Prilike u Hrvatskoj u to doba, međutim, ovisile su o Mađarima. Ugarski sabor je 1840. omogućio kmetovima otkup vlastite slobode i dijela zemlje, ali rijetko tko je uspijevo doći do slobode, a ukidanju kmetstva, dakako, suprotstavljalo se srednje plemstvo, koje bi evidentno ostalo bez potrebne radne snage.

Iako je početkom 1848. Hrvatsko-ugarski sabor donio odluku o ukidanju kmetstva, u Hrvatskoj se ono smatra ukinutim nakon Banskog pisma, koje je hrvatski ban Josip Jelačić proglasio 25. travnja 1848.

Bansko pismo glasi:

Ban hàrvatski, slavonski i dalmatinski, nj. apostolskoga veličanstva Ferdinanda I. cesara Austrianskoga, kralja Ugarskoga, Českoga, Lombardskoga, Mletačkoga, Dalmatinskoga, Hàrvatskoga, Slavonskoga i Galičkoga, Vladimirskoga i Ilirskoga i. t. d., pravni tajni dàržavni savietnik, feldmaršal-lajtnant, i u kraljevstvu hàrvatskom nad cielom vojskom i vojnom krajinom zapoviedajući general svemu hàrvatskom i slavonskom narodu i puku od Boga pomoć i pozdrav.

Akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno, da je svaka urbarialska daća, tlaka i desetina carkvena dotargnuta, Vi ipak bi sumnjati i bojati se mogli radi ove Vaše novo zadobljene pravice, iz tog uzroka, jer varhu toga u Vaših rukah nikakvoga pisma još dosad neimate, zato Mi, Ban hàrvatski, slavonski i dalmatinski, kano Vaš od svietloga kralja naimenovani i postavljeni varhovni poglavar, i Vaših pravicah branitelj, želeći Vas umiriti i osigurati, dajemo svim Vam, od hàrvatsko-slavonskog naroda, koji ste dosada bili kmeti i gospodarski podložnici, ovo Naše otvoreno bansko pismo, s kojim Vam novo zadobljene Vaše pravice i slobošćine, po kojih Vi skupa sa svim Vašim pokoljenjem za na vieke od tlake gospodske i svake daće urbarialske i desetine carkvene oslobodjeni jeste, po jakosti i krieposti Naše banske časti i oblasti osieguravamo, obećavajući da Vam nitko ove Vaše sada zakonom dane i od premilostivog kralja potvàrdjene pravice i slobošćine nikada više do viek vieka uzeti nemore niti smije.

Varhu česa Vam i Vašem obojega spola odvietku ovo Naše vlastitom rukom podpisano, velikim banskim pečatom potvardjeno odparto pismo dajemo i podieljujemo u Zagrebu na dan svetoga Marka, to jest, dvadeset petoga Travnja, godine hiljadu osam sto četardeset i osme.

Ban Josip Jelačić

U hrvatskoj historiografiji postoji spor oko toga je li Jelačić Proglasom sam ukinuo kmetstvo ili je samo proglasio odluku više instance. Naime, donošenje odluke o ukidanju kmetstva već ranije te godine smatra se da je kmetstvo ukinuto, pa je Jelačićev čin u tom smislu bio tek izvršavanje te odluke. Međutim, zbog (revolucionarnih) prijepora koji su se odvijali u to doba, smatra se da je Jelačićev Proglas otklonio nesuglasice oko toga je li ili nije ukinuto.¹ U lipnju 1848. Hrvatski sabor potvrdio je banovu odluku, a u srpnju su doneseni zaključci o načinu razrješenja kmetskih obveza u skladu s građansko-liberalnim političkim uređenjem. Ukidanje kmetstva u Hrvatskoj bilo je praktično oslobođenje cijelog naroda jer je u to doba samo osam posto stanovništva živjelo u gradovima.