Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2022. godine. U prijedlogu se ukratko ocjenjuje postojeće stanje te navode promjene koje je potrebno uvesti u zemljišnoknjižni sustav:

„Ranijim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. kao i donošenjem novog Zakona o zemljišnim knjigama 2019. godine, normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u vremenu od 2004. do 2019. te su zakonskim novelama postupno definirani svi novi poslovni procesi i instituti zemljišnoknjižnog prava koji ranije nisu bili uređeni Zakonom o zemljišnim knjigama. Uslijed razvoja informatičkih tehnologija kao i sve većim brojem informacijskih sustava koja koriste javnopravna tijela, Zakon o zemljišnim knjigama nužno je kontinuirano nadograđivati i uređivati.

Nacrtom prijedloga zakona uvodi se isključivo elektroničko podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika i odvjetnika, unutar One Stop Shopa Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Stranke će moći samostalno podnositi prijedloge za upis elektroničkim putem kada se ispune tehnički uvjeti. Ovim Nacrtom prijedloga zakona nije ograničen ili otežan pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika i odvjetnika prostorno raspoređeni po teritoriju čitave Republike Hrvatske, a ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika je manji nego prilikom neposrednog podnošenja na sudu ili predajom putem pošte. U odnosu na državne odvjetnike, oni su također ovlašteni korisnici i elektroničkim putem mogu podnijeti prijedloge za upis, a sva ostala javnopravna tijela kada dostavljaju svoje odluke na provedbu u zemljišnu knjigu obvezni su elektronički komunicirati sa zemljišnoknjižnim odjelima sukladno članku 106. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine", broj 63/19.).

Uz izmjenu da se svi prijedlozi podnose elektroničkim putem, u Nacrtu prijedloga zakona propisana je i obvezatnost javnog bilježnika da nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi koja je temelj za uknjižbu u zemljišne knjige, obvezno podnese prijedlog za upis, osim ako se stranka tome izričito protivi. Napominje se da se radi o reformskoj mjeri Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i to jednoj od reformskih mjera C2.5.R1. Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana.

Osim navedenoga, najveća novost Nacrta prijedloga zakona jest uvođenje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem nove katastarske izmjere. Naime, postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige, poslovi su od interesa za Republiku Hrvatsku te poslovi koji imaju izravan učinak na povećanje gospodarske aktivnosti. Uslijed velikog broja postupaka osnivanja i obnove na nekim područjima, a ujedno i uslijed velikog broja zemljišnoknjižnih predmeta, nadležni sudovi nisu u mogućnosti s postojećim kadrovskim kapacitetima uredno provoditi postupke osnivanja i obnove zemljišne knjige. Imajuću u vidu navedeno, ovim Nacrtom prijedloga zakona je predviđeno da oni predsjednici sudova koji u danom trenutku ne raspolažu dovoljnim brojem službenika za redovito obavljanje poslova u zemljišnoknjižnim odjelima i provođenje postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, mogu odlukom odrediti da će se posao osnivanja ili obnove zemljišne knjige za određenu katastarsku općinu povjeriti javnom bilježniku.

Nadalje, Nacrtom prijedloga zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku. Ukidanjem prigovora protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za pojedinačni ispravni te propisivanjem samo žalbe u navedenim slučajevima pojednostavljuje se postupanje prvostupanjskih sudova budući da je u praksi primijećeno da suci rijetko prihvaćaju podnesene prigovore protiv svojih odluka i zapravo se samo dodatno administrira postupak na općinskom sudu koji u konačnici završi na nadležnom rješavanju pred županijskim sudom.

Također, uređeni i pojednostavljeni su kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka, a izmjenama u pogledu sporazuma o sufinanciranju usklađuje se Zakon o zemljišnim knjigama s općim propisima o izvršavanju državnog proračuna i omogućuje se sufinanciranje javnih bilježnika kao povjerenika suda iz drugih izvora.“

Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju

Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2022. godine. Potreba stavljanja izvan snage spomenutog Zakona obrazlaže se na sljedeći način:

„Odredbama Zakona o matičnom broju („Narodne novine", br. 9/92. i 66/02.) uređeno je određivanje i davanje matičnog broja građana (MBG) hrvatskim državljanima. Sukladno odredbi članka 1. stavka 2. navedenog Zakona matični broj građana je identifikacijska oznaka hrvatskih državljana koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama.

Iako je određivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskoga broja hrvatskim državljanima rođenim i pravnim osobama osnovanim prije stupanja na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju završilo do kraja 2010. godine te se osobni identifikacijski broj redovito određuje i dodjeljuje fizičkim osobama odmah po rođenju, a pravnim osobama prilikom osnivanja, matični broj građana je ostao u uporabi i nakon 2010. godine. Naime, tijekom uporabe matičnog broja građana kao identifikacijske oznake hrvatskih državljana koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama, veliki broj evidencija koja vode razna tijela zasnovan je na matičnom broju odnosno postoji velik broj poslovnih procesa gdje je potrebno upisati matični broj građana da se proces pokrene kao i sustavi gdje je matični broj građana obvezan podatak kao kontrola. Naprijed navedene sustave je prije ukidanja matičnog broja građana potrebno prilagoditi za uporabu korištenjem isključivo putem osobnoga identifikacijskog broja, što zahtijeva dosta vremena i ljudskih resursa.

Obzirom da je u međuvremenu osobni identifikacijski broj ušao u punu primjenu, tako da institucije korištenjem OIB sustava mogu koristiti i ostale podatke koji se nalaze u OIB sustavu, kao što su osobno ime, datum rođenja i prebivalište fizičke osobe, a institucije koje to ranije nisu učinile prilagođavaju svoje sustave za korištenje putem osobnoga identifikacijskog broja, prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao druge odnosno pomoćne identifikacijske oznake.“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost podnijela je podnijela Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 24. svibnja 2022. godine. Potrebu izmjena i dopuna navedenog Zakona obrazlaže kako slijedi:

„Svaka žena u Hrvatskoj će tijekom života platiti oko osam tisuća kuna poreza samo zato što je žena i koristi menstrualne potrepštine, na koje se do nedavno plaćalo 25 posto poreza na dodanu vrijednost, a sada se plaća po stopi od 13 posto. Mnoge države, u Europi i izvan nje, uvele su manju poreznu stopu na ženske higijenske potrepštine. U siječnju 2019. i Europski parlament je usvojio rezoluciju o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU, kojom su zemlje članice, među ostalim, pozvane da ženske higijenske potrepštine izuzmu iz plaćanja PDV-a.

U Očitovanju Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2022. (Klasa: 022-03/21- 12/10, Urbroj: 50301-05/31-22-9) navodi se, između ostaloga, da smanjenje stope PDV-a ne jamči i smanjenje cijene za kupce te zbog toga treba pratiti razvoj situacije na tržištu. To je, u načelu, moguće, ali javna rasprava koja se pokrenula o temi smanjenja PDV-a na menstrualne potrepštine pokazala je da su se neki od velikih trgovačkih lanaca gotovo natjecali koji će prije sniziti cijene menstrualnih potrepština, koristeći to smanjenje (i) u marketinške svrhe, zbog čega je došlo do realnog smanjenja cijene proizvoda na tržištu.

Oporezivanje menstrualnih potrepština bilo kojom stopom osim najmanje moguće unosi neravnotežu i neravnopravnost u ukupni porezni sustav. Zbog toga smatram da se stopa poreza na dodanu vrijednost na menstrualne potrepštine mora smanjiti na najmanju moguću, a ona u ovom trenutku iznosi 5 posto.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.