Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
05.03.2018.
Vremeplov: Trpimirova darovnica – 4. ožujka 852.
Povelja kneza Trpimira ili Trpimirova darovnica* smatra se najstarijim spomenikom hrvatskog prava i ujedno je prvi zapis u kojem se pojavljuje hrvatsko ime. U stručnoj literaturi označava se kao »rodni« ili »krsni list hrvatske države«.
Darovnica započinje riječima: »In nomine Patris et Filii et Spiritus Sancti. Regnante in Italia piissimo Lothario Francorum rege per indictionem XV sub die IIII Nonis Martii«, što u hrvatskom prijevodu znači: »U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Za vladanja vrlo pobožnog franačkog kralja Lotara u Italiji, indikcije XV, 4. ožujka.«
Darovnicom knez Trpimir priopćava da je od Petra, salonitanskog nadbiskupa pozajmio 11 libara srebra, a Petar mu je zauzvrat tražio da splitskoj crkvi potvrdi ono što je stekla darovanjem i kupnjom te da joj daruje crvku sv. Jurja u Putalju. Knez mu uglavnom udovoljava i potvrđuje darovnicu svoga prethodnika, kneza Mislava te mu daruje crkvu i neke posjede s pripadajućim kmetovima.
Trpimir sebe u darovnici naziva hrvatskih knezom (vladarom) - »dux Chroatorum«, a teritorij kojim vlada naziva kraljevstvo Hrvata - »regnum Chroatorum«.
Darovnica otkriva važne detalje o hrvatskoj državi u 9. stoljeću. Prije svega, pokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer u darovnici Trpimir priznaje nadbiskupiji darovnicu svoga oca, kneza Mislava. Također, razvidno je da je kršćanstvo tek počelo prodirati među Hrvate (nema kršćanskih imena). Povelja dokazuje da se u Trpimirovo doba počela formirati feudalna država, što potvrđuje činjenica da knez raspolaže državnim teritorijem i da posjeduje vlastite feudalne domene. Trpimir ima i svoj dvor, koji je organiziran prema uzoru na franački, te se iz riječi da vlada Božjom milošću, može zaključiti da je samostalan vladar, koji samo nominalno priznaje vlast Lotara I., vladara Rimskog Carstva i kralja Italije. Također, doznaje se da je Trpimir stolovao u Bijaćima, a posjedovao je i Klis.
Povelja nije sačuvana u izvorniku, već u pet kasnijih prijepisa, od kojih je najstariji iz 1568. godine, koji se čuva u župnoj Riznici crkve Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu.
Isječak iz Trpimirove darovnice:
...
»Zato ja Trpimir, potpomognut milošću božjom knez Hrvata, iako sam grešnik, jer ne znam (kad bude došao) posljednji dan (tj. sudnji dan) i čas, za koji čovjek ne zna, veoma zabrinut za spas svoje duše, posavjetovao sam se sa svima svojim županima i sagradio sam samostan i onamo doveo zbor redovnika. Potaknut njihovim usrdnim molbama (i želeći) da nas njihova česta molitva oslobodi od grijeha, stao sam razmišljati da za crkvu tog samostana nabavim neke potrepštine. A kako nije bilo dovoljno srebra da se završi izrada posuđa, prepustio nam je Petar, nadbiskup salonitanske crkve i dragi kum, jedanaest srebrnih libara.«
....
* Izvori: https://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_kneza_Trpimira, pristupljeno 25. 2. 2018.
Danijel Bosnar, Trpimirova darovnica, https://hrcak.srce.hr/169442, pristupljeno 25. 2. 2018.
Lujo Margetić, Krsni list hrvatske države (Trpimirova darovnica) i međunarodni položaj hrvatske države narodnih vladara https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/Margetic_2004.pdf, pristupljeno 25. 2. 2018.
