Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Nakon ocjene postojećeg stanja primjene trenutno važećeg Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima („Narodne novine“, br. 22/14., 29/18. i 115/18.; u daljnjem tekstu: Zakon), kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava (u daljnjem tekstu: Društva) koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, i uvida u osnovna pitanja koja se trebaju urediti predloženom izmjenom Zakona, kao glavne posljedice Prijedloga zakona, ističu se:

„Cilj izmjena i dopuna važećeg Zakona je unaprjeđenje kapitaliziranog sustava mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz II. i III. mirovinskog stupa. Predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema klasama imovine, izloženost prema jednom izdavatelju, koncentracija u izdavatelju i dr.) te davanje Društvima da ulažu imovinu za pokriće tehničkih pričuva u nove klase imovine, poput pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, i dionica uvrštenih na multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-u), uz kontrolirani rizik. Također, dozvoljava se ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje u neuvrštene instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja te instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka (EIB), a imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u infrastrukturne projekte.

Predloženo povećanje ograničenja ulaganja, posebno u dionice te širenje investicijskih mogućnosti Društava omogućilo bi nužnu fleksibilnost u promjenjivim okolnostima poslovanja, s ciljem očuvanja realne vrijednosti imovine osiguranika, ali i pospješilo diversifikaciju ulaganja po pojedinim klasama imovine, samim tim i optimalno upravljanje rizicima.

Zbog uvođenja novih vrsta imovine i definiranja posebne kategorije alternativnih ulaganja, predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine tako da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) može od Društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu dužne pažnje potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak Društva.

Uvođenjem novih zahtjeva i mogućnosti vezanih za potrebnu razinu kapitala Društava, mehanizam pokrivanja manjkova i rasporeda viškova iz imovine za pokriće tehničkih pričuva, postiže se veća fleksibilnost za Društva, uz sve potrebne zaštitne mehanizme kojima se osigurava zaštita interesa korisnika mirovina.

Uvodi se i koncept održivog financiranja, na temelju kojeg se potiče preusmjeravanje financijskog ulaganja u održivije vrste imovine i postizanje odgovarajuće disperzivnosti ulaganja, uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama radi smanjenja, odnosno diverzifikacije rizika.

Licenciranjem članova Nadzornog odbora Društva osigurat će se kvalitetniji kadar i bolje i odgovornije postupanje u poslovanju Društava.

Propisivanjem načina postupanja kod provođenja izbora novog Društva, raspoređivanja ugovora o mirovini i prijenosa imovine za pokriće tehničkih pričuva u slučaju stečaja ili likvidacije, postiže se odgovarajući stupanj sigurnosti za korisnike u slučaju nastupanja neželjenih posljedica, koje mogu dovesti do stečaja ili likvidacije Društva.

Sve predložene izmjene i dopune Zakona imat će dugoročni utjecaj na postizanje veće financijske sigurnosti svih sudionika II. i III. mirovinskog stupa u starosti, povećanjem razine mirovina, dakle osiguravanjem adekvatnog standarda u starosti.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti ovim zakonskim prijedlogom i posljedice koje će proisteći, u Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim zakonskim prijedlogom omogućuje se korisnicima mirovina iz oba mirovinska stupa koji ostvaruju pravo na osnovnu mirovinu iz I. mirovinskoga stupa jedinstvena stopa dodatka od 27 %, neovisno o tome kada je navršeni mirovinski staž (prije ili poslije uvođenja II. mirovinskoga stupa). Naime, ti će korisnici ostvarivati pravo na dodatak od 27 % za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža do 31. prosinca 2001., kao i za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža nakon 1. siječnja 2002. nadalje (za koji dio staža prema važećem Zakonu o dodatku ostvaruju dodatak u visini od 20,25 %.), čime će se osigurati jednakopravni materijalni i socijalni položaj svih korisnika mirovine iz I. mirovinskoga stupa.

Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se kontinuirano povećanje broja korisnika koji će odabrati mirovinu iz oba mirovinska stupa, a ujedno će utjecati na poboljšanje materijalne i socijalne sigurnosti tih korisnika mirovina povećanjem njihovih mirovina.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator