Povoljni uvjeti financiranja mogu se očuvati i manjim iznosom kupnje dužničkih papira u okviru kriznog pandemijskog programa nego u drugom i trećem tromjesečju, istaknuli u ECB-u. Smanjena kupnja obveznica najavljena je sjednici početkom rujna. 

Ponovili su i da će krizni program ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura ostati na snazi minimalno do kraja ožujka iduće godine odnosno dok ne zaključe da je krizna faza pandemije završena.

ECB paralelno kupuje i obveznice za 20 milijardi eura mjesečno u sklopu standardnog programa koji je pokrenut nakon dužničke krize kako bi se poduprlo gospodarstvo i slaba inflacija.

Pandemija je dodatno zakočila cijene u prošloj godini, ali cijepljenje građana, ublažavanje ograničenja i otvaranje gospodarstva oslobodili su u međuvremenu potražnju i inflacija je u eurozoni prekoračila ciljanih dva posto, dosegnuvši u rujnu 3,4 posto, najvišu razinu u 13 godina. ECB je danas, unatoč tome, zadržao negativnu kamatnu stopu na depozite, od minus 0,5 posto, i ključnu kamatnu stopu od nula posto, ponovivši da će ostati na toj razini sve dok inflacija ne dosegne dva posto "znatno" prije kraja 2023. godine, i ne zadrži se na toj razini.

"To bi moglo uključivati i prijelazni period u kojem bi inflacija bila umjereno iznad ciljane razine", ponovili su rujansku napomenu.

Inflacija je dominirala raspravom u upravnom vijeću ECB-a, priznala je predsjednica Christine Lagarde na konferenciji za novinare.

Motor rasta cijena jednokratni su faktori, uključujući poskupljenje energenata, raskorak između ponude i potražnje u oporavku od koronakrize i vraćanje stope PDV-a u Njemačkoj na pretpandemijsku razinu, objasnila je šefica ECB-a.

"Inflaciji će trebati više vremena da popusti no što se očekivalo, ali očekujemo da će ti faktori oslabiti u sljedećoj godini", naglasila je Lagarde.

"I dalje procjenjujemo da će inflacija srednjoročno biti ispod ciljanih dva posto", zaključila je.

I Međunarodni monetarni i financijski odbor (IMFC), kojeg čine ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 190 zemalja-članica MMF-a, ocijenio je sredinom mjeseca da su inflatorni pritisci "privremenog karaktera" i da će oslabiti kada se stanje u gospodarstvu normalizira. Središnje banke mogu ih zanemariti, zaključili su.

(HINA, 28. 10. 2021.)