Današnji paket od 65 zakonskih prijeloga bit će upućen u saborsku proceduru na prihvaćanje u jednom čitanju, a nakon toga bit će još nekih 20-ak zakonskih tekstova koji će ići u redovitu saborsku proceduru, također vezanih za uvođenje eura, najavio je.

Plenković je istaknuo da je hrvatska ekonomija visokoeuroizirana te podsjetio da je cilj uvođenja eura jasno naznačen i u programima Vlade od 2016. i 2020. godine. Nadalje, rekao je, Hrvatska je završetkom pristupnih pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju EU, te referendumom i ratifikacijom tog ugovora u Saboru vrlo jasno rekla da želi biti članica europodručja.

"U proteklih nekoliko godina vrlo smo sustavno radili na ispunjavnju kriterija i svih pretpostavki da postanemo članica europodručja, a će se i dogoditi, zahvaljujući zadnjim odlukama Europskog vijeća i Ecofina u lipnju odnosno srpnju, 1. siječnja 2023.", rekao je.

Istaknuo je da članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućuje veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i vanjskih ekonomskih šokova, gospodarstvu omogućuje niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, zemlji jača međunarodni položaj te utječe na najviši investicijski kreditni rejting ikada.

U preostala četiri ključna mjeseca do kraja godine bit će okarakterizirna s nekoliko važnih procesa - i to zaštitom potrošača, potom zakonodavnim aspektom priprema, prilagodbom gospodarstva i društva na euro, a trebat će i raspraviti sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u eurozoni, naveo je.

Ujedno, Plenković je najavio da će na najvjerojatnije danas stići informacija iz Europske komisije o usvajanju partnerskog sporazuma za novi višegodišnji financijski okvir.

(HINA, 24. 8. 2022.)