Europarlamentarci su u ponedjeljak raspravljali o novom zabrinjavajućem izvješću UN-a o utjecaju klimatskih promjena i kako im se prilagoditi.

Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za okoliš Frans Timmermans rekao je da nema izlike da se ne ubrza prijelaz na vlastite obnovljive izvore energije te da “Europska unija u tome ima pionirsku ulogu“.

Međutim, smatra da će građanima trebati podrška kroz socijalnu politiku jer ljude neće brinuti kraj svijeta ako ih brine kako preživjeti mjesec.

Vodeći svjetski klimatolozi predstavili su u ponedjeljak su objavili dosad najveće upozorenje na ubrzane utjecaje klimatskih promjena koje već sada uzrokuju velike štete i gubitke, ne samo prirodnim sustavima, već i ljudskom društvu.

Trendovi pokazuju da će se negativne posljedice zaoštravati čak i ako odmah poduzmemo radikalne rezove emisija stakleničkih plinova.  

„Ne smijemo izgubiti budućnost zbog nedostatka hrabrosti“, rekla je u raspravi Lídia Pereira (EPP).

Domovi i životi diljem svijeta uvelike stradavaju, a u najugroženijim zemljama smrtnost od poplava, suša i oluja u prethodnom je desetljeću bila 15 puta veća nego u onim manje ugroženim. Značajno je da se u novom izvješću prvi puta spominje utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje.

Linea Søgaard-Lidell (Renew) upozorila je da milijuni ljudi pate jer su morali napustiti svoje zemlje uslijed vremenskih ekstrema, a Mohammed Chahim (S&D) smatra da je “ovo izvješće budilica“ te da je Zeleni plan šansa za budućnost bez ugljika. 

Tiemo Wölken (S&D) bio je oštar. "Niti jedna država ne ispunjava svoje klimatske ciljeve. Uz dostavljene nacionalne klimatske planove zatopljenje će biti 3,2 stupnja", rekao je. 

"Rat u Ukrajini dramatično je razotkrio našu energetsku ovisnost. Ovisnost o energiji diktatora, ubojica, kao što vidimo, o plinu koji financira rat u Ukrajini", rekla je María Soraya Rodríguez Ramos (Renew). 

IPCC ističe važnost obnove prirode jer raznoliki samoodrživi ekosustavi zdrave bioraznolikosti pridonose borbi protiv klimatskih promjena i upozorava da je bez odgode potrebna sveobuhvatna tranzicija u sustavima opskrbe hranom, energetike, industrije te urbanim i društvenim sustavima. 

Pomoć siromašnima

Prostora za akcije koje mogu dovesti do pozitivnih ishoda ima, ali treba hitno djelovati. Kratkoročni potezi za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C značajno bi smanjili predviđene gubitke i štetu po ljude i ekosustave, ističu stručnjaci.

Bas Eickhout (Zeleni) poručuje da je “najbolja mjera da fosilna goriva ostanu u tlu“.

Marie Toussaint iz iste grupacije navodi kako je 10 posto najbogatijih odgovorno za 40 posto emisija stakleničkih plinova te da je potrebno pomoći najsiromašnijim zemljama koje najmanje onečišćuju. 

IPCC u ovom izvještaju jasno ukazuje da ima potencijala za prilagodbu gospodarstava i društava i povećanje njihove otpornosti na prijetnje. To se ne može postići samo smanjenja emisija, već i radom u suradnji s prirodom i svim sastavnicama globalnog društva. 

Na izvješću je radilo 270 autora iz 67 zemalja koji su analizirali više od 34.000 znanstvenih radova. Pisan je u sadašnjem vremenu što upućuje na alarmantnu činjenicu da je krajnji čas za djelovanje.

IPCC (kratica od: Intergovernmental Panel on Climate Change) najrelevantnije je međunarodno znanstveno tijelo za klimatske promjene.

(HINA, 4. 4. 2022.)