S obzirom da je hitni postupak prihvaćen, ubrzani rad Sabora rezultirao je proglasom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u Narodnim novinama, broj 131/2020. Pitanja koja se uređuju ovim zakonom obrazložena su kako slijedi:

“Ovršnim zakonom (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17) uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja) te materijalnopravni i procesnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Zbog uočenih posljedica nastupa posebnih okolnosti epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 (u daljnjem tekstu: epidemija bolesti COVID-19) na materijalnopravne i procesnopravne odnose koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja predlažu se mjere pojačane zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati da se ovršni postupak i postupak osiguranja provodi elektroničkim putem brzo i efikasno uz što manje troškova.

Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. U posebnim okolnostima koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj do kojih je došlo uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19 nastoji se zaštiti život i zdravlje ljudi te smanjiti šteta nastala građanima i šteta u gospodarskom poslovanju.

Zakonom se propisuje da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište. Ujedno se propisuje da se prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena.

Radi jačanja zaštite ovršenika ovim Zakonom se usvojilo rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga pozvati da ispuni svoj dug. Ako u roku od 15 dana ovrhovoditelj ne povuče svoj prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama.

S ciljem pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku.

Također se smanjuju troškovi postupka na način da više nema troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti jer se ista više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Ujedno se uvodi pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.

Isto tako, predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i kad je to moguće u osobni korisnički pretinac e-Građani.

Radi zaštite dostojanstva ovršenika Zakonom se određuje da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću, odnosno da se provodi samo u iznimnim slučajevima.

Ujedno se povećava iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti s 20.000,00 na 40.000,00 kuna.

Zakonom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres), novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćena namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.

Povodom Presude Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d. koja glasi da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu, dodana je odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine. Dakle, bez inicijative ovrhovoditelja u pravilu nije moguće voditi ovršni postupak. ”

Usporedni prikaz stare i nove verzije Ovršnog zakona provjerite na portalu www.informator.hr (poveznica: https://informator.hr/zakon/usporedba/9606)

Obradila i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.