Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 19. prosinca 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona propisuje se sljedeće: - tijela nadležna za provođenje nadzora i rješavanje pritužbi. Nadležna tijela za provedbu nadzora u vezi s Uredbom (EU) 2019/518 jesu Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat Republike Hrvatske i Državni inspektorat (u odnosu na osobe koje nisu pružatelji platnih usluga) - potrošač u sporovima s pružateljem platnih usluga može pokrenuti postupak alternativnog rješavanja spora pred bilo kojim tijelom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova koje je pružatelj platnih usluga naveo na svojim internetskim stranicama ili u svojim poslovnicama (osim navedenog, potrošač ima i mogućnost pokretanja sudskog postupka) - pravo korisnika platnih usluga koji nisu potrošači (npr. trgovci) da se u vezi sa sporovima koji s pružateljem platnih usluga nastanu u primjeni Uredbe (EU) 2015/751 mogu obratiti Centru za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, s tim da se postupak mirenja može pokrenuti i pred nekim drugim nadležnim tijelom te da postoji mogućnost pokretanja sudskog postupka i prekršaji za postupanje protivno Uredbi (EU) 2019/518. Također, Prijedlogom zakona provodi se terminološka prilagodba važećeg Zakona sa Zakonom o platnom prometu (Narodne novine, broj 66/18) i Zakonom o elektroničkom novcu (Narodne novine, broj 64/18).“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 10. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, u kojem je između ostalog navedeno:

Ovaj Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva daljnji je korak u usklađenju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno time se omogućava provedba odredbi Uredbe (EU) 2019/1010, i to članaka 8. i 9. koji se primjenjuju od 1. siječnja 2020. godine, što predstavlja glavni razlog za izradu ovoga Prijedloga zakona. Ujedno je ovim Prijedlogom zakona izvršeno usklađivanje s odredbama članka 4. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) kojim se više ne utvrđuje dosadašnja podjela na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave, već se tim Zakonom utvrđuju samo tijela državne uprave pa je stoga bilo potrebno u članku 6. stavku 1. točkama 1. i 2. važećeg Zakona brisati riječ „središnje”.

Prijedlog Zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19. prosinca 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima, u kojem je između ostalog navedeno:

„Cilj predloženog zakona je uspostava pravnog okvira za provedbu Uredbe (EU) 2017/1926. Predloženim zakonom uređuje se uspostava Nacionalne pristupne točke (u daljnjem tekstu: NPT), koja predstavlja jedinstveni informacijski i komunikacijski sustav za korisnike o statičnim podatcima o putovanjima i prometu te povijesnim podatcima o prometu za različite načine prijevoza, uključujući ažuriranje podataka, kako je utvrđeno u Prilogu Uredbe (EU) 2017/1926, a koje pružaju tijela nadležna za promet, prijevoznici, upravitelji infrastrukture ili pružatelji usluga prijevoza na zahtjev na području Republike Hrvatske. Specifikacije navedene u Uredbi (EU) 2017/1926 trebale bi se odnositi na sve vrste prijevoza u Europskoj uniji, kao što su prijevoz po voznom redu (zrakoplov, željeznica uključujući brzu željeznicu, konvencionalnu željeznicu i laku željeznicu, autobusni prijevoz na velike udaljenosti, pomorski prijevoz uključujući trajekt te podzemnu željeznicu, tramvaj, autobus, trolejbus, žičare), prijevoz na zahtjev (prijevoz autobusom, prijevoz trajektom, taksijem, dijeljenje prijevoza, zajednička vožnja automobilom, dijeljenje automobila, najam automobila, dijeljenje bicikla, najam bicikla) i osobni prijevoz (automobil, motocikl, bicikl, hodanje).“

Prijedlog Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19. prosinca 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, u kojem je između ostalog navedeno:

“Cilj ovoga zakona je potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. Otklanjanjem preostalih zakonskih, administrativnih i tehničkih prepreka u konačnici bi rezultiralo jačanjem konkurentnosti željezničkog prometa u odnosu na ostale vidove prometa. Kroz ovaj zakon u hrvatski pravni sustav prenose se odredbe Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji i Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o sigurnosti željeznica, a koje sačinjavaju tehnički stup četvrtog željezničkog paketa, te Direktive 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice i Direktive Vijeća 2005/47/EZ od 18. srpnja 2005. o Sporazumu između Zajednice europskih željeznica (CER) i Europske federacije radnika u prometu (ETF) o određenim pitanjima uvjeta rada mobilnih radnika u interoperabilnom prekograničnom prometu u željezničkom sektoru.”

Odabrala i pripremila:
Danijela Kalanj, mag. iur.