Podnositelji su pred hrvatskim sudovima pokrenuli građanske postupke tražeći iseljenje zaštićenih najmoprimaca iz njihovih stanova u Splitu i u Zagrebu, a hrvatski sudovi njihove su tužbe odbili, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Europski sud ponovio je da povreda Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda proizlazi iz samog hrvatskog zakonodavstva, kao što je to već utvrdio u više presuda u odnosu na Hrvatsku.

Podnositelji stoga nisu mogli učinkovito pobijati visinu zaštićene najamnine pred hrvatskim sudovima ili vratiti u posjed svoje stanove.

Sud u Strasbourgu je zamijetio da su hrvatski sudovi razvili praksu da vlasnici stanova mogu tražiti isplatu razlike između visine tržišne i zaštićene najamnine u građanskim postupcima pred hrvatskim sudovima. Međutim, nova sudska praksa ustalila se tek nakon što su podnositelji podnijeli zahtjev Europskom sudu pa im nije koristila.

Stoga je vlasnicima stana u Splitu, koji su tražili naknadu materijalne štete, Europski sud zajednički dosudio 106.200 eura na ime razlike između zaštićene i odgovarajuće najamnine, kao i 13.340 eura naknade nematerijalne štete i troškova postupka.

Vlasnici stana u Zagrebu dosuđena je naknada za nematerijalnu štetu od 5000 eura, a obje presude su konačne.

(HINA, 24. 6. 2022.)