Prema prijedlogu parlamentarnog odbora, broj zastupnika u Europskom parlamentu u slijedećem sazivu od 2019. do 2024. smanjio bi se sa sadašnjih 751 na 705.

Od 73 zastupnička mjesta koje ima Velika Britanija, njih 46 bi se ostavilo za pričuvu za buduća proširenja te za zastupnike koje bi bili izabrani na sveeuropskim listama. Preostalih 27 britanskih mjesta rasporedilo bi se na 14 zemalja članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. 

Hrvatska po tome dobija jedno mjesto i imala bi 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika. Najviše dodatnih mjesta dobila bi Francuska - umjesto sadašnja 74 zastupnika imat će ih 79. Španjolska bi dobila četiri zastupnika, s 54 na 59, tri dodatna zastupnika dobile bi Italija, sa 73 na 76, i Nizozemska s 26 na 29.

Lisabonski ugovor predviđa da najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu može biti 751, koliko je sada u ovom sazivu.

Odbor je također predložio da se određeni broj mjesta ostavi za zastupnike koji bi bili izabrani na sveeuropskim listama. Njihov broj bi odgovarao broju država članica, a on bi se mogao popuniti čim se dovrši reforma izbornog zakonodavstva u EU-u. Međutim, riječ je o kontroverznom prijedlogu za koji postoji malo izgleda da bude prihvaćen.

O prijedlogu odbora za ustavna pitanja glasovat će se na sjednici Europskog parlamenta početkom sljedećeg mjeseca, ali konačnu riječ imaju zemlje članice koje to moraju jednoglasno potvrditi.  

Za buduća proširenja ostavilo bi se 16 zastupničkih mjesta.

Članovi odbora ističu da bi se uvođenje transnacionalne izborne jedinice, čitave Europske unije kao jedne izborne jedinice, "ojačao osjećaj" europskog građanstva i europski karakter izbora.


(HINA, 23. 01. 2018.)