Nemate pravo pristupa datoteci

28.04.2021.

Europski parlament podržao snaženje sustava civilne zaštite

Reformirani Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, usvojen u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, trebao bi povećati fleksibilnost sustava civilne zaštite te omogućiti bolju koordiniranost i veću spremnost u rješavanju budućih kriznih i hitnih stanja.

Europski parlament usvojio je na plenarnoj sjednici reformirani i osnaženi Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu za razdoblje od 2021. do 2027., sa 641 glasom za, 44 protiv i 14 suzdržanih. Novim odredbama, velikim dijelom utemeljenim na iskustvima proizašlim iz pandemijske krize, želi se postići bolja spremnost u suočavanju s budućim krizama i hitnim stanjima, posebno onima na međunarodnoj i globalnoj razini.

U raspravi na plenarnoj sjednici istaknuto je kako je pandemijska kriza ukazala na potrebu za hitnim poboljšanjem postojećeg sustava civilne zaštite na razini EU, s obzirom na njegova ograničenja, što se osobito odnosi na činjenicu da se Mehanizam civilne zaštite u aktualnoj krizi velikim dijelom oslanjao na kapacitete država članica. Europska je komisija stoga 2. lipnja 2020. iznijela prijedlog o izmjeni pravila koja uređuju Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu te prijedlog o povećanju proračuna.

Ukupni proračun Mehanizma za civilnu zaštitu za novo sedmogodišnje razdoblje povećat će se za 1,263 milijarde eura te će sada iznositi 3,319 milijardi eura. Na raspravi u Parlamentu zastupnici su istaknuli kako je Mehanizam civilne zaštite EU-a, kao simbol europske solidarnosti, imao ključnu ulogu tijekom pandemijske krize te kako će reforme povećati fleksibilnost i poboljšati koordiniranost ovog sustava.

Eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) istaknula je kako je od iznimnog značaja to što je prepoznata važnost izravne nabave resursa za hitni odgovor na razini Europske unije, te što je stavljen naglasak na jačanje Europskog centra za koordinaciju odgovora. Od osnivanja, Mehanizam za civilnu zaštitu "aktiviran je više od 400 puta, od toga 102 puta samo u 2020. godini, a dvije trećine intervencija bile su povezane s pandemijom“, podsjetila je Glavak u raspravi.

HDZ-ova europarlamentarka je ocijenila da je "dobro je što političke skupine u Europskom parlamentu imaju podupirujući stav o Mehanizmu civilne zaštite, a to je podrška svakom naporu koji bi mogao pomoći ublažiti negativne posljedice katastrofa, što uključuje i veća financijska sredstva“.

Hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP), koja je u prošlom mandatu bila izvjestiteljica za mišljenje o poboljšanom Mehanizmu Europske unije za civilnu zaštitu, pozdravila je pojačani Mehanizam za sljedeće financijsko razdoblje, naglasivši da je to veliki skok prema zajedničkom europskom odgovoru na krize i prevenciju bolesti. Zovko ističe kako je pandemija bila velika lekcija i ocjenjuje da je “jačanje i proširivanje postojećeg Mehanizma pravi je način da osiguramo da u budućnosti nitko ne bude zapostavljen tijekom velikih zdravstvenih kriza te katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa”.

Kako navodi Europski parlament na svojim stranicama, Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu utemeljen je 2013. godine kao volonterski sustav pomoći državama članicama pogođenim prirodnim katastrofama. Godine 2019. u sklopu ovog mehanizma osnovan je rescEU sustav, kojim je osigurana zajednička nabava i distribucija resursa za pomoć ugroženim zemljama u slučajevima kada nacionalni kapaciteti nisu dovoljni.

(HINA, 27. 4. 2021.)