Ministarstvo financija radi implementiranja izmjena EU propisa predlaže izmjene tog zakona, među kojima i uvođenje obvezatnih oslobođenja od plaćanja trošarine te novih trošarinskih instituta, koji su europskim trošarinskim zakonodavstvom propisani kao opcionalni, odnosno članicama je prepuštena odluka o njihovom normiranju u okviru nacionalnih prava, a koji pridonose olakšavanju poreznog tereta.

Tako predlaže da se od iduće godine oslobode od plaćanja trošarine proizvodi unutar kategorije alkohol i alkoholna pića kada se takvi proizvodi upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda i u proizvodnji dodataka prehrani (obvezno oslobođenje) ili u proizvodnji dodataka prehrani (opcionalno oslobođenje).

Oslobođenje od plaćanja trošarine na alkohol sadržan u dodacima prehrani odnosilo bi se primarno na proizvođače tinkture propolisa (pčelare) i druge proizvođače dodataka prehrani.

Predlaže se i oslobođenje od plaćanja trošarine na jaka alkoholna pića proizvedena od strane “malog proizvođača jakog alkoholnog pića“.

Naime, sada je Zakonom o trošarinama propisana "malom proizvođaču jakog alkoholnog pića" obveza upisa u Registar trošarinskih obveznika te mogućnost primjene snižene stope trošarine (na količine do 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu) koja, ovisno o zapremini kotla, za svaki kotao zapremnine do uključivo 100 litara iznosi 100 kuna, a za kotao zapremnine veće od 100 litara iznosi 200 kuna.

S obzirom na dugu tradiciju u proizvodnji jakih alkoholnih pića za vlastite potrebe, Ministarstvo predlaže ukidanje obveze plaćanja trošarine „malom proizvođaču jakog alkoholnog pića " odnosno fizičkoj osobi koja proizvodi jako alkoholno piće iz voća koje ta osoba uzgaja i dobiva sa zemljišta koje je u njezinom vlasništvu ili zakupu, s pomoću jednostavnog malog uređaja za destilaciju – kotla.

"Mali proizvođač jakog alkoholnog pića" može proizvesti najviše 50 litara jakog alkoholnog pića od voća godišnje po kućanstvu i koristiti to piće za vlastitu potrošnju i potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju, napominju iz Ministarstva, dodajući da takvih u Hrvatskoj trenutno ima 38.374. No, i dalje ostaje obveza registracije malih proizvođača jakih alkoholnih pića i registracije uređaja za destilaciju (kotlova), napominje se u obrazloženju.

Također, predlaže se i propisivanje novih instituta uz mogućnost primjene snižene visine trošarine. Naime, u svrhu izjednačavanja uvjeta poslovanja kao za "male nezavisne pivovare" i "male destilerije" i primjene snižene visine trošarine od 50 posto ispod standardne nacionalne stope trošarine, predlaže se uvođenje instituta "samostalnog malog proizvođača međuproizvoda" s prosječnom proizvodnjom ne više od 250 hektolitara godišnje. U Hrvatskoj su registrirana 33 proizvođača međuproizvoda, ističu iz Ministarstva.

Uvođenje pak instituta "samostalnog malog proizvođača vina "s prosječnom proizvodnjom ne više od 1000 hektolitara godišnje te "samostalnog malog proizvođač ostalih pića dobivenih vrenjem" s prosječnom proizvodnjom ne više od 15.000 hektolitara godišnje , na koje se ne plaća trošarina u Hrvatskoj, domaćim proizvođačima se s ciljem bolje konkurentnosti omogućava lakše ishođenje statusa samostalnog proizvođača ako isporučuju proizvode u druge države članice EU u kojima se plaća trošarina na te proizvode, a koje također priznaju status samostalnih malih proizvođača uz primjenu snižene visine trošarine, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Očekivani financijski učinak od ukidanja oporezivanja jakih alkoholnih pića (rakije) proizvedenih od strane "malog proizvođača jakog alkoholnog pića", uvođenje sniženih visina trošarine za samostalne male proizvođače međuproizvoda te oslobođenje od plaćanja trošarine na alkohol koji se koristi u proizvodnji dodataka prehrani, s osnova trošarina na alkohol iznosi oko 5,5 milijuna kuna prihoda manje na godišnjoj razini, počevši od 2022. godine, procjenjuju u Ministarstvu financija.

Ujedno, od 1. srpnja 2022. godine izjednačila bi se primjena oslobođenja od trošarine u pogledu obrambenih napora koji se poduzimaju u okviru Europske unije s oslobođenjem od trošarine koje se primjenjuje na obrambene napore koji se poduzimaju u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

Nadalje, predlažu se izmjene jer je potrebno provesti usklađivanje hrvatskog zakona s izmjenama EU carinskih propisa, koje obuhvaća institute postupka vanjskog provoza, uvoza, izvoza te nastanka obveze obračuna i plaćanja trošarine. 

Također, uvest će se i zajednički pragovi na djelomičan manjak ili gubitak trošarinskih proizvoda s obzirom na svojstva robe, a koji se smatra porezno priznatim manjkom ili gubitkom. Zajednički pragovi će se po novom propisati delegiranim aktom Komisije. Do trenutka propisivanja zajedničkih pragova države članice primjenjuju nacionalne propise, odnosno Pravilnik o trošarinama i odluke Hrvatske gospodarske komore o dopuštenoj visini manjka ili gubitka u procesima proizvodnje, skladištenja i transporta, navode između ostalog iz Ministarstva.

(HINA, 1. 9. 2021.)