Skup je održan kao videokonferencija i bio je to 63. okrugli stol u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava koje vodi akademik Jakša Barbić. On je istaknuo da kretanje pojedinca preko granice kao široko prihvaćen fenomen u multikulturalnim društvima otvara brojne pravne dileme pojedincu koji se kreće preko granice i pravnim poretcima koje ostavlja iza sebe, odnosno onima u koje dolazi. Pravo na osobni identitet pravo je svake osobe da bude što jest, kakvom se sama vidi. Progresivnim tumačenjem odredbe o pravu na osobni život Europski sud za ljudska prava stavio je identitet fizičke osobe u domašaj članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kako su ljudska prava važna determinanta tumačenja suvremenog prava, taj sud neposredno utječe i na tumačenje identiteta u brojnim pitanjima iz područja međunarodnog privatnog prava.

Kada je riječ o fizičkim osobama, temeljno je pitanje u kojoj mjeri na identitet osobe utječe preseljenje: hoće li se osobna stanja fizičke osobe koja se kreće preko granice prosuđivati po pravnom sustavu njezina državljanstva, prebivališta ili boravišta.

Budući da je ime nedvojbeno jedna od temeljnih odrednica osobnog identiteta, a ono prelaskom preko granice nerijetko biva promijenjeno, postavlja se pitanje može li se uime zaštite identiteta osobe odstupiti od tradicionalnog pravila identifikacije koje države koriste za svoje državljane te hoće li takvo postupanje diskriminirati osobe s dvojnim ili višestrukim državljanstvom narušavajući njihov identitet stečen po drugom državljanstvu. Identitet se kao argument često nameće u rješavanju statusnih pitanja djece migranata, a problemi se javljaju i kod transrodnih osoba.

Na skupu su govorili prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (Teorije o tvorbi identiteta), prof. dr. sc. Mira Lulić i doc. dr. sc. Davor Muhvić s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (Pitanja identiteta u praksi Europskoga suda za ljudska prava), dok su o državljanstvu, prebivalištu i uobičajenom boravištu kao mjerilu identiteta fizičkih osoba govorili prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Mirela Župan s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a o imenu i identitetu u prekograničnom pravnom prometu prof. dr. sc. Ines Medić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorila je o prekograničnoj provedbi prava na zaštitu osobnih podataka u Europskoj uniji, doc. dr. sc. Dora Zgrabljić Rotar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o mjerodavnom pravu za povrede prava osobnosti pravnih osoba, doc. dr. sc. Tena Hoško s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o transrodnim osobama u prekograničnom pravnom prometu, a doc. dr. sc. Dunja Duić s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Martina Drventić, doktorandica Hrvatske zaklade za znanost o identitetu djece migranata u praksi europskih sudova.

Marijan Lipovac
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU