Parlament u izvješću, usvojenom  495 glasova za, 163 protiv i 32 suzdržana, upozorava na starenje populacije i povećanu potražnju za radnom snagom, te poručuje da bi „migracijske politike EU-a i država članica trebale imati u vidu stanje tržišta rada“. Eurozastupnici stoga u ovoj rezoluciji traže reviziju i širenje opsega postojećeg zakonodavstva, budući da trenutno stanje uključuje uglavnom samo visokokvalificirane ili visoko plaćene radnike i multinacionalne tvrtke, a samo je direktiva o sezonskom radu usmjerena i na slabije plaćene radnike nižih kvalifikacija. Također ukazuju da bi se legalnim migracijama pomoglo i oporavku EU-a nakon pandemije.

U izvješću se naglašava kako je pitanje zakonite migracije premalo zastupljeno u migracijskoj politici EU-a od 2015. i ocjenjuje da Novi pakt o migracijama i azilu ne uključuje nikakve posebne prijedloge što se toga tiče.

Sylvie Guillaume iz kluba socijaldemokrata (S&D), izvjestiteljica za ovu temu, smatra da je „EU na nezakonite migracije uglavnom reagirala brinući se za posljedice, pritom ne vodeći računa o uzroku tih nezakonitih migracija. Posljednji pakt o migracijama i azilu dobar je primjer načina na koji ne bismo trebali rješavati stvari“.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas u raspravi sa zastupnicima je rekao kako su „migracije i mobilnost sastavni dio europskog načina života i mogu i trebaju predstavljati uspjeh, samo nam treba odgovarajući okvir kojim ćemo osigurati da migracije budu funkcionalne“.

Kako bi ilustrirao realnu situaciju radnika migranata i njihovu uključenost u gospodarstvo EU-a istaknuo je kako „25 posto radnika koji rade u skrbi za druge i pripremi hrane nisu rođeni u Europskoj uniji“.

Izvješćem se podupire jačanje odnosa s trećim zemljama te se ukazuje na „važnu ulogu doznaka i koristi koje sigurne, zakonite i uredne migracije imaju i za zemlje pošiljateljice i za zemlje primateljice“.

Uzimajući u obzir mogući „odljev mozgova“, europarlamentarci predlažu promicanje kružnih migracija, u sklopu kojih bi se migranti-radnici nakon nekog vremena vraćali u svoje matične države, a kasnije možda opet poslovno migrirali.

Zastupnici Komisiju pozivaju da „analizira i koristi i nedostatke postojećih modela koje primjenjuju druge zemlje, kao što je sustav utemeljen na bodovima“, te, kako bi se olakšala kružna migracija, „uvođenje preferirane mobilnosti i pristup obnovljivim dozvolama, pravo na ponovni ulazak te produljenje dopuštenog razdoblja odsutnosti državljana trećih zemalja kako bi im se omogućio povratak u svoje matične zemlje“.

EP predlaže i stvaranje EU platforme kao baze talenata „koja bi služila kao jedinstvena kontaktna točka za radnike državljane trećih zemalja, poslodavce u EU-u i nacionalne uprave“, a koristila bi se i za „razjašnjavanje i bolje usklađivanje zahtjeva za obrazovanje i osposobljavanje između država članica sudionica i trećih zemalja“.

Parlament preporuča da se provedbom ubrzanih postupaka ubrza, učini pravednijim i jednostavnijim ocjenjivanje, uzajamno priznavanje i certificiranje diploma, svjedodžbi i drugih stručnih kvalifikacija u državama članicama, uključujući formalno i neformalno stjecanje vještina u trećim zemljama jer „bi se time ojačala mobilnost unutar EU-a“.

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), u raspravi je, referirajući se na gospodarski i društveni postpandemijski oporavak, rekao da „uz stalno ulaganje u vještine i zadržavanje domaćih talenata dio rješenja mogu biti i zakonite i uređene migracije kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada".

No, napomenuo je, "o tome odlučuju države članice na temelju svojih vlastitih analiza tržišta rada“.

"To svakako znači i mogućnost olakšavanja i fleksibilizacije boravka i za digitalne nomade i za sve one koji dio svoga posla mogu obaviti na području na teritoriju Europske unije“, rekao je Ressler.

(HINA, 21. 5. 2021.)