11.02.2023.

Čelnici EU-a slažu se oko ciljane i privremene potpore zelenoj industriji

Čelnici zemalja Europske unije složili su se da treba pružiti "ciljanu, privremenu i razmjernu" potporu kako bi osigurali budućnost Europe kao proizvodne baze za zelenu tehnologiju i suprotstavili se američkoj i kineskoj konkurenciji, javlja u petak Reuters.

Europska komisija predložila je labavljenje pravila o državnim potporama za ulaganja u obnovljivu energiju, dekarboniziranje industrije, vodik i vozila s nultom emisijom, dijelom kao odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA).

Naime, taj američki zakon predviđa 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za američke proizvođače u području obnovljive energije i čistih tehnologija, zbog čega se u Europi pribojavaju bijega tvrtki u Sjedinjene Države.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je kako je uvjeren da bi pregovori između transatlantskih partnera trebali ograničiti diskriminaciju tvrtki sa sjedištem u Europi.

"Kada gledamo našu konkurentnost, moramo sami napraviti domaću zadaću i učiniti sve kako ne bismo imali međunarodnu utrku u subvencijama", izjavio je Scholz nakon summita čelnika država EU-a u Bruxellesu.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će se globalno tržište zelene tehnologije do 2030. utrostručiti, na 650 milijardi dolara godišnje.

Europa želi dio tog kolača, no sektorima koji uključuju proizvodnju solarnih panela, dijelove za vjetroturbine i baterije za vozila dominira Kina, s više od 50 posto tržišta, piše Reuters.

Komisija je spremna predložiti zakone kojim bi se ubrzale dozvole za zelene projekte, te kojima bi se potaknulo recikliranje i diverzificirala nabava kako bi se smanjila ovisnost o Kini.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da će oni biti predstavljeni prije sljedećeg sastanka čelnika EU-a 22. i 23. ožujka.

Financiranje se pokazalo najkontroverznijim elementom plana. Postoji široko rasprostranjen otpor zajedničkom zaduživanju i određena zabrinutost da bi labavija pravila državne potpore poremetila unutarnje tržište EU-a jer bi subvencije u dva najveća gospodarstva, Njemačkoj i Francuskoj daleko nadmašile subvencija u drugim zemljama.

Zemlje poput Nizozemske, Irske, Češke, te nordijske zemlje, izrazile su zabrinutost da bi to moglo dovesti do pretjeranih neciljanih subvencija i tvrde da bi rad na poboljšanju jedinstvenog tržišta EU-a bio učinkovitiji.

(HINA, 10. 2. 2023.)

Fotografija: Unsplash