Restrukturiranje Agrokora, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj, imalo je, čini se, manji utjecaj na gospodarstvo u prvom polugodištu nego što se očekivalo, navodi se u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije.

Upravo zbog izbijanja krize u Agrokoru Komisija je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

No, u novim prognozama povećala je stopu rasta na 3,2 posto jer su, osim manjeg nego što se očekivalo negativnog utjecaja Agrokora, u ljetnim mjesecima snažno porasli industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo.

Uz to, navodi se u prognozama EK-a, dolasci turista i broj noćenja porasli po dvoznamenkastim stopama.

"Ti trendovi, zajedno sa snažnim pokazateljima raspoloženja potrošača, navode na zaključak da će gospodarstvo i u drugom polugodištu zadržati snažan rast, pa bi očekivani rast BDP-a u cijeloj 2017. mogao biti 3,2 posto", navodi se u prognozama Komisije.

U prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom 2,8 posto. Ostvare li se procjene Komisije, hrvatski BDP porastao bi u ovoj godini iznad prosjeka u Europskoj uniji, koji bi, smatra Komisija, mogao iznositi 2,3 posto.

I većina domaćih i stranih analitičara očekuje u ovoj godini rast gospodarstva od oko 3 posto.

Prema anketi Hine, provedenoj prije tri mjeseca, sedam domaćih makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast BDP-a u 2017. mogao iznositi 2,9 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta s 3,0 na 3,3 posto. I Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je nedavno procjenu rasta, s 2,9 na 3,1 posto, dok je Svjetska banka zadržala procjenu od 2,9 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje, pak, rast od 3,1 posto, dok je Vlada proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.


(HINA, 09. 11. 2017.)