Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko objašnjava postojeće stanje te obrazlažu izmjene spomenutog zakona:

„Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. država članica Europske unije te je zbog usklađivanja propisa na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) donesen novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013., a objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 73/13. Zakon je usklađen s direktivama koje uređuju oporezivanje PDV-om. Trenutni sustav oporezivanja PDV-om temelji se na primjeni opće stope PDV-a 25% i sniženih stopa 0%, 5% i 13%.

Za upis u registar obveznika PDV-a primjenjuje se prag u iznosu od 39.816,84 eura koji obuhvaća vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 115/16.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. propisana je:

- preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge između ostaloga, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika uključujući naknade vezane uz te isporuke. Promjene su učinjene radi regresivnog učinka PDV-a što pogađa sve građane, ali i poduzetnike

- izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u trenutku primitka isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti

- uspostavljanje uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja utvrđuje se razmjenom obavijesti između poreznog tijela Republike Hrvatske i poreznog tijela treće zemlje.

Nadalje propisane su odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018., a odnose se na:

- omogućavanje odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima

- povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna

- primjenu obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara (određenih strojeva i opreme).

Također propisane su i odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019., a odnose se na oporezivanje vrijednosnih kupona u skladu s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 106/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. radi smanjenja regresivnogutjecaja PDV-a, propisano je:

-oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 5% svih lijekova (receptnih i bezreceptnih) te isporuka knjiga i novina koje izlaze dnevno, neovisno o obliku u kojem se isporučuju- proširenje primjene stope PDV-a od 13% na sve novine i časopise koji izlaze periodično, dječje pelene, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci) te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo. 

Nadalje, tim Zakonom je propisano:

-ukidanje vrijednosnog praga u iznosu od 400.000,00 kuna vezano za odbitak 50% pretporeza kod osobnih automobila- upisivanje u registar obveznika PDV-a temeljem oporezivih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini- uvođenje obveze podnošenja posebne evidencije o primljenim računima uz prijavu PDV-a elektroničkim putem

- ukidanje prijenosa porezne obveze na tuzemnog primatelja temeljem članka 75. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ako mu isporuku obavi strani porezni obveznik koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj
- primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu za isporuku betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura)

- uvođenje mjere prema kojoj Porezna uprava može u slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja od poreznog obveznika, kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen, tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a

- uvođenje mjere prema kojoj Porezna uprava ili Carinska uprava može od poreznog obveznika koji stječe rabljena prijevozna sredstva iz druge države članice, prije njihove registracije, zatražiti polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. koje se odnose na mjesto isporuke, izdavanje računa i definiciju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji- smanjenje opće stope PDV-a od 25% na 24% s primjenom od 1. siječnja 2020.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 121/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisano je:

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione d΄Italia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ

- zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu- izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti- povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.  

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 138/20.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. propisano je:- daljnje usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu s učinkom od 1. srpnja 2021.

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/1995 od 21. studenoga 2019. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu odredaba koje se odnose na prodaju dobara na daljinu i određene isporuke dobara na domaćem tržištu s učinkom od 1. srpnja 2021.

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/2235 od 16. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i Direktive 2008/118/EZ o općim aranžmanima za trošarine u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije s učinkom od 1. srpnja 2022.- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/1756 od 20. studenoga 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu identifikacije poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj- olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15 milijuna kuna- proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu. 

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 39/22.) koji je stupio na snagu 1. travnja 2022. propisano je:

- oporezivanje PDV-om po stopi od 5% isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.

- smanjenje stope PDV-a s 25% i 13% na 5% za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja- proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine- da podaci o tome da je porezni obveznik znao ili morao znati da sudjeluje u transakcijama čija je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a ne predstavljaju povredu porezne tajne.  

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj 113/22.) koji je stupio na snagu 1. listopada 2022. propisano je:

- oporezivanje PDV-om po stopi od 5% isporuke grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, koje su obavljene u razdoblju od dana stupnja na snagu toga Zakona do 31. ožujka 2023.

- oporezivanje PDV-om po stopi 0% isporuke i ugradnje solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuka i ugradnja solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Također, provedena je i izmjena odredbi povezanih s kunom radi uvođenja eura, koje su stupile na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023. 

U energetskom sektoru i dalje je prisutna nestabilnost i inflatorni pritisci. Stoga, kao nastavak jesenskog paketa mjera s ciljem zaštite građana i gospodarstva ovim Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) do 31. ožujka 2024. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuku prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Produljenjem primjene snižene stope PDV-a od 5% na navedene isporuke zadržat će se sadašnja razina poreznog rasterećenja, ublažiti utjecaj na cijene čime će se spriječiti udar na standard građana te negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini. U ostalom dijelu primjene stopa PDV-a ne dolazi do promjene.“ 

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona 

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko pojašnjava postojeće stanje te pojašnjavaju izmjene spomenutog zakona:

„Zakon o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16. i 106/18., u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja jedinstveni nazivi osiguranja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.Zakon, zbog svoje široke primjene, mora biti usklađen sa zakonima koji uređuju obvezna osiguranja.

Tako je zakonski tekst usklađen s propisima o mirovinskom osiguranju i obveznom zdravstvenom osiguranju, o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Pomorskim zakonikom.Od donošenja Zakona dogodile su se brojne izmjene i dopune istog, između ostaloga, na temelju antirecesijskih mjera iz 2009. godine snižen je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i to s 1,2 na 0,8 te je uveden dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske.Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2013. godini odredbe Zakona usklađene su s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Nadalje, od tada se uvodi poslodavcima
– obveznicima zapošljavanja osoba s invaliditetom, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13.), plaćanje doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,7%. Propisani su jednostavniji načini utvrđivanja obveza doprinosa obveznicima doprinosa za njihovo osobno osiguranje na način da osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost same utvrđuju obvezu doprinosa putem obrasca JOPPD, osobama s profesionalnim statusom obveza se utvrđuje „trajnim“ rješenjem, a pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza se utvrđuje nakon isteka kalendarske godine.

Zatim je propisan i postupak provedbe plaćanja doprinosa koji je do tada bio uređen odredbama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa („Narodne novine“, br. 49/12., 31/14. i 143/14.). Uvedena su oslobođenja prilikom obračuna obveze doprinosa za mlade osobe do 30 godina života s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na način da je za te osobe propisana samo obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i to u razdoblju do pet godina od početka zaposlenja.

Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2016. godini povećan je koeficijent za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38, a kako bi se iznos minimalne mjesečne osnovice uskladio s iznosom minimalne plaće. Nadalje, ukinuta su izuzeća od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka prema autorskim i umjetničkim naknadama te prema primicima koje ostvaruju umirovljenici. Također su smanjene stope doprinosa za primitke po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti i to doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20% odnosno 15% na 10% odnosno 7,5%, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s 5% na 2,5% te doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 7,5%.

Osim navedenoga, osobama u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge propisana je mjesečna osnovica za obračun doprinosa u visini osnovice propisane za osiguranike po osnovi obrta ako se ne isplaćuje plaća ili se isplaćuje plaća niža od propisane.Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine ukinuti su doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% te je povećan doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%.

Također je uvedena godišnja razlika obveze doprinosa članovima uprave, izvršnim direktorima trgovačkih društava, likvidatorima i upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi te je uređena obveza doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi koja se plaća putem vrijednosnog kupona.

Radi smanjenja inflatornih pritisaka te zadržavanja standarda građana ukidaju se navedene antirecesijske mjere iz 2009. godine i to na način da se: -koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna povećava se s 0,8 na 1,2 odnosno vraća se na vrijednost prije uvođenja navedenih mjera- u potpunosti ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se navedeni doprinos plaća na teret sredstava državnog proračuna i oko 32.000 umirovljenika koji sami plaćaju navedeni doprinos iz mirovine.

Povećao bi se koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Radi se o samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna budući da im je prosječni ukupni godišnji dohodak za posljednje tri godine manji od prosječne godišnje bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za prethodnu godinu te će se time povećati njihova socijalna sigurnost.

Samostalni umjetnici koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje plaćaju doprinose na osnovice prema koeficijenta 1,0 ili 1,1, međutim, isti mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa sukladno članku 203. Zakona. Budući da umirovljenici čija mirovina prelazi iznos prosječne plaće sami plaćaju dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3% iz svoje mirovine, ukidanjem tog dodatnog doprinosa povećat će se njihov raspoloživi dohodak. Povećanje raspoloživog dohotka očekuje se za 32.000 umirovljenika koji sada plaćaju taj doprinos.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko navode razlozi te razlažu izmjene spomenutog zakona:

„Na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine", br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 172. u vezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine", br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), Vlada Republike Hrvatske podnosi Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko navodi razlog i izmjene spomenutog zakona:

„Na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine11, br. 85/10.b - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 172. u vezi s bčlankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine11, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), Vlada Republike Hrvatske podnosi Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se u prilogu dostavlja i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 8. ožujka 2023. godine. U prijedlogu se ukratko pojašnjava postojeće stanje te pojašnjavaju izmjene spomenutog zakona:

“Postojećim Zakonom o radu (,,Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) propisano je da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom puno radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.

Spomenuti otkaz je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje navedenih okolnosti ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju navedenih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.

Predloženom izmjenom Zakona o radu predlaže se propisati da se zabrana otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka trudnoće ili korištenja drugih prava iz članka 34. toga zakona produlji s 15 dana na godinu dana. Učestala je pojava da se žene zbog opasnosti od gubitka radnog mjesta nakon korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo. Produljenje zabrane otkazivanja ugovora o radu na godinu dana je veliki pomak u borbi za prava žena i pozitivno će utjecati na spremnost žena na roditeljstvo.”

Priredila: Ivana Šimunović, univ.mag.iur

Fotografija: Novi informator