Hrvatska ima namjeru razviti dva prototipa vlaka na baterijski pogon do 2026. godine, zatim razviti infrastrukturu za proizvodnju i korištenje obnovljivog vodika u prometu, investirati u proizvodnju naprednih biogoriva, smanjiti gubitke vode u vodovodnoj mreži za četvrtinu, osigurati da dvije trećine stanovništva bude uključeno u pročišćavanje otpadnih voda, sanirati ili zatvoriti 25 odlagališta smeća... navedeno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti kojega će krajem travnja Plenkovićeva vlada dostaviti Europskoj komisiji na prihvaćanje.

Vrijednost projekata procijenjena je na 49 milijardi kuna, a trebali bi se potpuno financirati iz europskog fonda Next generation, u kojem je za Hrvatsku osigurano oko 6,3 milijarde eura.

Novac će, međutim, doći pod dva uvjeta, prvi je da Komisija prihvati vladin plan i drugi da država provede sve reforme koje će biti sastavni dio hrvatskog plana oporavka. Nakon što je radna verzija predstavljana socijalnim partnerima, u četvrtak će sažetak plana biti dostupan i javnosti.

EU je osigurala sredstva, ali traži od država članica da provedu energetsku i digitalnu tranziciju. Plenkovićeva vlada odlučila je da će nešto više od polovice hrvatskih projekata, teških 26 milijardi kuna, biti vezano za gospodarstvo, na obnovu zgrada planira se utrošiti 5,9 milijardi kuna, obrazovanje, znanost i istraživanje imali bi investicije teške 7,5 milijardi kuna, oko 4,7 milijardi kuna su investicije u javnoj upravi, pravosuđu i na državnoj imovini, oko 2,5 milijardi kuna rezervirano je za zdravstvo te 2 milijarde za tržište rada i socijalnu zaštitu.

(HINA, 31. 3. 2021.)