Konačni prijedlog Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela

Konačni prijedlog Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022. godine. U prijedlogu se navode razlozi radi kojih se Zakon donosi i pitanja koja će se njime urediti:

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (SL L 186, 11. 7. 2019., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/1153).

Ovim se Zakonom utvrđuju tijela koja će imati izravan i bez naknade pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, radi obavljanja zadaća u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teškog kaznenog djela ili pružanja potpore kaznenoj istrazi teškog kaznenog djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s takvom istragom. Jedinstveni registar računa je centralizirani registar bankovnih računa kojeg vodi Financijska agencija. Pristup jedinstvenom registru računa, u svrhe propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, sada ima Ured za sprječavanje pranja novca.

Direktiva (EU) 2019/1153 propisuje mogućnost imenovanja jednog ili više tijela koje će imati ovlast za izravan i trenutačan pristup informacijama o bankovnim računima te za pretraživanje tih informacija radi obavljanja svojih zadaća u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teškog kaznenog djela ili pružanja potpore kaznenoj istrazi teškog kaznenog djela.

Ukoliko se imenuje samo jedno nadležno tijelo tada to mora biti ured za oduzimanje imovinske koristi.

Ovaj Zakon propisuje sljedeća nadležna tijela s ovlastima izravnog i bez naknade pristupa informacijama o bankovnim računima: državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava i Ministarstvo unutarnjih poslova – ustrojstvena jedinica nadležna za suzbijanje i otkrivanje kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije.

Nadležna tijela će za obavljanje poslova propisanih Zakonom imati izravan pristup identifikacijskim podatcima o imateljima bankovnih računa, o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, te sefovima fizičkih i pravnih osoba.

Predloženim Zakonom se nadalje, propisuje pristup Ureda za sprječavanje pranja novca informacijama o provedbi zakona radi sprječavanja i suzbijanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma i obveza Ureda za sprječavanje pranja novca da pravodobno dostavlja financijske analize ili financijske informacije nadležnim tijelima.

Također se propisuje razmjena informacija o bankovnim računima između Europola i financijsko-obavještajne jedinice, koja se obavlja uporabom sustava SIENA. U Republici Hrvatskoj poslove financijsko-obavještajne jedinice obavlja Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Ovim Zakonom propisuje se obveza Financijske agencije da vodi zapise o svakom pristupu informacijama sadržanim u Jedinstvenom registru računa ili pretraživanju tih podataka, kao i sadržaj zapisa. Propisuje se obveza vođenja evidencija o zahtjevima za informacije koji se podnose sukladno odredbama Zakona. Radi praćenja provedbe Zakona nadležna tijela i Ured za sprječavanje pranja novca obvezni su voditi statističke podatke o broju pretraživanja koja su proveli u Jedinstvenom registru računa, broju zahtjeva za informacije, vremenu potrebnom za odgovor na zahtjeve, broju kriminalističkih istraživanja, kaznenih prijava, osuđenih osoba i dr., što su, sukladno odredbama Direktive (EU) 2019/1153 obvezni na godišnjoj osnovi dostavljati Europskoj komisiji.

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022. godine po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Uvažavajući činjenicu da Republika Hrvatska s 1. siječnja 2023. uvodi euro kao službenu valutu, te da euro s navedenim datumom prestaje biti strano sredstvo plaćanja i postaje domaća valuta, potrebno je izmijeniti odredbe važećeg Zakona na način da se izmijene odgovarajuće definicije, odnosno da se termin kuna zamijeni terminom euro gdje je to potrebno.

Također, odredbama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/08., 54/13. i 47/20.) predviđeno je da s danom uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku prestaju vrijediti članci toga zakona koji propisuju ovlasti Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba. Sukladno tome, s 1. siječnja 2023. prestaju vrijediti podzakonski propisi koje je donijela Hrvatska narodna banka na osnovi odredbi važećeg Zakona, a koji reguliraju plaćanje i naplatu u stranim sredstvima plaćanja u zemlji, te način na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci, pa je navedene odredbe bilo potrebno urediti na odgovarajući način.

Obzirom da važeći Zakon, također, propisuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova koje obavljaju ovlašteni mjenjači, te da se mijenja način poslovanja ovlaštenih mjenjača koji od 1. siječnja 2023. više neće mijenjati kune za stranu gotovinu već domaća valuta postaje euro, propisuje se funkcionalno i vremensko usklađivanje zaštićenih i certificiranih programa za obavljanje mjenjačkih poslova koji će morati biti prilagođeni poslovanju u euru kao domaćoj valuti.“

Prijedlog Zakona o hrani

Vlada Republike Hrvatske podnijela je predsjedniku Hrvatskoga sabora Prijedlog Zakona o hrani, aktom od 5. listopada 2022. godine. Vlada u prijedlogu navodi potrebu donošenja novog zakona:

„Ovim Prijedlogom zakona predlaže se staviti izvan snage važeći Zakon o hrani, a u čiju se izmjenu krenulo s obzirom na činjenicu da je 2019. godine osnovan Državni inspektorat i da je u svibnju 2021. godine usvojen Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.

Također, ovim je Prijedlogom zakona uspostavljen novi pravni okvir po pitanju određivanja i uspostave jedinstvene nacionalne točke, kao i nacionalnih kontakt točki za pitanja administrativne pomoći i suradnje te prijevara povezanih s hranom.

Područje posebnih pravila o hrani za životinje kao i postupak registracije i odobravanja subjekata u poslovanju s hranom za životinje, koje je do sada bilo u okviru Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, br. 82/13., 148/13., 115/18. 52/21. i 83/22.) izmješteno je i uvršteno u odredbe ovoga Prijedloga zakona, a te iste odredbe u Zakonu o veterinarstvu biti će stavljene izvan snage danom stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona.

Dodatno, uzimajući u obzir novoobjavljeno europsko zakonodavstvo koje se odnosi na proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu ljekovite hrane za životinje ovim se Prijedlogom zakona osigurava provedba Uredbe (EU) 2019/4 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ljekovite hrane za životinje, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/167/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 4, 7.1.2019.), a koja je stupila na snagu 28. siječnja 2022.

Dodatno, ovim se Prijedlogom zakona propisuju odredbe na nacionalnoj razini kojima se uređuju nacionalne politike sigurnosti hrane, daje se zakonski temelj za izradu godišnjeg plana monitoringa za hranu za životinje te se uređuje područje izrade znanstvenih mišljenja kao i pružanja znanstvene i tehničke potpore od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Dosadašnje zakonske odredbe kojima je uređena problematika sanacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, izvanredna sanacija, odnosno izvođenje rudarskih radova u posebnim situacijama u dosadašnjoj primjeni Zakona o rudarstvu (od 2013. godine) nisu niti jedanput konzumirane, odnosno nije bio proveden niti jedan postupak sanacije po istima.

Temeljem te činjenice predloženim izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu jasno su propisana dva modela sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina:

- sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina,

- sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina, za koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da će dovesti do provedbe sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja.

Sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina podrazumijeva prethodno planiranje takvih eksploatacijskih polja u prostornim planovima kao prostor za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (u roku od tri godine), nakon toga provedbu dodatnih istražnih radova primjenjujući odgovarajuće odredbe Zakona o rudarstvu koje uređuju dodatne istražne radove na već utvrđenim eksploatacijskim poljima, provedbu postupaka sukladno posebnim propisima, te u konačnici stjecanje prava za sanaciju uz eksploataciju mineralnih sirovina radi gospodarskog korištenja mineralnih sirovina osnovom ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina.

Sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina provodi se kada jedinice lokalne samouprave donesu odluku o takvom modelu sanacije i dostave zahtjev ministarstvu nadležnom za rudarstvo, sukladno odredbama ovoga Zakona. Sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina provodi se u skladu s posebnim uvjetima, ograničenjima i suglasnostima tijela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, vlasnika zemljišnih čestica na kojima se planira provesti tehnička sanacija, a posebice tijela nadležnih za zaštitu okoliša i prirode, te za prostorno uređenje. Sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina izvodi se bez gospodarskog korištenja mineralnih sirovina, odnosno sva mineralna sirovina otkopana tijekom tehničke sanacije isključivo se koristi za provedbu mjera osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš na predmetnom eksploatacijskom polju.

Partnerskim odnosom s jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalaze neaktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina, omogućava se da iste same odrede model sanacije kako bi se provele mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu jasno su propisane obveze, mogućnosti i rokovi svih dionika u postupku sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu potrebna je radi propisivanja donošenja primjerenog akta strateškog planiranja, provođenja postupaka sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima nisu provedene mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš, kao i uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Pixabay