Čelnici 196 zemalja trebali su se na konferenciji COP25 dogovoriti o tome kako financirati siromašnije zemlje da ublaže štetu prouzročenu klimatskim promjenama i pravilima na tržištu ugljena no dio utjecajnih zemalja othrvao se pritisku tih zemalja i zelenih aktivista za većim angažmanom u borbi protiv globalnog zatopljenja. Na plenarnoj sjednici u petak postalo je jasno do koje su mjere čelnici nesposobni postići sporazum, s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju, što je danas rezultiralo razvodnjenim tekstom dokumenta koji je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao "razočaravajućim". Otočne države koje bi zbog dizanja razine mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje optužile su bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize. EU je u subotu  pozvao na ambiciozniji plan o klimi što su podržali tek Nepal, Švicarska, Urugvaj i Maršalovi otoci, dok su kao glavni kočničari navedeni Japan, Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD.

"Ovi su razgovori pokazali koliki je jaz između svjetskih čelnika i znanstvenika koji ukazuju na hitnost rješavanja problema klimatskih promjena te njihovih građana koji prosvjeduju na ulicama", izjavila je Helen Mountford, potpredsjednica ustanove  "World Resources Institute" za klimu i gospodarstvo. Kako završni dokument nije usuglašen u petak, zadnjeg dana samita, COP25 je morao biti produljen za dva dana. U konačnom nacrtu dokumenta se priznaje "značajan jaz" između postojećih obećanja i ciljeva iz 2015. vezanih uz zadržavanje rasta temperature do 1,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća.

"COP25 je pokazao kolektivni zamor ambicija najvećih svjetskih onečišćivača kada su u pitanju staklenički plinovi", rekao je Li Shuo, savjetnik Greenpeacea za istočnu Aziju. Ishodom samita razočarana je i Costa Rica, a predstavnik pacifičkog otočja Tuvalu je upozorio da su već sada milijuni ljudi diljem svijeta pogođeni posljedicama klimatskih promjena. Po riječima Iana Frya, "negiranje činjenica neki bi mogli protumačiti kao zločin protiv čovječnosti". S obzirom na goleme političke i gospodarske interese više od 190 država potpisnica Pariškog sporazuma, pregovori i pogađanje u posljednjim trenucima uobičajena su pojava na godišnjim sastancima o klimi.

(HINA, 15. 12. 2019.)