"Mislim da je važno da se  Hrvatska uključi što ranije i krene u formiranje toga programa. Pristupanjem toj inicijativi imamo mogućnost oblikovanja, suradnje i razmjene iskustava u korištenju zajedničke infrastrukture u Europi. Što ranije pristupimo imamo veću mogućnost utjecanja na razvoj tih programa. Za sada nemamo nikakvih financijskih obveza, ovo je prvi korak u razvoju toga programa", rekla je ministrica Divjak, koja u ponedjeljak sudjeluje na sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport.
Potpredsjednik Andrus Ansip, zadužen za jedinstveno digitalno tržište, i povjerenica Marija Gabriel, zadužena za digitalno gospodarstvo i društvo, pozdravili su taj važan korak za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC). "Vrlo nam je drago što se Hrvatska pridružila ovom ambicioznom europskom projektu. Superračunala se sve više koriste za rješavanje složenih društvenih izazova za koje je potrebna velika računalna snaga, kao što su sekvencioniranje DNK, rano prepoznavanje i liječenje bolesti, izrada klimatskih modela i kriptografija. Potičemo i druge države članice da se  uključe i potpišu deklaraciju", kaže se u izjavi povjerenika Ansipa i povjerenice Gabriel. 
Deklaracija EuroHPC pokrenuta je u ožujku 2017., a dosad ju je potpisalo 13 zemalja - Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska, Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska, Grčka i Hrvatska.
Ministrica Divjak prije početka sastanka Vijeća imala sastanak sa svojim kolegama iz Rumunjske i Finske. Te dvije zemlje zajedno s Hrvaskom čine tzv. "predsjedničku trojku", tri zemlje koje će predsjedavati Europskom unijom jedna za drugom i koje zajedno rade program predsjedanja. Rumunjska i Finska će predsjedavati 2019. godine, a Hrvatska u prvoj polovici 2020.
"Mi smo dovoljno rano počeli s pripremama i razgovorali smo o mogućim temama za naše predsjedanje. To je nama iznimno važno, ne samo zbog usklađivanja i operativnih stvari nego i da se na vrijeme stignemo pripremiti ne samo za ono što zanima Komisiju, nego za ono što nas zanima", rekla je ministrica.
Istaknula je da Hrvatska poseban naglasak stavlja na kvalitetu obrazovanja i kvalitetu obrazovanja učitelja. "Posebno nas zanima odljev mozgova i kako se Europa odnosi prema tome da europska dimenzija ne ugrožava pojedine nacionalne države".
U odvojenom razgovoru s finskom ministricom obrazovanja Sanni Grahn-Laasonen, ministrica Divjak je rekla da je zahvalila Finskoj, koja recenzira hrvatske kurikularne dokumente.
"Mislimo da je to vrlo važno s obzirom na to da je Finska u tome stvarno napredna", rekla je ministrica.
Najvažnije točke sastanka Vijeća ministara su usvajanje Preporuka Vijeća EU za uspostavljenje sustava praćenja zapošljivosti osoba s kvalifikacijom, donošenje Zaključaka Vijeća o obnovljenom programu EU-a za visoko obrazovanje, donošenje Zaključka Vijeća o razvoju škola i izvrsnosti u poučavanju te rasprava o budućnosti vještina i ulozi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, navodi se u priopćenju koje je Ministarstvo kulture medijima uputilo u nedjelju.

(HINA, 20. 11. 2017.)