Kao mjera pomoći gospodarstvu, u vrijeme pandemije koronavirusa, predloženo je smanjenje stope po kojoj se obračunava ta naknada, na način da se umanji za nešto manje od 10 posto i to sa sadašnjih 0,0265 posto na novopredloženu stopu za obračun u visini 0,024 posto od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka. Tom mjerom izravno će se pozitivno djelovati na poslovanje svih gospodarskih subjekata koji su obveznici plaćanja naknade, navodi se u obrazloženju. pojašnjava se i kako se kroz provedbu te mjere očekuje rasterećenje gospodarskih subjekata u visini oko 19 milijuna kuna.

Druga mjera veže se uz oslobođenje od plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit te fizičke osobe obveznike plaćanja poreza na dohodak koji imaju prihod manji od 7,5 milijuna kuna. Povećanjem granice ukupnog godišnjeg prihoda i primitka s dosadašnjih 3 milijuna kuna na novopredloženih 7,5 milijuna kuna smanjio bi se broj obveznika plaćanja naknade za oko 50 posto. Od sadašnjih nešto više od 20.000 obveznika, obvezu plaćanja naknade bi prema novome prijedlogu imalo samo njih oko 10.500. Tom izmjenom ukupni prihodi iz naknade za općekorisne funkcije šuma bili bi prosječno smanjeni za oko dodatnih 14 milijuna kuna.

Predloženim mjerama očekuje se pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata te njihovom provedbom doprinos očuvanju gospodarske djelatnosti, likvidnosti poslovanja i očuvanja radnih mjesta.

Poduzetništvo će se dodatno rasteretiti davanja u visini oko 33 milijuna kuna, slijedom čega je, uz umanjenu gospodarsku aktivnost i posljedično umanjenje dinamike prikupljenih sredstava na ime naknade za općekorisne funkcije šuma, za očekivati i blago smanjenje aktivnosti u djelatnostima vezanima uz razminiranje, vatrogasnu djelatnost i gospodarenje šumama. Između ostalog, za očekivati je i mogućnost smanjenja drugih aktivnosti koje su vrlo značajne sa stanovišta zaštite prirode i okoliša kao npr. podizanja novih šuma, sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, očuvanje bioraznolikosti i drugo, a iz čega proizlazi i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u obrazloženju.

Benčić: Kako financirati vatrogastvo i razminiranje šuma

U raspravi je Sandra Benčić (Klub zeleno lijeve koalicije) upitala kako će se nadomjestiti manjak koji će nastati smanjenjem naknade i kako će se to odraziti na financiranje vatrogastva i razminiranja šuma te predložila da se namaknu preraspodjelom dobiti Hrvatskih šuma. Ustvrdila je kako je umjesto točkastih izmjena potrebna cjelovita izmjena zakona.

Oni kojima ne treba dobit će najviše, a oni koji se bore za spas radnih mjesta gotovo ništa, upozorio je Željko Lenart (klub HSS-a i HSU). Najavio je, međutim, potporu zakonskom prijedlogu ustvrdivši kako je bolji ikakav nego nikakav. Lenart se u raspravi založio za zabranu  izvoza trupaca u druge zemlje koje na tome ostvaruju extraprofit.    

Anka Mrak Taritaš (Glas) pozdravila je smanjenje parafiskalnih nameta, predloživši da se napravi analiza kako su se do sada trošila sredstva prikupljena na taj način. Istaknula je kako su šume izuzetno vrijedan resurs te napomenula kako je danas puno više površine pod šumama nego 1968., jer se obrađuje manje zemlje.

Dalija Orešković (Klub SIP, Pametno, Glas) smatra kako bi namet trebalo ukinuti u cjelini, jer se njime financiraju djelatnici javne uprave i administracija, a ne zaštita šuma kao javnog dobra. 

Martina Grman Kizivat (Klub SDP-a) pozvala je Vladu da prestane pogodovati bankama i krupnom kapitalu koji izvlače dobit iz Hrvatske, jer će predloženom mjerom smanjenja parafiskalnog nameta upravo oni imati najviše koristi.

(HINA, 16. 9. 2020.)