Preporuke su dio reforme koje je predložio Istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA), koji je osnovan nakon afere s „Panamskim dokumentima“.

"Panamski dokumenti", afera oko curenja financijskih informacija pojedinaca i europskih tvrtki, pokazala je kako se neke offshore tvrtke koriste za nezakonite aktivnosti, uključujući porezne prijevare.

Odbor PANA je u cilju suzbijanja takvih praksi preporučio uspostavljanje standardiziranog, redovito ažuriranog, javno pristupačnog i povezanog registra krajnjeg stvarnog vlasništva komercijalnih i nekomercijalnih trustova, zaklada i sličnih pravnih oblika.

Također je predložio uspostavljanje zajedničke međunarodne definicije za pojmove offshore financijskog centra, porezne oaze, oaze bankovnih tajni, nekooperativnih poreznih jurisdikcija i zemalja u kojima postoji visok rizik od pranja novca.

Među prijedlozima je i reguliranje poreznih posrednika uz pomoć poticaja kojima će ih se odvratiti od bavljenja utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza i štićenja krajnjih stvarnih vlasnika, uz poziv na uvođenje učinkovitih, razuvjeravajućih sankcija i na razini EU-a i na razini država članica za banke i posrednike koji su svjesno, namjerno i sustavno uključeni u protuzakonite porezne režime ili režime pranja novca.

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali i preporuku da se zviždačima zajamči učinkovita zaštita i adekvatna financijska pomoć.

PANA je u izvješću o provedenoj istrazi, usvojenom u listopadu ukazala kako su neke države članice opstruirale istragu i izbjegavale suradnju. Konačno izvješće i preporuke bit će proslijeđeni Komisiji i Vijeću. Donošenje zakona o poreznoj politici na razini EU-a trenutno zahtijeva jednoglasnu odluku država članica, no europski zastupnici također traže da se taj zahtjev zamijeni kvalificiranom većinom glasova u Vijeću. 

U travnju 2016. tzv. Panamski dokumenti tvrtke Mossack Fonesca bili su u središtu zanimanja javnosti kada su otkrili kako političari, poslovni ljudi, kriminalci i javne ličnosti koriste offshore bankovne račune kako bi sakrili imovinu od oporezivanja. Dokumenti koji su procurili iz panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca otkrili su goleme razmjere skrivanja novca u poreznim oazama.

Po podacima koje je otkrio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, novac su skrivali svjetski bogataši, državnici, FIFA  i političari - suradnici ruskog predsjednika Vladimira Putina, islandski premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga, a kineski predsjednik Xi Jinping i britanski premijer David Cameron imaju članove obitelji koji su povezani s offshore tvrtkama.

Panamski dokumeneti nisu jedini skandal povezan s financijskim malverzacijama u Europskoj uniji. LuxLeaks skandal iz 2014. pokazao je kako velike tvrtke koriste preferencijalni tretman luksemburških vlasti, a u ovogodišnjoj aferi nazvanoj Rajski dokumenti, koja se uspoređuje s prošlogodišnjim Panamskim dokumentima, iz dviju uglednih tvrtki za pružanje offshore usluga s Bermuda i iz Singapura u javnost je procurilo 13,4 milijuna povjerljivih dokumenata koji otkrivaju nove porezne tajne najvećih svjetskih bogataša.

U dokumentima koji imaju 1,4 terabajta podataka pojavljuju se imena više od 120 političara iz gotovo 50 zemalja.

"Rajski dokumenti", procurili su iz odvjetničke tvrtke Appleby osnovane na Bermudima, koja za sebe kaže da je "jedan od najvećih svjetskih pružatelja offshore pravnih usluga" i tvrtke Asiaciti Trust iz Singapura, a nabavio ih je njemački list Sueddeutsche Zeitung i podijelio s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ).

Hrvatski europarlamentarci pozdravili su usvajanje preporuka istražnog odbora Europskg parlamenta.

„Ovaj odbor je ostvario svoju svrhu na način da jasno poručuje da je potrebna borba protiv pranja novca i izbjegavanja poreza ali ne zalažemo se za potpunu eliminaciju poreznog natjecanja. Protiv smo da kompanije moraju dokazivati da su platile porez već to treba biti zadaća poreznih tijela", izjavila je Dubravka Šuica.

„Sprječavanje poreznih prijevara i utaja važno je ne samo za pravednu i ravnopravnu tržišnu utakmicu nego i za razvoj čitavog društva i države. Konkurencija porezima je poželjna, ali to ne znači stvaranje poreznih oaza i bijeg od obveza prema državama gdje se ekonomska korist ostvaruje. Samo zajedničkim radom i to na razini svih država svijeta, a ne samo Europske unije, možemo spriječiti nove „Panama i Paradise paper“ afere“, izjavila je Ivana Maletić.

„Nakon objave Panamskih dokumenata ključno je vratiti povjerenje javnosti te osigurati poštene i transparentne porezne sustave. Potrebna je uzajamna suradnja i razmjena informacija između država članica kako bi se učinkovitije borile protiv pranja novca“, izjavila je Marijana Petir.

„Današnjim izglasanim obuhvatnim prijedlozima za uklanjanje prakse otkrivene u aferi „Panamski dokumenti” omogućit će se bolja regulacija financijskih posrednika, bolja zaštita zviždača i jedinstvena definicija poreznih utočišta. Malteška vlada mora biti transparentna i nepristrana, a slučajevi kao što je bilo ubojstvo novinarke Daphne Caruna Galizia, koja je istraživala Panamske dokumente, a koje je zgrozilo Maltu i cijelu Uniju, više se nikada ne smiju ponoviti“, rekla je Željana Zovko.

„Panama Papers bio je primjer koji je pokazao da niti članice EU nisu otporne na utaje poreza i pranje novca! Zemlje članice moraju bolje surađivati s EU institucijama u borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. S&D će inzistirati na minimalnoj obveznoj poreznoj stopi, a na europskim institucijama je da priznaju kako porezna utočišta postoje i unutar EU te poduzmu odgovarajuće mjere“, rekao je Tonino Picula.

(HINA, 14. 12. 2017.)