Prijedlog Ovršnog zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 11. srpnja 2019. godine Saboru Prijedlog Ovršnog zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Prvenstveno treba istaknuti kako je ovaj Zakon nastavak mjera Vlade Republike Hrvatske usmjerenih rješavanju problema blokiranih građana, koji je započet paketom mjera koji se sastoji od tri zakona, i to Zakona o otpustu dugova fizičkim osobama, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, usvojenim u srpnju 2018. Ovim Zakonom  ovršni postupak se vraća pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost je pravilo, postupak se pokreće i vodi korištenjem sredstava elektroničke komunikacije te korištenjem propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje, povećava se razina zaštite dužnika na način da se uvodi predpostupak,  odnosno prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dužnik se prethodno opominje, povećava se stupanj sigurnosti dostave pismena, s obzirom daje to bio jedan od učestalijih prigovora ovršenika, troškovi postupka se višestruko smanjuju i fiksiraju,  uvodi se pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju (zaštita prava na dom) te proširenjem kruga primanja izuzetih od ovrhe omogućava se ovršenicima pravo na dostojanstven život.“ 

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 26. studenoga 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Nacionalnim programom reformi 2019., u okviru mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija, s ciljem unaprjeđenja sustava državne uprave putem novog normativnog okvira kojim će se omogućiti učinkovitije obavljanje poslova državne uprave, predviđena je aktivnost 1.4.4.2. Donošenje Zakona o sustavu državne uprave. Provedba ove mjere započela je stupanjem na snagu Zakona o sustavu državne uprave 18. srpnja 2019. godine, čime su stvoreni opći preduvjeti za daljnje zakonodavne aktivnosti koje će u konačnici rezultirati povjeravanjem većine prvostupanjskih poslova državne uprave županijama, prestankom ureda državne uprave u županijama te, shodno tome, prestankom dosadašnje temeljne kategorizacije tijela državne uprave na prvostupanjska i središnja. U tu svrhu pristupilo se izmjenama i dopunama niza posebnih zakona kojima je bila propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama, koje je Hrvatski sabor donio na 14. sjednici 2. listopada 2019. te koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine (čime će prvostupanjska tijela državne uprave - uredi državne uprave u županijama prestati, a njihovi će poslovi biti povjereni županijama). Međutim, s naprijed navedenim potrebno je uskladiti i odredbe organskog zakona kojim je uređeno ustrojstvo i djelokrug dosadašnjih središnjih tijela državne uprave.”

Prijedlog Zakona o vatrogastvu, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 26. studenoga 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o vatrogastvu, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

„Donošenjem ovoga Zakona uredit će se sustav vatrogastva u nadležnosti Hrvatske vatrogasne zajednice, kao tijela državne uprave, što će omogućiti nesmetani razvoj vatrogasnog sustava u pogledu normativneg reguliranja, predlaganje dokumenata državne razine (strategije i si.), učinkovitije osposobljavanje i obuka vatrogasaca, učinkovitiju inspekciju nad vatrogasnim postrojbama te uspješno povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Uspostavit će se sustav zapovijedanja na temelju kojeg će se čvršće povezati zapovjedna vertikala na državnoj i lokalnoj razini što će pozitivno utjecati na djelotvornost vatrogasnog sustava prilikom intervencija na izvanrednim događajima (požari na priobalju, poplave, i si.) gdje sudjeluju vatrogasna snage iz više jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Glavni vatrogasni zapovjednik preuzima odgovornost za osposobljenost, organiziranost i opremljenost vatrogasaca te za provedbu inspekcijskog nadzora. Propisat će se jedinstveni sustav obrazovanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca te vatrogasnih zapovjednika što će posljedično utjecati na strukovni napredak ukupnog vatrogastva.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 5. rujna 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, u kojem je između ostalog navedeno:

“Zakonskim prijedlogom, utvrdit će se Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao imenovano tijelo u Republici Hrvatskoj za provedbu članka 45. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 prema kojemu će uvoznici i daljnji korisnici koji stavljaju smjese na tržište Europske unije dostavljati informacije prema odredbama Priloga VIII. Uredbe Komisije (EU) 2017/542. Nadalje, zakonskim prijedlogom utvrdit će se obveza za uvoznike i daljnje korisnike koji stavljaju smjese na tržište Republike Hrvatske da postupaju u skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, kao i s odredbama Priloga VIII. Uredbe Komisije (EU) 2017/542. Zakonskim se prijedlogom također mijenja i prekršajna odredba vezano uz obveze uvoznika i daljnjih korisnika koji stavljaju smjese na tržište Republike Hrvatske da postupaju u skladu s odredbama Priloga VIII. Uredbe Komisije (EU) 2017/542. Zakonskim prijedlogom omogućit će se lakši prijenos informacija o sastavu smjese i podupiranje statističke analize povezanih slučajeva otrovanja s kemikalijama, a sve u svrhu zaštite javnog zdravlja.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 4. rujna 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona provodi se i dodatno usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) u smislu izmjena i dopuna postojećih odredaba. Izmjene se između ostaloga odnose i na doradu odredbi u vezi s opomenom, kao vrstom nadzorne mjere koju Agencija može izreći, odnosno opomena će se moći izreći i za uklonjene nezakonitosti i nepravilnosti u svrhu transparentnog postupanja i postizanja odvraćajućeg učinka navedene mjere. Nadalje, dorađene su odredbe koje se odnose 11a izdavanje, ukidanje i poništenje rješenja i slične postupovne odredbe koje značajno pridonose ujednačenosti postupanja i pravnoj sigurnosti. Isto tako, navedenim izmjenama i dopunama postiže se ujednačavanje postupanja Agencije kao nadzornog tijela s odredbama drugih zakona iz nadležnosti Agencije (Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o tržištu kapitala) a radi ujednačenog pristupa prema svim subjektima kojima Agencija temeljem navedenih propisa izdaje odobrenja i izriče nadzorne mjere.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 4. rujna 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, u kojem je između ostalog navedeno:

“Ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predstavlja korak dalje u usklađenju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno omogućava se provedba odredbi Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. godine o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba o sekuritizaciji) a koja se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine, što predstavlja glavni razlog za izradu ovoga Prijedloga zakona.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.