“Europski prostor za zdravstvene podatke važna je prekretnica u digitalnoj transformaciji zdravstva u Uniji. Njime se građani stavljaju u središte jer im se daje potpuna kontrola nad njihovim podacima radi poboljšanja zdravstvene zaštite u cijeloj Uniji”, izjavila je povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides.

“Ti će podaci, kojima će se pristupati u skladu sa strogim mjerama zaštite sigurnosti i privatnosti, biti i pravo blago za znanstvenike, istraživače, inovatore i oblikovatelje politika koji rade na pronalasku novih načina liječenja kojima se spašavaju životi”, dodala je povjerenica.

Prema prijedlogu, građani će moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku. Moći će ih jednostavno podijeliti sa zdravstvenim stručnjacima u svojoj zemlji i u drugim državama članicama i tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti.

Pri tome će imati potpunu kontrolu nad svojim podacima, moći će dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup drugih osoba svojim podacima i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste, ističe Komisija.

Države članice osigurat će da se sažeci medicinskih podataka o pacijentu, e-recepti, medicinske slike i popratni nalazi, laboratorijski nalazi i otpusna pisma izdaju i prihvaćaju u zajedničkom europskom formatu.

Interoperabilnost i sigurnost postat će obvezni. Proizvođači sustava elektroničke zdravstvene evidencije morat će potvrditi usklađenost s tim standardima.

Kako bi se zaštitila prava građana, sve države članice morat će osnovati tijela za digitalno zdravstvo. Ta će tijela sudjelovati u prekograničnoj digitalnoj infrastrukturi koja će pacijentima omogućiti prekograničnu razmjenu podataka.

Europskim prostorom za zdravstvene podatke također se uspostavlja čvrst pravni okvir za uporabu zdravstvenih podataka za istraživanje, inovacije, javno zdravlje, oblikovanje politika i regulatorne svrhe. Istraživači, inovatori, javne institucije i industrija imat će, pod strogim uvjetima, pristup velikim količinama kvalitetnih zdravstvenih podataka, koji su ključni za razvoj načina liječenja, cjepiva i medicinskih proizvoda kojima se spašavaju životi, za omogućavanje boljeg pristupa zdravstvenoj zaštiti i za povećanje otpornosti zdravstvenih sustava.

Kako bi dobili pristup takvim podacima, istraživači, poduzeća ili institucije zatražit će dozvolu od tijela za pristup zdravstvenim podacima, koje će osnovati svaka država članica. Pristup će se odobriti samo za uporabu zatraženih podataka u posebne svrhe, i to u zatvorenim i sigurnim okruženjima te bez otkrivanja identiteta pojedinca. Osim toga, strogo je zabranjeno koristiti podatke za donošenje odluka štetnih za građane, npr. o osmišljavanju štetnih proizvoda ili usluga ili o povećanju premije osiguranja.

Tijela za pristup zdravstvenim podacima priključit će se na novu decentraliziranu infrastrukturu EU-a za sekundarnu uporabu podataka, koja će se uspostaviti radi potpore prekograničnim projektima.

Prijedlog trebaju odobriti Vijeće Europske unije i Europski parlament.

Komisija procjenjuje da će EHDS donijeti oko 11 milijardi eura uštede tijekom deset godina, 5,5 milijardi uštedjelo bi se zahvaljujući boljem pristupu i razmjeni zdravstvenih podataka i još 5,4 milijarde eura zbog bolje upotrebe zdravstvenih podataka za istraživanje, inovacije i kreiranje politike.

Pacijenti u EU svake godine troše 1,4 milijarde eura samo na nepotrebne medicinske pretrage, navodi Komisija, dodajući da  jedna od 10 rendgenskih ili ultrazvučnih pretraga nije potrebna jer su obično duplikati postojećih valjanih slika.

Do nepotrebnih pretraga i izdavanja nepotrebnih lijekova dolazi uglavnom zbog problema u pristupu zdravstvenim podacima, jer često zdravstvene informacije nisu dostupne ni samim pacijentima, a bolnice samo djelomično dijele podatke međusobno, navodi Komisija.

Da bi EHDS postao stvarnost, potrebna je daljnja digitalizacija na nacionalnoj razini. Istodobno, potrebno je uspostaviti interoperabilnu infrastrukturu na razini EU-a kako bi se omogućilo prekogranično korištenje zdravstvenih podataka u EU.

U okviru Instrumenta za oporavak i otpornost  države članice predvidjele su 12 milijardi eura za ulaganja u digitalno zdravlje.

(HINA, 3. 5. 2022.)