Čl. 48. st. 2. i 3. ZZTN-a. 
42 Čl. 37. st. 1. u svezi s čl. 48. st. 5. ZZTN-a. 
43 Čl. 48. st. 6. i 7. ZZTN-a. 
44 Voluntary commitments. 
45 Čl. 39. i 49. ZZTN-a. 
46 Čl. 48. st. 2. ZZTN-a. 
47 Čl. 48. st. 3. ZZTN-a. 
48 Reinstatement of fair competition; čl. 49. st. 4. ZZTN-a. 
49 Čl. 49. st. 5. ZZTN-a.. 
50 Čl. 49. st. 6. i 7. ZZTN-a. 
51 Čl. 50. ZZTN-a. 
52 Čl. 37. u svezi s čl. 50. st. 2. ZZTN-a. 
53 Čl. 50. st. 3. i 4. ZZTN-a. 
54 Čl. 50. st. 1. i 2. ZZTN-a. 
55 Čl. 51. st. 3. i 4. ZZTN-a. 
56 Čl. 14. i 57. st. 1. ZZTN-a. 
57 Čl. 49. st. 3. i 7. te čl. 57. st. 5. ZZTN-a.