HPK je, kako navode u priopćenju, poslala dopis u ime hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava svim zastupnicima u EU parlamentu te ih je pozvala da danas glasaju protiv uredbe o obnovi prirode.

Iz HPK su poručili kako je svaki glas hrvatskih eurozastupnika protiv toga zakona od izuzetne važnosti te da će davanjem podrške zakonu učiniti direktnu štetu budućoj poljoprivrednoj i ribarskoj proizvodnji u Hrvatskoj.

"Podrška zakonu je protivna interesima hrvatskog sela i poljoprivrede ribarstva i proizvodnje hrane, zbog čega još jednom apeliramo na naše zastupnike u EU parlamentu da stanu uz hrvatsko selo, poljoprivrednike i ribare te svojim glasom protiv daju svoj jasan doprinos i podršku u očuvanju hrvatske poljoprivrede i ribarstva", istaknuli su iz HPK.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović je u ime članova HPK pozvao hrvatske eurozastupnike da glasovanjem protiv uredbe o obnovi prirode podrže hrvatske poljoprivrednike i njihovu proizvodnju.

"Bude li ta uredba izglasana, negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu bit će vrlo snažne te će ugroziti ionako krhku hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju", kazao je.

Iz HPK su podsjetili kako je Europske komisija u lipnju prošle godine predložila uredbu o obnovi prirode jer je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim, kao i morskim ekosustavima do 2030., a 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto do 2050. godine. 

Prijedlog uredbe EU-a o obnovi prirode nije dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane u lipnju pa će eurozastupnici u srijedu prvo glasati o tome hoće li odbaciti komisijin prijedlog u cijelosti. 

U HPK su mišljenja kako je Hrvatska do sada dala velik doprinos obnovi prirode i bioraznolikosti, te bi svaki dodatni doprinos bio samo dodatno smanjenje izuzetno male produktivnosti i vodio u kontraefekt kroz povećanje CO2 u vidu transportnog zagađenja zbog uvoza hrane.

Evidentno je, kažu, da uredba neće doprinijeti obnovi prirode, jer je u Hrvatskoj više od 38 posto površina pod Natura područjima, te smatraju kako bi uredba mogla bi biti loša za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, a potaknula bi još veću uvoznu ovisnost.

Iz HPK napominju i kako su dali podršku prosvjedima EU-ovim poljoprivrednika koji su se jučer održali tijekom plenarne sjednice. Naime, 20 nacionalnih izaslanstava poljoprivrednika u Strasbourgu je prosvjedovalo protiv glasanja o uredbi o obnovi prirode.

Prijedlog uredbe ranije je odbačen na tri parlamentarna odbora. Prvo su ga odbacili Odbor za poljoprivredu i Odbor za ribarstvu, a nakon toga i Odbor za okoliš, koji je tada prvi put odbio neki element Zelenog plana.

Bez potpore EPP-a

Prijedlogu uredbe najviše se protivi najveća politička skupina u Europskom parlamentu, zastupnički klub Europske pučke stranke (EPP) i sve stranke desnije od njih.

Države članice, to jest Vijeće EU-a izglasalo je 20. lipnja svoju poziciju za pregovore s Parlamentom. Njihovo stajalište je prilično razvodnjeno u odnosu na prijedlog Komisije.

Ministri okoliša država članica do zajedničke pozicije o prijedlogu zakona nisu došli konsenzusom, nego glasanjem. Od 27 država članica, 'za' je glasalo njih 20, pet država - Finska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska - bile su protiv, dok su dvije, Austrija i Belgija, bile suzdržane.

Liberalni zastupnički klub, u pokušaju da spasi prijedlog uredbe, predlaže da Parlament glasa o tekstu koji je izglasalo Vijeće EU-a. U slučaju da taj prijedlog dobije većinu, ne bi više bilo potrebe za pregovorima između dvije zakonodavne institucije jer bi obje imale isto pregovaračko stajalište.

Ishod glasanja mogao bi ovisiti o centrističkoj, liberalnoj skupini Renew. Prijedlog bi mogao pasti ako dio liberalnih zastupnika odstupi od pozicije skupine i glasa protiv, a mogao bi proći i u slučaju da u redovima EPP-a bude disidenata koji bi glasali za njega.

Europska komisija je u lipnju prošle godine predstavila je prijedlog novog Zakona o obnovi prirode. To bi, prema prijedlogu Komisije, bio prvi takav u svijetu jer postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu degradiranih kopnenih i morskih ekosustava diljem EU-a.

Cilj je prijedloga obnoviti ekosustave, staništa i vrste na kopnenim i morskim područjima EU-a. U njemu se od država članica traži da uspostave mjere obnove koje obuhvaćaju najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030., a u konačnici i sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.

Tom prijedlogu posljednjih mjeseci usprotivio se najveći zastupnički klub, EPP, koji ističe da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo bi “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.

Na zadnjoj plenarnoj sjednici prije ljetne stanke pred zastupnicima je još nekoliko važnih točaka dnevnog reda.

(HINA, 12. 7.2023.)

Fotografija: Pixabay