Uz taj zakon bit će potrebno promijeniti 46 zakonskih i više od 70 podzakonskih akata prije samog uvođenja eura, rekao je Marić na na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone", koja se održava u Rovinju u organizaciji Večernjeg lista i Istarske županije.

Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a objava formalne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu očekuje se sredinom iduće godine. 

"Od tog trenutka Hrvatska praktički ulazi u onu završnu fazi i sav ovaj posao koji radimo moramo još ubrzati jer je puno posla pred nama", rekao je Marić, podsjećajući da će trebati povući gotovo milijardu i sto milijuna komada kovanica kuna i 500 milijuna novčanica kuna te obaviti predopsrkbu banaka, pošte, Fine i poduzetnika novčanicama i kovanicama eura.

Predstoji velika prilagodba na financijskom sektoru te kako sve skupa ima jedan zajednički nazivnik, a to je "informiranje i zaštita potrošača kao integralni princip cijelog procesa kojeg vodimo".

Po njegovim riječima, od kolovoza iduće godine će, kroz zakon o euru, biti regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena što je jedan od načina kako bi se ublažili pritisci na inflaciju. 

"Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna trajat će dualni opticaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena trajat će minimalno godinu dana", istaknuo je ministar Marić. 

Ponovio je da se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.

"I premijer Plenković i guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva sljedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo vrlo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo. Pa i HNB je duboko integrirana u tijekove europskog sustava središnjih banaka, stoga je prirodno ići prema onome što piše u samom pristupnom ugovoru s EU. Kao što je bio dug put ulaska u EU, tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali prije svega zbog toga što je to dobro za naše gospodarstvo", poručio je ministar Marić. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je kako je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu.

"Tomu će biti tako jer je u Hrvatskoj najveći valutni rizik, a on je najveći zbog visokog stupnja euroizacije. Većina dugova hrvatskih poduzeća je ili u euru ili indeksirana uz njega. Znači ako dođe do deprecijacije kune prema euru za deset posto, povećat će se dug korporativnog sektora za 20 milijardi kuna. Ako bi gledali sve sektore, dug se povećava za 52 milijarde kuna. Zbog toga je rizik visok i kad bi došlo do toga bili bismo u recesiji. I zato HNB nikad nije dopuštao značajnije fluktuacije tečaja. Dakle tečaj morate stalno držati fiksnim i vi ste time praktično već u eurozoni", poručio je guverner Vujčić. 

Kako se čulo na otvaranju konferenciji, iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih koristi.

Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije. Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korištenja bespovratnih sredstava na temelju Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti, rečeno je na konferenciji.  

(HINA, 10. 12. 2021.)