Konferenciju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH, a u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom te suradnji s Predstavništvom Europske komisije.

Ministar Marić kazao je da bez adekvatnih stopa gospodarskog rasta i zapošljavanja ne možemo pronalaziti ni optimalna rješenja u područjima poput demografije, mirovinskog ili zdravstvenog sustava. 

Naveo je da je hrvatsko gospodarstvo duboko integrirano u jedinstveno europsko tržište, pri čemu oko dvije trećine hrvatskog izvoza otpada na članice EU, dok čak tri četvrtine uvoza u Hrvatsku dolazi iz zemalja članica. 

Kako je ustvrdio, Hrvatska je krajem prošle godine dosegnula razinu izvoza roba i usluga od 50 posto BDP-a, što je, kaže Marić, zasigurno dobar pokazatelj, no vjeruje da ti postotci mogu i moraju biti veći u izvozu usluga, no poglavito roba.

U kontekstu javnih financija i proračuna, naglasio je veliku usredotočenost izvršne vlasti na bolju, bržu i efikasniju iskoristivost europskih fondova.

Pritom "u proračunu za 2018. vidljive su dvoznamenkaste stope rasta u smislu usporedbe s prethodnom godinom", a kako je naglasio, već se neko vrijeme ne govori isključivo o infrastrukturnim projektima koji se financiraju ili sufinanciraju iz europskih sredstava, nego o cijelom dijapazonu različitih segmenata državnog proračuna, koji izravno ili uz nacionalnu komponentu dolazi kroz europske fondove. 

Također, naglasio je da je Hrvatska u ovoj godini restrukturiranjem i refinanciranjem dugova po nižoj cijeni uštedila više od 800 milijuna kuna, nakon što je lani na kamatama uštedila 762 milijuna.

Podsjetio je i da je zahvaljujući smanjenju javnog duga i proračunskog deficita Hrvatska ove godine izašla iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, te da je cijena državnog zaduživanja smanjena.

"Napravili smo značajne iskorake u protekle dvije godine, pa smo kroz seriju transakcija domaće i međunarodne prirode restrukturirali i refinancirali naša postojeća dospijeća, ali i ukupni dug, čime smo u kratkom roku smanjili cijenu duga", kazao je Marić.

Guverner Hrvatske narodne banke Vujčić također je naglasio važnost brže apsorbcije europskih fondova. Kako je kazao, oni dosežu gotovo 1,2 posto BDP-a, projekcije HNB-a pokazuju da će se to u idućim godinama i intenzivirati, no smatra da apsorbcija može biti bolja i veća, a o čemu svjedoče i iskustva drugih zemalja. 

Ponovno je naglasio nužnost rasta proizvodnosti rada, koja je ispod europskog prosjeka.

Pritom, kao najveći problem Hrvatske apostrofirao je neiskorišteni radni potencijal, o čemu dovoljno svjedoči porazna činjenica da stopa zaposlenosti iznosi 56-57 posto.

"Ako ne podignemo stopu participacije radne snage na tržištu rada i stopu zaposlenosti, bit ćemo najvjerojatnije osuđeni na zaostajanje za usporedivim zemljama", upozorio je Vujčić.

Smatra da se o tom problemu premalo priča, dok je fokus u najvećoj mjeri na iseljavanju, koje po njemu ne predstavlja ništa neobično, a viđeno je u svim zemljama. Kako pritom pojašnjava, razina iseljavanja iz Hrvatske nije ništa veća od drugih zemalja nakon što su ušle u EU. 

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić kazala je kako je za razliku od drugih zemalja iz našeg okruženja konvergencija u Hrvatskoj još relativno spora te kako je pred nama još puno posla koji moramo napraviti. 

Kako je istaknula, cilj je pronaći rješenje kako doći do viših stopa gospodarskog rasta, a tu je između ostalog navela potrebu pametne specijalizacije, odnosno principa zajedničkog povezivanja - od lokalnih jedinica, preko poduzetnika, znanstvenika, neprofitnih organizacija, škola - a u cilju uočavanja potencijala našeg rasta.
Upozorila je da će prema postojećim projekcijama gospodarski rast u Hrvatskoj u 2018. i 2019. godini usporiti, a ako se Hrvatska zadrži na dnu vala novih zemalja članica koje su najslabije razvijene, konvergencija se neće dogoditi te se nećemo uspjeti približiti prosjeku Europske unije. 

"Nema vremena za čekanje, promjene se moraju dogoditi odmah", poručila je Maletić.

Smatra da europski fondovi mogu biti vjetar u leđa i velika pomoć državi u rastu, no samo onoj koja pametno odrađuje poslove koji se moraju odraditi, kao što su strukturne reforme, pametna ulaganja te financijska konsolidacija. 

U slučaju dobrog i pametnog korištenja europskih fondova Hrvatska može, napominje Maletić, lakše i brže proći kroz 'dolinu političke smrti', odnosno provesti nužne reforme.


(HINA, 04. 12. 2017.)